Pregled bibliografske jedinice broj: 713854
Provjera uloge metakognitivnih vjerovanja, ruminacije, potiskivanja misli i usredotočenosti u objašnjenju depresivnosti
Provjera uloge metakognitivnih vjerovanja, ruminacije, potiskivanja misli i usredotočenosti u objašnjenju depresivnosti, 2014., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 713854 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Provjera uloge metakognitivnih vjerovanja, ruminacije, potiskivanja misli i usredotočenosti u objašnjenju depresivnosti
(The role of metacognitive beliefs, rumination, thought suppression and mindfulness in depression)
Autori
Kalebić Jakupčević, Katija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
23.06
Godina
2014
Stranica
130
Mentor
Živčić Bećirević, Ivanka
Ključne riječi
depresivnost; ruminacija; metakognitivna vjerovanja; usredotočena svjesnost; potiskivanje misli
(depression; rumination; metacognitive beliefs; mindfulness; thought suppression)
Sažetak
Dosadašnje studije o ulozi kognitivnih procesa u objašnjenju nastanka i razvoja depresije ukazale su na važnost stjecanja jasnijeg uvida u njihove međusobne odnose stoga se ovim istraživanjem pokušalo provjeriti kakav je doprinos metakognitivnih vjerovanja, ruminacije, potiskivanja misli i usredotočenosti objašnjenju razine depresivnosti te ispitati kakva je njihova međusobna povezanost kod kliničke i ne-kliničke skupine. Kliničku skupinu (N=70) su sačinjavale osobe oboljele od depresivnog poremećaja, a ne-kliničku (N=70) osobe bez poteškoća mentalnog zdravlja. Dobiveni rezultati su pokazali da depresivne osobe više ruminiraju, imaju pozitivnija vjerovanja o ruminaciji, nižu usredotočenu svjesnost, češće potiskuju misli te imaju negativnija vjerovanja o opasnosti i posljedicama ruminacije nego mentalno zdrave osobe. Ovim istraživanjem je također potvrđen veliki značaj ruminacije kao misaonog procesa koji doprinosi depresivnosti, te je objašnjen doprinos usredotočene svjesnosti, metakognitivnih vjerovanja i potiskivanja u predikciji stupnja ruminacije i stupnja depresivnosti kod obje skupine. Potvrđene su hipoteze iz pretpostavljenog modela te je utvrđeno da dvije skupine najviše razlikuje stupanj ruminacije te da je doprinos ruminacije kod depresivnih osoba posredovan negativnim vjerovanjima o posljedicama ruminacije dok je kod mentalno zdravih osoba ruminacija direktno povezana sa stupnjem depresivnosti. Praktične kliničke implikacije dobivenih rezultata mogu predstavljati dodatne smjernice u psihoterapijskom pristupu koji bi u tretmanu depresivnog poremećaja trebao uključivati i tretman ruminacije i trening usredotočene svjesnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb