Naslov
Raznolikost ljekovitog i aromatičnog bilja na području Općine Hercegovac
(Diversity of Medicinal and Aromatic Plants in the Municipality of Hercegovac)

Autori
Švarc, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.09

Godina
2014

Stranica
46

Mentor
Šatović, Zlatko

Neposredni voditelj
Grdiša, Martina

Ključne riječi
ekozemljopisni pregled; biljni genetski izvori; ljekovito i aromatično bilje; prirodne populacije; genetska erozija
(ecogeographical survey; plant genetic resources; medicinal and aromatic plants; wild populations; genetic erosion)

Sažetak
Ekozemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja proveden je na odabranim lokacijama općine Hercegovac. Metodologija ekozemljopisnog pregleda i prikupljanja obavljena je u skladu sa svjetski priznatim standardima u prikupljanju biljnih genetskih izvora prema preporukama organizacije Biodiversity International (Rim, Italija). Prilikom prikupljanja za svaki pojedinačni uzorak ispunjen je obrazac za prikupljanje koji se sastoji od liste deskriptora za identifikaciju primke i staništa. U obrascu su navedena temeljna svojstva samoniklih populacija kao što je učestalost populacije, prostorni obrazac, raznolikost, opasnost od genetske erozije i dr., kao i zemljopisna i edafska svojstva staništa. Prikupljene primke pohranjene su u Kolekciju ljekovitog i aromatičnog bilja Zavoda za sjemenarstvo i dokumentirane u okviru Hrvatske baze podataka o biljnom genetskim izvorima. Na 5 odabranih lokacija općine Hercegovac prikupljen je 81 uzorak sjemena, odnosno primki, 55 različitih ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Prikupljene biljne vrste raspoređene su u 23 porodice od kojih su najbrojnije Asteraceae (15), Apiaceae (6), Fabaceae (4) i Lamiaceae (4). Najveći broj primki pripada skupini potpuno jednakih jedinki (38), dok se kod 34 primke povremeno pojavljuje drugačiji tip. Genetska erozija nije zapažena kod 36 primki, dok je kod ostalih kao uzrok genetske erozije utvrđeno uništavanje prirodnog habitata, pojava introduciranih suparničkih vrsta i prirodne nepogode. Kod najviše primki zamijećeno je smanjenje brojnosti populacije (38), 22 primke ostaju na istoj veličini populacije, dok je kod 21 primke zamijećeno povećanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA