Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 716316

Razvoj cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj uvjetovan gospodarskom i prometnom politikom


Pejaković, Vedran
Razvoj cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj uvjetovan gospodarskom i prometnom politikom, 2014., diplomski rad, preddiplomski, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb


CROSBI ID: 716316 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Razvoj cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj uvjetovan gospodarskom i prometnom politikom
(Development of road transport in the Republic of Croatia influenced by economic and transport policy)

Autori
Pejaković, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fakultet prometnih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
17.09

Godina
2014

Stranica
47

Mentor
Bukljaš Skočibušić, Mihaela

Ključne riječi
cestovni promet ; razvoj ; prometna politika
(road transport ; development ; transport policy)

Sažetak
Prometna politika jedno je od područja zajedničkih politika još od Ugovora iz Rima. Usporedno s otvaranjem prometnih tržišta i stvaranjem jednakih uvjeta tržišnog natjecanja, načelo „održive mobilnosti” posljednjih godina sve više dobiva na važnosti, naročito zbog toga što se u ovom sektoru stalno povećavaju emisije stakleničkih plinova koje prijete ugrožavanjem klimatskih ciljeva Europske unije. Prometna politika se definira kao skup mjera koje poduzimaju različiti društveni i ekonomski subjekti radi postizanja optimalnog razvoja prometnog sustava određene države ili regionalne grupacije kako bi se povećao njegov doprinos razvoju društva. Potrebna je iz najmanje tri razloga, i to: 1) društveno-politička i gospodarska važnost prometa ; 2) postojanje štetnih učinaka prometa ; 3) tendencija prema monopolizaciji tržišta ; Uspostava zajedničke prometne politike najavljena još Rimskim ugovorom, kada je definiran cilj prometne politike, nediskriminatorna politika cijena prijevoza putnika i robe s obzirom na podrijetlo ili odredište, razvoj i financiranje infrastrukture te formuliranje zajedničke transportne politike. Sloboda pružanja usluga i promet definirani su člankom 51. st. 1 Rimskog ugovora, koji određuje da je sloboda pružanja usluga u području prometa uređena odredbama Sporazuma koje se odnose na promet. Znatniji napredak postignut je tek 1985. godine, kada je objavljena Bijela knjiga o dovršetku unutarnjeg tržišta. Zahvaljujući ukidanju granica te većoj liberalizaciji i usklađivanju propisa, stvaranje jedinstvenog tržišta označilo je prekretnicu u razvoju zajedničke prometne politike. U prosincu 1992. Komisija je objavila obavijest o budućem razvoju zajedničke prometne politike, koja je označila pomak s dotadašnjeg sektorskog na integrirani pristup zajedničkoj prometnoj politici i naglasila nova pitanja, poput sigurnosti prometa, zaštite okoliša, socijalne zaštite, vanjskih odnosa te politike cijena. Istim dokumentom pokrenuta je inicijativa stvaranja transeuropskih prometnih mreža u sklopu šireg projekta Transeuropske mreže, 2 projekta uspostave zajedničkih europskih mreža u energetici, prometu i telekomunikacijama. Među prioritetnim projektima TENs-a su uklanjanje uskih grla na glavnim istočno-zapadnim unutarnjim vodenim putovima koji povezuju Rajnu, Majnu i Dunav ; program za reguliranje prometa na putovima izvan obala EU-a ; nekoliko nadogradnji željeznica u smjeru sjever-jug te istok-zapad. U srpnju 1995. Komisija je usvojila i obavijest pod nazivom Zajednička prometna politika: Akcijski program 1995. - 2000., koja se temeljila na tri glavna aspekta: poboljšanje kvalitete prometa korištenjem novih tehnologija, poboljšanje djelovanja jedinstvenog tržišta, te razvoj vanjske dimenzije prometne politike. Prioriteti akcijskog programa za razdoblje 2000. - 2004. postavljeni su u dokumentu Europske komisije pod nazivom Održiva mobilnost: Perspektive za budućnost). Suvremeni cestovni promet je nesumnjivo najrazvijeniji i najznačajniji vid kopnenog prometa. Ovaj oblik prometa je u relativno kratkom razdoblju poslije drugog svjetskog rata izborio dominantnu poziciju u prometu onih dijelova svijeta u kojima je industrijski način proizvodnje najrazvijeniji. Danas se, apsolutno, cestovnim prometom prevozi najviše putnika u svijetu, a u prijevozu robe na kopnu uspješno asistira željeznici. Nažalost, nema na nivou svijeta odgovarajućih podataka o prevoznom učinku cestovnog prometa. On se samo procjenjuje na nekoliko stotina milijardi putnika i desetine milijardi tona robe godišnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

Profili:

Avatar Url Mihaela Bukljaš (mentor)


Citiraj ovu publikaciju:

Pejaković, Vedran
Razvoj cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj uvjetovan gospodarskom i prometnom politikom, 2014., diplomski rad, preddiplomski, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
Pejaković, V. (2014) 'Razvoj cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj uvjetovan gospodarskom i prometnom politikom', diplomski rad, preddiplomski, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Pejakovi\'{c}, Vedran}, year = {2014}, pages = {47}, keywords = {cestovni promet, razvoj, prometna politika}, title = {Razvoj cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj uvjetovan gospodarskom i prometnom politikom}, keyword = {cestovni promet, razvoj, prometna politika}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Pejakovi\'{c}, Vedran}, year = {2014}, pages = {47}, keywords = {road transport, development, transport policy}, title = {Development of road transport in the Republic of Croatia influenced by economic and transport policy}, keyword = {road transport, development, transport policy}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font