Pregled bibliografske jedinice broj: 716145
Utjecaj sugestije i raspoloženja na dosjećanje
Utjecaj sugestije i raspoloženja na dosjećanje // 3. Riječki dani eksperimentalne psihologije - Sažeci priopćenja / Bajšanski, Igor ; Žauhar, Valnea ; Domijan, Dražen (ur.).
Rijeka: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2014. str. 12-12 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 716145 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj sugestije i raspoloženja na dosjećanje
(The effect of suggestion and mood on recall)
Autori
Barać, Bruno ; Grbić, Marta ; Ivaković, Fanika ; Miloš, Iva Sofija ; Kamber, Katarina ; Valerjev, Pavle
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
3. Riječki dani eksperimentalne psihologije - Sažeci priopćenja
/ Bajšanski, Igor ; Žauhar, Valnea ; Domijan, Dražen - Rijeka : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2014, 12-12
ISBN
978-953-7975-09-8
Skup
3. Riječki dani eksperimentalne psihologije REPSI
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 25.09.2014. - 26.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pamćenje; lažna sjećanja; sugestija; efekt dezinformacije; utjecaj raspoloženja
(memory; false recalls; suggestion; misinformation effect; mood effect)
Sažetak
Rekonstruktivna priroda pamćenja čini ga podložnim promjenama i smetnjama, a pod utjecajem sugestije moguće je stvoriti lažna sjećanja i navesti ljude da se sjećaju nečega što se nije dogodilo. Naime, osiguravanje dezinformacije o nekom događaju kojem su ljudi svjedočili može izazvati promjene u sjećanju tog događaja i dovesti do stvaranja lažnih sjećanja o njemu, a ovim se istraživanjem to i pokazalo. Cilj istraživanja je bio ispitati utjecaj sugestije i raspoloženja na dosjećanje. Očekivalo se da će kod ispitanika kod kojih je inducirano pozitivno raspoloženje biti više lažnih sjećanja nego kod ispitanika s induciranim negativnim raspoloženjem jer se pojedinci, kada su pozitivnog raspoloženja, fokusiraju na globalne aspekte informacija te je njihovo procesiranje informacija povezano s trenutno dostupnim konceptima, dok, kada su negativnog raspoloženja, rjeđe koriste dostupne skripte te je njihovo procesiranje informacija nezavisno od trenutno dostupnih koncepata. Nacrt istraživanja sastojao se od dvije nezavisne varijable, raspoloženja i sugestije, a u istraživanju su sudjelovale četiri skupine ispitanika od kojih su dvjema sugerirane lažne informacije te je dvjema skupinama inducirano pozitivno raspoloženje, a drugim dvjema negativno. Istraživačka paradigma podrazumijevala je provedbu eksperimenta u dvije faze. U prvoj su fazi ispitanici pročitali kratku priču, polovica pod utjecajem pozitivnog, a druga pod utjecajem negativnog raspoloženja. Nakon nekoliko dana istim je ispitanicima ponovno inducirano pozitivno, odnosno negativno raspoloženje, nakon čega im je dana prepričana verzija korištene priče. Polovica ispitanika kojima je inducirano pozitivno i polovica onih kojima je inducirano negativno raspoloženje čitala je točan izvještaj, dok je drugim polovicama preko izvještaja sugerirano i nekoliko netočnih informacija. Poslije čitanja je za sve ispitanike slijedio distraktivni zadatak i test dosjećanja. Ispitanici kojima su sugerirane dezinformacije u testu dosjećanja originalne priče imali su više netočnih odgovora u odnosu na one koji su čitali točan izvještaj, dok se utjecaj raspoloženja nije pokazao značajnim.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
