Pregled bibliografske jedinice broj: 715595
(Trans)dermalna toksičnost mikotoksina
(Trans)dermalna toksičnost mikotoksina, 2014., diplomski rad, diplomski, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 715595 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
(Trans)dermalna toksičnost mikotoksina
((Trans)dermal mycotoxin toxicity)
Autori
Šišak, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
Podatak o recenziji nije dostupan
Godina
2014
Stranica
53
Mentor
Šegvić Klarić, Maja
Ključne riječi
Mikotoksini; koža; dermalna toksičnost; farmaceutski proizvodi; ljekovito bilje; zdravlje; žitarice; bademi; maslinovo ulje
(Mycotoxins; skin; dermal toxicity; pharmaceuticals; medicinal herbs; health; cereals; almonds; olive oil)
Sažetak
Mikotoksini su sekundarni metaboliti koje produciraju gljivice, a mogu uzrokovati trovanja i razvoj nekih bolesti u ljudi i životinja. Gljivice koje proizvode mikotoksine prvenstveno su vrste rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium. Toksigene gljivice, odnosno mikotoksini mogu kontaminirati mnoge namirnice i prehrambene proizvode, te ljekovito bilje i na taj način mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi i životinja. Osim oralnim putem, mikotoksine je moguće unjeti i putem respiratornog sustava te preko kože. Ovaj rad prvenstveno raspravlja o opasnostima koje bi mogli uzrokovati transdermalno uneseni mikotoksini (aflatoksin B1 i drugi aflatoksini, fumonizini, okratoksin A, patulin, trihoteceni, zearalenon), no ukratko su obrađene teme profesionalne izloženosti mikotoksinima, te učinci nakon respiratorne izloženosti. Poznato je da je koža najveći organ na tijelu te da se sastoji od nekoliko slojeva. Osim direktnom izlaganju, recimo preko kontaminirane prašine/zraka, koža može biti izložena mikotoksinima ukoliko se na nju nanose farmaceutski proizvodi čije su sastavnice kontaminirane mikotoksinima. Literaturni podaci o ovoj temi su oskudni, no ovaj ih rad sumira te pretpostavlja mogući rizik koji bi sličan scenarij predstavljao za zdravlje ljudi. Mikotoksin koji predstavlja potencijalni rizik za zdravlje unesen putem kože je genotoksičan i kancerogen AFB1, a pretpostavlja se da bi i OTA, koji se često istovremenom pojavljanju s AF u sirovinama biljnog porjekla, zbog sinergističkog i kumulativnog učinka koji pokazuje pri mnogostrukoj kontaminaciji mogao biti opasan za zdravlje ljudi. Poznato je da razvoju gljivica, odnosno mikotoksina pogoduju područja s visokim temeraturama i visokom vlažnosti. Ovaj rad u kratkim crtama opisuje i raspravlja klimatske uvjete u našoj regiji čije promjene idu sve više u korist povećanom razvoju takvih vrsta toksigenih plijesni. Zaključno, vidljivo je da je mnoštvo različitih čimbenika uključeno u razvoj, produkciju, distribuciju i konačno učinke mikotoksina za zdravlje ljudi. Mogućnost transdermalne penetracije i potencijalnu toksičnost mikotoksina potrebno je detaljnije istražiti te stvoriti, odnosno prilagoditi zakone kojima se količine mikotoksina u diskutabilnim supstancijama reguliraju kako bi se omogućila kvalitetnija zdravstvena zaštita ljudi i pospješila prevencija ozbiljnih zdravstvenih stanja koje su mikotoksini sposobni uzrokovati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Farmacija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
Profili:
Maja Šegvić Klarić
(mentor)