Pregled bibliografske jedinice broj: 715807
Neke grafolingvističke osobitosti silbenskh glagoljskih spomenika iz 17. stoljeća
Neke grafolingvističke osobitosti silbenskh glagoljskih spomenika iz 17. stoljeća // Peti hrvatski slavistički kongres : Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Rijeci od 7. do 10. rujna 2010. Knjiga 1. / Turk, Marija ; Srdoč-Konestra, Ines (ur.).
Rijeka, 2012. str. 69-80 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 715807 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neke grafolingvističke osobitosti silbenskh glagoljskih spomenika iz 17. stoljeća
(CERTEN GRAPHO-LINGVISTIC CHARACTERISTICS OF THE GLAGOLITIC MONUMENTS ON SILBA DATING FROM THE 17th CENTURY)
Autori
Vigato, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Peti hrvatski slavistički kongres : Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Rijeci od 7. do 10. rujna 2010. Knjiga 1.
/ Turk, Marija ; Srdoč-Konestra, Ines - Rijeka, 2012, 69-80
ISBN
978-953-6104-83-3
Skup
Peti hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 07.09.2010. - 10.09.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
otok Silba ; glagoljske matične knjige ; glagoljsko pismo ; grafolingvističke osobitosti
(Island of Silba ; glagolitic parish registries ; Italic Glagolitic script ; grapho-lingvistic peculiarities)
Sažetak
Rukopisna glagoljska grafija iz 17. i 18. stoljeća često je u znanstvenoj literaturi okarakterizirana kao konzervativna, zaostala u razvoju, bez individualnih posebnosti. Autor smatra da glagoljski tekstovi toga razdoblja nisu važni samo zbog svoga sadržaja, nego da je i proučavanje grafija vrijedno pozornosti. Osobitosti glagoljskih slova autor proučava na zapisima koje su pojedini pisari zabilježili u matičnim knjigama krštenih, vjenčanih i umrlih u 17. stoljeću na otoku Silbi. Istražuje u koja redačka polja pisari stavljaju glagoljske grafeme, upotrebljavaju li ligature i koje, kojim grafemima bilježe pojedine foneme, na koji način krate riječi, kako obilježavaju slova s brojevnim vrijednostima, stavljaju li jedinice ispred desetica, upotrebljavaju li starije složenije oblike slova ili bilježe novije jednostavnije, dolazi li do preklapanja istih grafema u prijedložnim izrazima, kakav je oblik zatvorenih dijelova slova i koliko je kod pojedinoga pisara izražena koordinacija slova. Takvom raščlambom grafetičkih osobitosti autor je ustvrdio da je pisar Mikula Moro od 131 zapisa u kojima je zabilježeno njegovo ime kao pisara on sam napisao samo 6, a ostale zapise su pisali drugi umjesto njega. Naime, Moro u četiri svoja zapisa nevješto piše nekom vrstom poluustava jer slova u retku nastoje zadržati dvolinijski sustav, ali bez liniranja i treba mu više vremena nego ostalim pisarima da zgotovi zapis. Zato su drugi pisari mnogo lakše i brže pisali umjesto njega.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
