Pregled bibliografske jedinice broj: 715821
Komunikacijsko-funkcionalni pristup glagoljskom pismu i zavičajnim glagoljskim spomenicima u osnovnoškolskoj nastavi
Komunikacijsko-funkcionalni pristup glagoljskom pismu i zavičajnim glagoljskim spomenicima u osnovnoškolskoj nastavi // Drugi međunarodni specijalizirani znanstveni skup Rano učenje hrvatskoga jezika 2 / Pavličević-Franić, Dunja ; Bežen, Ante (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakulter Sveučilište u zagrebu, 2008. str. 504-510 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 715821 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Komunikacijsko-funkcionalni pristup glagoljskom pismu i zavičajnim glagoljskim spomenicima u osnovnoškolskoj nastavi
(COMUNICATIVE-FUNCTIONAL APROACHES TOWARDS GLAGOLITIC SCRIPT AND NATIV GLAGOLITIC MONUMENTS IN PRIMARY SCHOOL TEACHING)
Autori
Vigato, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
ISBN
978-953-7210-18-2
Skup
Drugi međunarodni specijalizirani znanstveni skup Rano učenje hrvatskoga jezika 2
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 13.11.2008. - 14.11.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
osnovna škola ; glagoljsko pismo ; zavičajnost ; komunikacijsko-funkcionalni pristup ; projektna i integrirana nastava ; identitet
(comunicative-functional approach ; primary school ; glagolitic script ; the native ; identity)
Sažetak
Glagoljaštvo je vrlo važan segment kulture hrvatskoga naroda. Međutim, učenici se danas susreću s glagoljskim pismom i glagoljskim tekstovima na razini prepoznavanja, samo u okviru proučavanja povijesti hrvatskoga jezika. U ovom radu autor se zalaže za veću prisutnost zavičajnih glagoljskih spomenika u školi što bi se ostvarilo pomoću komunikacijsko-funkcionalnoga pristupa koji bi učenicima omogućio veće kompetencije nad takvim sadržajima. Ističući načelo zavičajnosti, autor na primjeru glagoljske oporuke s otoka Silbe iz 1658. daje primjer kako se sadržaji kao što su glagoljski rukopisi mogu koristiti u projektnoj nastavi, a takvi transliterirani i transkribirani tekstovi mogu poslužiti pri vježbanju pravopisne problematike kao i element uočavanja fonoloških, morfoloških i leksičkih značajki. Također navodi primjer integrirane nastave hrvatskoga jezika, likovne i glazbene kulture, prirode i društva te matematike u kojoj bi glagoljaštvo i glagoljica bila okosnica integriranim nastavnim sadržajima. Zaključuje da bi takva nastavna strategija dovela do veće suživljenosti učenika sa zavičajnom kulturnom baštinom te bi sigurno pridonijela učenikovu osvješćivanju nacionalnoga i kulturnoga identiteta i očuvanja hrvatskoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
