Pregled bibliografske jedinice broj: 715065
Inozemni dug i recesija u Republici Hrvatskoj
Inozemni dug i recesija u Republici Hrvatskoj // Financije nakon krize - Forenzuka, etika i održivost / Ćurak, Marijana, Kundid Ana, Visković Josip (ur.).
Split: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2014. str. 81-95 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 715065 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Inozemni dug i recesija u Republici Hrvatskoj
(External Debt and Recession in the Republic of Croatia)
Autori
Koški, Dražen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Financije nakon krize - Forenzuka, etika i održivost
/ Ćurak, Marijana, Kundid Ana, Visković Josip - Split : Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2014, 81-95
ISBN
978-953-281-061-5
Skup
Financije nakon krize - Forenzuka, etika i održivost
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 22.05.2014. - 25.05.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Inozemni dug; recesija; međunarodna likvidnost
(External debt; recession; international liquidity)
Sažetak
Dugi niz godina Republika Hrvatska suočena je s visokim inozemnim dugom. U 2012., bruto inozemni dug u odnosu na bruto domaći proizvod iznosio je 101, 07%, a u odnosu na izvoz roba i usluga 244, 61%. Otplatu inozemnoga duga dodatno otežava recesija koja traje od 2009. godine. Za sada Hrvatska nema problema s međunarodnom likvidnošću. No ako se negativni trendovi nastave, mogli bi nastati problemi u otplati duga, naročito onoga njegovoga dijela, koji se odnosi na državu. U radu je prikazana analiza inozemnoga duga Republike Hrvatske u posljednjih sedam godina – od 2006. do 2012. Na taj način obuhvaćene su i godine u kojima zemlja nije bila u recesiji. Analiza je provedena na temelju odabranih pokazatelja inozemne zaduženosti. Također, pokazano je koliki bi minimalni rast bruto domaćega proizvoda trebao biti, da zemlja ostane na razini dohotka iz 2012. nakon što otplati dospjeli dug. Kao najvažniji uzroci visoke inozemne zaduženosti Republike Hrvatske istaknuti su: deficit državnoga proračuna, kamatna arbitraža banaka i realna aprecijacija domaće valute. S obzirom na inozemnu zaduženost svih sektora, a posebice države, rješenje ove situacije treba tražiti u smanjenju deficita državnoga proračuna i jačanju izvozno orijentiranoga sektora, preciznije onih djelatnosti, koje će ostvarivati neto devizni priljev u zemlju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
010-0102290-2292 - Restrukturiranje trgovačkih društava u poslovnim teškoćama (Novak, Branko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Osijek
Profili:
Dražen Koški
(autor)
