Pregled bibliografske jedinice broj: 715772
Što radi elitizam i populizam "korporacijskih" intelektualaca u Žižekovim "zanimljivim vremenima"?
Što radi elitizam i populizam "korporacijskih" intelektualaca u Žižekovim "zanimljivim vremenima"? // Intelektualac danas. Zbornik radova s Desničinih susreta 2013. / Roksandić, Drago ; Cvijović Javorina, Ivana (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2014. str. 63-72 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 715772 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što radi elitizam i populizam "korporacijskih" intelektualaca u Žižekovim "zanimljivim vremenima"?
(Where Do Elitism and Populism of "Corporate" Intellectuals in Žižek's "Interesting Times" Come From?)
Autori
Levanat-Peričić, Miranda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Intelektualac danas. Zbornik radova s Desničinih susreta 2013.
/ Roksandić, Drago ; Cvijović Javorina, Ivana - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2014, 63-72
ISBN
978-953-175-518-4
Skup
Desničini susreti
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 20.09.2013. - 22.09.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
endizam ; populizam ; elitizam ; neoliberalna ideologija ; korporacijski intelektualci
(endism ; populism ; elitism ; neoliberalism ; the corporate intellectual)
Sažetak
Polazeći od Žižekove (endističke) tipologije reakcija društvene svijesti na apokaliptična vremena trajne i progresivne ekonomske krize, u radu se analizira publicistički i književni diskurs suvremenih hrvatskih "korporacijskih" intelektualaca, odnosno novinara i pisaca koji su svoj intelektualni rad vezali uz istu medijsku korporaciju. Povod toj usporedbi je polemika koja se 2012. godine razvila oko pitanja subvencioniranja kulture i književnosti u uvjetima tržišnog kapitalizma, u kojoj su novinari i pisci zauzeli oporbene pozicije, u javnosti predstavljene kroz opreku populističkog kulturnog programa Ante Tomića nasuprot zagovoru elitističke kulture Jurice Pavičića. Kako, međutim, u književnom tekstu funkcionira populistički književni program najavljen u novinskim člancima analizira se na primjeru Tomićeva romana reklame Vegeta blues (2009.), koji je nastao po narudžbi jedne prehrambene tvrtke u svrhu promoviranja njezinih proizvoda, a koncepcije elitne, visoke kulture, ilustriraju se primjerom Pavičićeve priče "Brod u dvorištu" (2011.). Definirano Žižekovim pojmovljem, ono što nam je predstavljeno kao populizam zapravo je "poricanje u liberalnoj utopiji", dok je elitizam tek oblik "ideološke ošamućenosti". Komparativna analiza publicističkog i književnog diskursa pokazuje da i "elitizam" i "populizam" podjednako rade na širenju isključivosti. Populistički program koji djeluje kroz "poricanje u liberalnoj utopiji" nastupa vrlo agresivno isključujući uime apstraktnog "poreznog obveznika" sve koji se ne mogu nositi s izazovima vremena u kojima je nepotkupljivost umjetničkog morala isto što i nesposobnost opstanka na tržištu – umjesto toga nudi koncept "tržišno uspješne literature" (koja sama nalazi sponzora i ne ovisi o subvencijama) i "uspješnog književnika" (koji ne piše za izabranu čitalačku publiku nego rasterećuje porezne obveznike, ili tako što ih zabavlja, ili tako što se sam financira). S druge strane, elitistički program koji djeluje u uvjetima "ideološke ošamućenosti" zapravo je latentni urbani rasizam, koji njeguje sentimentalni dijalektalizam i regionalizam, promičući prava "uključenih" u izabrani dijasistem na račun kaste izopćenika.
Izvorni jezik
Hrvatski
