Naslov
Društveni odnosi moći i ženska reproduktivna samodeterminacija
(The social relations of power and women's reproductive selfdetermination)

Autori
Galić, Branka ; Klasnić, Ksenija ; Jurković Kuruc, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Politike roditeljstva: iskustva, diskursi i institucionalne prakse / - Beograd, 2014, 8-9

ISBN
978-86-918053-0-2

Skup
Politike roditeljstva: iskustva, diskursi i institucionalne prakse

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 12.09.2014. - 13.09.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
reprodukcija; rod. moć; patrijarhat
(reproduction; gender; power; patriarchy)

Sažetak
Ženska reproduktivna samodeterminacija oblikovana je pomoću različitih društvenih interesa u reprodukciji i kulturnog konteksta: politički, vjerski, korporativni, medicinski, itd. interesi društvenih aktera i institucija najčešće ograničavaju autonomiju žena i parova u uspostavljanju reproduktivne samodeterminacije. Za mnoge žene pristup i odnos prema reproduktivnim metodama i tehnikama, kao i pristupima rađanju, utječe na smjer kretanja njihovih života, kao što i reproduktivni pristupi i tehnike duboko utječu na kulturne ideje o ženskosti, majčinstvu i obitelji. Žene imaju iskustva različitih vrsta kontrole nad svojim reprodukcijskim sposobnostima, ovisno o njihovim socioekonomskim i kulturnim okolnostima. Društveni i kulturni kontekst – socijalne norme o tome kako i kada postati trudnica, o veličini obitelji, o neplodnosti, o adopciji, o pobačaju, o tome kada prestati rađati, o selekciji spola, kao i o tome što tvori zdravu trudnoću, fetus i bebe – sve oblikuje i oblikovano je pomoću društvenih ideologija reprodukcije i institucionalnih odnosa moći, te poduprto društvenim normama patrijarhata. Ženske reproduktivne aktivnosti (začeće, trudnoća i porod) rangirane su po sistemu «kontrole kvalitete» djeteta, pri čemu su žene «dobri» ili «loši» proizvođači, dok stigmatizirajuće socijalne dimenzije reproduktivnih tehnologija podupiru stigmatizirajući reproduktivni moral. Žene-trudnice promatraju se u diskursu «dobrih» i «loših» žena, na temelju «dobrog» i «lošeg» reproduktivnog tijela, po analogija s tradicionalnim ženskim reproduktivnim društvenim ulogama rađanja i podizanja djece. Veća ponuda tehničkih mogućnosti za odluke o rađanju i dominacija eksperata, politike i drugih interesnih aktera otvara mogućnosti izgradnje nove vrste “ženske solidarnosti”, premda su ženska tijela i dalje kontrolirana, uzurpirana i “politički” oblikovana pomoću različitih tipova odnosa moći ideologija i reproduktivnih tehnologija. Glavni cilj rada je uspostaviti teorijski predložak konceptualne sheme za buduća empirijska istraživanja reproduktivne samodeterminacije žena u kontekstu društvenih odnosa moći te predstaviti preliminarni anketni upitnik i rezultate njegove primjene na prigodnom uzorku studentica Sveučilišta u Zagrebu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA