Naslov
Kemijski aspekti ekotoksikologije žive i njenih spojeva
(Chemical aspects of ecotoxicology of mercury and its compounds)

Autori
Pavloivć, Gordana ; Siketić, Snježana

Izvornik
Sigurnost : časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini (0350-6886) 53 (2011), 1; 17-28

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
živa i njeni spojevi; toksičnost; ekološki incidenti; protuotrovi pri intoksikaciji živom i njezinim spojevima; zakonska regulativa i propisi
(mercury and its compounds; toxicity; ecological incidents; antidots; law regulations)

Sažetak
Visoka tokisčnost žive u mnogim njenim kemijskim oblicima čini razumijevanje kemije žive i njenih spojeva od neobične važnosti. Toksični učinka vezan je za anorganske, a poglavito organoživine spojeve, dok je toksičnost elementarne žive prisutna samo ako se udišu njene pare. Osim vrste spoja i oksidacijsko stanje žive (+I ili +II) utječe na toksičnost. Tako su anorganski spojevi žive (II), u pravilu, toksičniji od analognih spojeva žive(I) jer su bolje topljivi u vodi i brže se apsorbiraju kroz probavni trakt. Osim toga, spojevi žive(II) skloniji su kompleksiranju, negoli spojevi žive(I) koja postoji u anorganskim spojevima samo kao dikation Hg22+. Toksičnost žive, poglavito njenih alkilnih i arilnih derivata zasniva se na: liofilnosti (lagan prolazak kroz moždane membrane) i tiofilnosti (sklonost stvaranju izrazito stabilnih Hg-S kovalentnih veza s –SH sulfurhididrilnim skupinama aminokiselina u tijelu i time blokiranje funkcija odgovarajućih proteina u organizmu). Učinci trovanja različiti su, ovisno o vrsti živinog spoja, što utječe na apsorpciju i metaboličke puteve. Organometalni spojevi žive svrstavaju se u vrlo jake otrove 1. kategorije. Najnoviji propisi od travnja 2010. zabranjuju i u nas uporabu žive u toplomjerima, termometrima i barometrima. Poznavanje kemije žive donosi stoga i razumijevanje ne samo puteva intoksikacije, već otvara puteve učinkovite detoksikacije temeljene na kelatacijskoj terapiji. Naposljetku, na ovakvim temeljnim kemijskim spoznajama, može se bazirati i kvalitetna zakonska regulativa i zaštita na radu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA