Naslov
Konceptulani pristup u tumačenju fizikalno-kemijskih zakonitosti u nastavi kemije
(Conceptual approach of teaching physical and chemical laws in chemistry education)

Autori
Pavlović, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, ostalo

Skup
Stručni skup nastavnika kemije u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.07.2010

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Konceptulani pristup u tumačenju fizikalno-kemijskih zakonitosti u nastavi kemije
(Conceptual approach of teaching physical and chemical laws in chemistry education)

Sažetak
U kontekstu društva znanja postizanje obrazovnih ishoda - funkcionalnog znanja zahtijeva primjenu novih metoda poučavanja. Stoga cilj učenja kemijskih pojava i zakonitosti nije puko pamćenje formula i rješavanje numeričkih zadataka uvrštavanjem brojčanih vrijednosti zadanih varijabli, već njihovo razumijevanje. A matematičke formule su samo njihov skraćeni zapis, jezik. Znanje koje se temelji na razumijevanju puno je veće kakvoće i korisnije od milijun činjenica koje se pamti, ali ne znamo što iza njih stoji. Hrvatski kvalifikacijski okvir – HKO, (engl. CROQF – Croatian Qualifications Framework) je instrument uspostave kvalifikacija stečenih u Republici Hrvatskoj, kojim se daju osnove za jasnoću, pristupanje, prohodnost, stjecanje i kvalitetu kvalifikacija. Cjeloviti skup stečenih kompetencija (koje su sve pojedinačno vrednovane pa se nazivaju rezultatima učenja) nazivamo kvalifikacija. Kompetencije u širem smislu obuhvaćaju samo činjenično znanje, ali i vještine i kompetencije u užem smislu (odgovornost, samostalnost i sl.). Bloomova taksonomija predviđa različite stupnjeve znanja – od činjeničnog, preko razumijevanja i primjene do analize, sinteze i procjene kao najvišeg stupnja znanja. Postizanje viših stupnjeva znanja predmijeva i uvođenje drugih metoda poučavanja. Poglavito u području tumačenja fizikalno-kemijskih zakonitosti (poput termokemijskih, kinetičkih i termodinamičkih) u nastavi srednjoškolske kemije (2. razred) dolazi do potrebe uvođenja konceptualnog razumijevanja pojmova i njihovih međusobnih odnosa. Takvim pristupom omogućava se da rješavanje numeričkih zadataka (a to nužno znači korištenje matematičkog formalizma – formula) slijedi kao posljedica razumijevanja pojmova, a ne rutinizirani postupak uvrštavanja poznatih varijabli u formulu i pridobivanje numeričkog rješenja. Iako pokusu ostaje središnje mjesto u nastavi kemije, uvođenje metoda vizualizacije sadržaja (putem analogija i molekularnih modela), interpretacije grafova te uporaba mentalnih mapa neke su od metoda postizanja konceptualnog tumačenja fizikalno-kemijskih zakonitosti. Između pokusa kao makroskopskog prikaza pojave i njene simboličke razine, a to je kemijska jednadžba nedostajala je poveznica u vidu konceptualnog (molekularnog) pristupa. Samo integriranjem vizualne (pokus), simboličke (jednadžba) i molekularne razine možemo na temelju prethodnog iskustva doći do stjecanja novih znanja – odnosno izgraditi nove koncepcije. Na ovom tragu, konačno, koncipirana su i pitanja državne mature iz područja kemije. U ovom predavanju pokušat će se na nizu primjera pokazati kako se može u nastavi kemije za 2. razred gimnazije doći do funkcionalnog znanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA