Pregled bibliografske jedinice broj: 715688
Mogućnosti uporabe insekticidnih i repelentnih biljaka u ekološkoj proizvodnji voća i povrća
Mogućnosti uporabe insekticidnih i repelentnih biljaka u ekološkoj proizvodnji voća i povrća, 2014., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 715688 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mogućnosti uporabe insekticidnih i repelentnih biljaka u ekološkoj proizvodnji voća i povrća
(The use of insecticidal and repellent plants in organic production of fruits and vegetables)
Autori
Verteš, Matija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
10.09
Godina
2014
Stranica
46
Mentor
Kolak, Ivan
Neposredni voditelj
Grdiša, Martina
Ključne riječi
ekološka poljoprivreda; repelentno i insekticidno bilje; agrotehnika; voćarstvo; povrćarstvo
(organic farming; repellent and insecticide plants; agricultural technology; fruit production; vegetable production)
Sažetak
Ekološka poljoprivreda kao sustav poljoprivredne proizvodnje strogo zabranjuje upotrebu sintetiziranih pesticida, a kao poželjna alternativa nameću se botanički, odnosno prirodni pesticidi. Najpoznatiji predstavnici ove skupine, koji su našli širu primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji dobiveni su iz sljedećih biljaka: dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium Trevir./ Sch. Bip.), Azadirachta indica A. Juss., duhan (Nicotiana tabacum L.), rodova Derris sp. i Lonchocarpus sp. te gorkog drva (Quassia amara L.). Uz navedene, veliki je broj i drugih repelentnih i insekticidnih biljnih vrsta koje imaju veliki potencijal za korištenje u poljoprivredi, međutim taj potencijal je nažalost uvelike neiskorišten. Kopriva (Urtica dioica L.), pelin (Artemisia absinthium L.), bosiljak (Ocimum basilicum L.), vratić (Tanacetum vulgare L.), kamilica (Chamomilla recutita /L./ Rauschert), rajčica (Solanum lycopersicum L.) samo su neke od biljnih vrsta koje su učinkovite u suzbijanju mnogobrojnih štetnika voćarske i povrćarske proizvodnje. Nadalje, dokazano je da bazga (Sambucus nigra L.) svojim karakterističnim mirisom odbija većinu glodavaca. Preslica (Equisetum arvense L.) se zbog visoke akumulacije silicijevog dioksida može primjenjivati kao preventiva od većine gljivičnih oboljenja. Ujedno, korištenje pripravaka na bazi luka (Allium cepa L.) i češnjaka (Allium sativum L.) pokazalo se izuzetno djelotvornom mjerom zaštite protiv različitih gljivičnih oboljenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb