Naslov
Mogući ugljikovodični potencijal pliocensko- pleistocenskih naslaga u hrvatskom podmorju Jadrana
(Possible hydrocarbon potential of Pliocene- Pleistocene deposits in the Croatian Adriatic offshore)

Autori
Vekić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
Podatak o recenziji nije dostupan

Godina
2014

Stranica
27

Mentor
Malvić, Tomislav

Ključne riječi
pliocen; pleistocen; paleogeografija; litostratigrafija; Sjeverni Jadran; Srednji Jadran; Padska depresija; glacijali; interglacijali
(Pliocene; Pleistocene; palaeogeography; lithostratigraphy; Northern Adriatic; Middle Adriatic; Po Depression; glacials; interglacials)

Sažetak
U ovom radu prikazano je nekoliko provedenih istraživanja pliocensko-pleistocenskih naslaga u hrvatskom dijelu Jadrana. Sačinjen je pregled litologije i paleogeografskih promjena u Sjevernom i Srednjem Jadranu. Pliocensko-pliestocenske naslage odlagane su u nekoliko depresija unutar Jadranskog bazena, od kojih je najveća Padska depresija. Ti sedimenti sadrže važna ležišta značajnih količina prirodnog plina, te su dobro istraženi i podijeljeni u odgovarajući sustav litostratigrafskih jedinica ranga formacija. U Srednjem Jadranu istraženi su talozi rijeke Neretve koja je najveći siliciklastični taložni sistem na istočnoj obali. Na temelju prijašnjih istraživanja utjecaja kvartarnih glacijala u Sjevernom Jadranu te zaključivanja o mogućem pomicanju delte i glacijala u jugoistočni Jadran, postoji mogućnost da je paleo-prodelta rijeke Neretve dosegla udaljeni dio Korčulanskog kanala. Također je prikazano provedeno istraživanje naslaga na području gradilišta Pelješkog mosta (Južna Dalmacija) čiji su rezultati ukazali da postoje područja gdje debljina tih naslaga doseže 100 m. Prikazan je utjecaj glacijala i interglacijala na Jadranski bazen tijekom kvartara. Zbog izrazitih klimatskih promjena granice Jadranskog mora znatno su se mijenjale u prostoru, da bi tek nakon zadnjeg glacijala poprimile današnje granice. Na kraju je dan prikaz dosad otkrivenih plinskih polja u hrvatskom dijelu Sjevernog Jadrana. Istraživačkim bušotinama otkrivena su ležišta plina u sljedećim poljima Sjevernog Jadrana: Izabela, Ivana, Ika, Anamarija, Marica, Katarina, Ida, Vesna, Ana i Irina. Ta ležišta sadrže značajne količine prirodnog plina iz kojih će proizvodnja potrajati još najmanje 20 godina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

Napomena
Ocjenjivači: 1. Dr. sc. Tomislav Malvić, izvanredni profesor RGNF-a …………2. Dr. sc. Zdenko Krištafor, redoviti profesor RGNF-a …………3. Dr. sc. Jasna Orešković, docentica RGNF-a

POVEZANOST RADA