Naslov
Dijabetička retinopatija
(Diabetic retinopathy)

Autori
Tomić, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Šećerna bolest u odraslih

Urednik/ci
Vrca Botica, Marija ; Pavlić-Renar, Ivana

Izdavač
Školska knjiga

Grad
Zagreb

Godina
2012

Raspon stranica
148-161

ISBN
978-953-0-31589-1

Ključne riječi
dijabetička retinopatija, rizični čimbenici, dijagnostičke metode, liječenje
(diabetic retinopathy, risk factors, diagnostic procedures, treatment)

Sažetak
Početni stadiji DR obično su asimptomatski, stoga je važno pravovremeno utvrđivanje i redovito praćenje početno-reverzibilnih promjena, čija se progresija može uspješno spriječiti strogom kontrolom poznatih promjenjivih rizičnih čimbenika (glikemije, arterijske hipeterzije i dislipidemije). Kompletan oftalmološki pregled obuhvaća utvrđivanje vidne oštrine (VO), mjerenje intraokularnog tlaka (IOT), te pregled prednjeg i stražnje segmenta oba oka nakon ukapavanja midrijatičnih kapi. Bolesnicima sa šećernom bolešću tipa 1 preporučuje se prvi oftalmološki pregled učiniti 5 godina nakon postavljanja dijagnoze šećerne bolesti, a bolesnicima sa šećernom bolešću tipa 2 neposredno ili u kratkom razdoblju nakon postavljanja dijagnoze. Redoviti oftalmološki pregledi provode se jednom godišnje ukoliko nisu prisutni klinički znakovi DR, odnosno češće u slučajevima umjereno teške i teške NPDR i/ili dijabetičke makulopatije kako bi se pravovremeno postavila indikacija za primjenu laserskog ili farmakološkog liječenja. Kod žena sa šećernom bolešću koje planiraju trudnoću preporučuje se oftalmološki pregled učiniti prije začeća, tijekom trudnoće u prvom trimestru, te šest mjeseci nakon poroda ili češće ovisno o nalazu na očnoj pozadini. Kod žena s gestacijskim dijabetesom ne postoji povećani rizik za razvoj DR, te kod njih redoviti oftalmološki pregledi nisu nužni. Dijabetička retinopatija, poput drugih mikrovaskularnih komplikacija šećerne bolesti, nastaje međudjelovanjem brojnih promjenjivih i nepromjenjivih rizičnih čimbenika što ukazuje na složenost njene etiopatogeneze. Razvoj bazičnih znanosti iz područja genetike i molekularne biologije u budućnosti će omogućiti rano utvrđivanje patogenetskih čimbenika i stoga ciljani pristup ranoj prevenciji i liječenju ove komplikacije šećerne bolesti razvojem novih i/ili primjenom već dokazanih farmakoloških pripravaka djelujući pritom ciljano na pokretače patološkog procesa. No, do tada nam preostaju redoviti oftalmološki pregledi bolesnika sa šećernom bolešću i dobra suradnja oftalmologa, interniste-dijabetologa i liječnika obiteljske medicine u cilju pravovremenog otkrivanja, cjelovitog sprječavanja i liječenja promjena koje ugrožavaju vid oboljelih osoba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA