Naslov
Međuprostor EU-a, NATO-a i Rusije kao Rusosfera
(Interspace of EU, NATO and Russia as a Russosphere)

Autori
Kuko, Siniša ; Kurečić, Petar

Izvornik
Politička misao : Croatian political science review (0032-3241) 51 (2014), 2; 7-28

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni

Ključne riječi
Međuprostor ; geopolitička regija ; sfera utjecaja ; EU ; Rusija
(Interspace ; Geopolitical Region ; Sphere of Influence ; EU ; Russia)

Sažetak
Nakon raspada SSSR-a isprva velik prostor novonastalih i geopolitički nenadziranih postkomunističkih država u Europi između EU- a, NATO-a i Rusije, poslije nekoliko valova posthladnoratovskih proširenja zapadnih integracija, geopolitički kontrahira i strateški “luta”. Tri od Rusije zapadnije smještene države, Bjelorusija, Ukrajina i Moldova, dijele oko tri tisuće kilometara zajedničkih granica s EU-om i NATO-om te oko dvije tisuće pet stotina kilometara s Rusijom, što upućuje na njihovu geopolitičku izloženost okruženju. Taj se Međuprostor tih triju država nalazi unutar strateškog trokuta koji čine: (1) Rusija – ne samo geopolitički i vojno moćna država već i energetska velesila današnjice, što ju, među ostalim, čini relativno snažnom “čvrstom”, ali i značajnom “mekom” regionalnom silom ; (2) nedovoljno jedinstven EU koji je ekonomski div na svjetskoj razini ; uz domaće probleme i energetski donekle ovisan o Rusiji te civilna sila bez “čvrste” moći, u svojim vanjskim odnosima oslanja se na politike kojima je u osnovi financijska pomoć, uvjeravanje i atraktivnost ; (3) NATO predvođen SAD-om – najsnažnija vojno- političko- sigurnosna “čvrsta” sila današnjice, bez onakva utjecaja na Europu i postsovjetski prostor kao u 1990-ima. Međutim, kao posljedica višestoljetne podređenosti Međuprostora i danas odatle izviru zajedničke značajke svojstvene tom prostoru: nejasni identiteti, deficiti u demokratskoj praksi, komplicirana, preduga i nedovršena tranzicija, gospodarsko zaostajanje, demografski problemi – što sve pogoduje strateškom “posvajanju” Međuprostora od Kremlja, nekadašnjeg imperijalnog gospodara. Istovremeno je prisutna relativna marginalizacija Međuprostora u odnosu na procese euroatlantskog integriranja. Nakon neuspjelih pokušaja “izvlačenja” Kijeva, Kišinjeva, pa i južnokavkaskog Tbilisija iz ruske sfere utjecaja, zemlje Međuprostora s Rusijom danas čine regionalni sigurnosni kompleks, stabiliziranu geopolitičku “Rusosferu” koja je ključan dio euroazijskih reintegrativnih nastojanja Kremlja pod vodstvom Rusije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA