Naslov
Morfologija i struktura mladika hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
(Morphology and structure of young stand of Pedunculate oak (Quercus robur L.))

Autori
Pelivan, Matej

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.09

Godina
2014

Stranica
28

Mentor
Anić, Igor

Ključne riječi
Quercus robur L.; čišćenje šumske sastojine; mladik
(Quercus robur L.; cleaning of forest stand; young stand)

Sažetak
Cilj rada bio je analizirati strukturu mladika hrasta lužnjaka koji su nastali prirodnim pomlađivanjem, oplodnim sječama, u uvjetima park-šume i redovito gospodarene šume, i to prije i nakon njege čišćenjem. Za potrebe istraživanja postavljene su dvije plohe dimenzija 10×10 m u sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969). Ploha 1 nalazi se u park-šumi Maksimir, a ploha 2 u šumi Mokrice lug. Plohe su izabrane da predstavljaju karakteristične prilike u sastojini. Pomoću mjerne vrpce izmjerene su duljine stranica ploha, a trasirkama su označena 4 ugla plohe. U terenski manual evidentirana je struktura mlađeg mladika po vrstama drveća, kvaliteti i biotskom položaju. Navedeni radovi obavljeni su 28. 03. 2014. u park-šumi Maksimir, a 08. 04. 2014. u šumi Mokrice lug. Istim danima na mjernim plohama je izvršeno čišćenje i analiza strukture mladika nakon čišćenja. U sastojini gdje je ploha 1 nalazi se 23 700 stabala po hektaru. Hrast lužnjak i obični grab čine 97% svih stabala, a ostalih 3% čine divlja trešnja, bagrem i javor. Sastojina ima 59% stabala loše kvalitete, 25% stabala srednje kvalitete i 16% stabala dobre kvalitete. Iz tih podataka se vidi da je sastojina jako loše kvalitete. Treba izvaditi stabla loše kvalitete te prorijediti sastojinu gdje je gust sklop, bez obzira na kvalitetu stabala. Donji sloj ne treba dirati je će ga tokom rasta gornji, dominantni slojevi zasjenit i on će odumrijet. Agresivne vrste (bagrem) treba ukloniti iz sastojine, a divlju trešnju ostaviti kako bi se povećala raznolikost među vrstama i pružio kvalitetan estetski ugođaj što je jako važno za park-šumu. Nakon njege čišćenjem u sastojini ostaje 14 200 stabala po hektaru. U gornjem i srednjem sloju ima 22% stabala dobre kvalitete, 40% stabala srednje kvalitete i 39% stabala loše kvalitete. U sastojini gdje je ploha 2 nalazi se 50 200 stabala po hektaru. Hrast lužnjak i obični grab čine 99, 6% svih stabala, a ostalih 0, 4% čine bijela vrba i crvena hudika. Sastojina ima 26% stabala dobre kvalitete, 34% stabala srednje kvalitete i 40% stabala loše kvalitete. Njegu se vrši kao i u prvoj sastojini samo je ovdje cilj povećati tehničku vrijednost stabala jer je gospodarska šuma, dok u park-šumi težište je povećanje vrijednosti socijalne i ekološke funkcije. Nakon čišćenja u sastojini ima 40 400 stabala po hektaru. U gornjem i srednjem sloju ima 35% stabala dobre kvalitete, 40% stabala srednje kvalitete i 25% stabala loše kvalitete. Iz ovih podataka se može vidjeti važnost njege sastojine u mlađim razvojnim stadijima. Sastojina u kojoj se nalazi ploha 1 nije bila gospodarena i ona je u lošem stanju. U sva tri sloja najviše je stabala loše kvalitete (gornji sloj- 38%, srednji sloj- 63%, donji sloj- 87%). Sveukupno je čak 59% stabala loše kvalitete. Nakon čišćenja stanje sastojine se popravilo ali ipak ima puno stabala loše kvalitete. Za razliku od prve sastojine, sastojina u kojoj se nalazi ploha 2 je bila gospodarena i u boljem je stanju. Ima više stabala dobre (gornji sloj- 40%, srednji sloj- 25%, donji sloj- 20%) i srednje (gornji sloj- 41%, srednji sloj- 35%, donji sloj- 29%) kvalitete u sva tri sloja iako je u srednjem i donjem sloju više stabala loše kvalitete (gornji sloj- 19%, srednji sloj- 40%, donji sloj- 52%). Nakon čišćenja stanje se jako popravilo. Broj stabala loše kvalitete je smanjen i više je stabala dobre i srednje kvalitete. Njegu treba obaviti što prije da bi se unaprijedila kvaliteta sastojine jer se pogreške teško ili nikako ispravljaju ako se sastojina ne njeguje i prepusti sama sebi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA