Naslov
Razumjeti drugoga. Kroatističke i talijanističke teme
(Understanding the other. Croatian and italian themes)

Autori
Delbianco, Valnea ; Roić, Sanja

Ostali urednici
Šikić, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, zbirka ogleda, znanstvena

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada

Grad
Zagreb

Godina
2014

Stranica
320

ISBN
978-953-169-285-4

Ključne riječi
komparatističke studije; imagologija
(comparative studies; imagology)

Sažetak
Knjiga Razumjeti drugoga sadrži radove nastale za vrijeme višegodišnjega znanstvenoistraživačkog projekta „Hrvatsko-talijanski kulturni odnosi“ koji je 1989. utemeljio naš profesor Mate Zorić, a na kojem su sudjelovali brojni hrvatski i talijanski istraživači. Od 2002. do 2014. godine voditeljica projekta bila je Sanja Roić. Ti su radovi, ponajprije, rezultat našeg, ali i interkulturalnoga dijaloga što smo ga vodile s talijanistima, kroatistima i drugim znanstvenicima iz područja humanistike, s kojima smo imale priliku razmijeniti mišljenja na međunarodnim i domaćim simpozijima i konferencijama. Putovanja, migracije, hibridnost, prepletanje, međusobno poznavanje, ali i nepoznavanje obilježili su živote i djelovanja autora, istraživača i znanstvenika, čijim se djelima bavimo u našim radovima. Odabirale smo one autore i njihova djela koji su nam se činili pogodnima da oslikaju mrežu kompleksnih jadranskih, ali i širih, europskih kulturnih i civilizacijskih odnosa i prožimanja. U prvom dijelu naše knjige koji smo posvetile Istri, poluotoku na kojem smo rođene, bavile smo se osobom i djelom nedovoljno znane novolatinske pjesnikinje iz Pule, Philippe Lazee, suvremenim prijevodom Danteove Božanstvene komedije na čakavsko narječje, zatim odnosom prema Istri Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji je dao svoj obol očuvanju hrvatske kulturne baštine na poluotoku i, naposljetku, kompleksnom temom odlaska (egzodusa) i ostanka u književnim djelima istarskih i riječkih autora. Drugi dio naše knjige posvetile smo Dalmaciji, regiji iz koje potječu naši očevi, a u tom smo se dijelu bavile prijevodima i obradama Držićeva Dunda Maroja i Skupa na talijanski jezik, zatim problemom dvaju emblematičnih koncepata, Držićevom fortunom i Gundulićevim kolom od sreće i, konačno, recepcijom znanstvenih i stručnih doprinosa znamenitoga dalmatinskoga muža Šime Ljubića u talijanskoj kulturi. Recepciji u užem smislu posvetile smo treći dio naše knjige, najprije Miroslavu Krleži i problemu njegova prihvaćanja i prevođenja na Apeninskom poluotoku, zatim znanstvenim i stručnim doprinosima talijanskog slavista Cire Giannellija, doprinosom talijanistici zaslužnoga kroatista Ive Frangeša i, na kraju, problemu izvora i izvornosti kako ga je postavio i interpretirao naš profesor, talijanist i komparatist Frano Čale. Iz rezultata naših istraživanja vidljivo je da su drevne napetosti pa i sukobi na području čije je središte upravo Jadran danas prevladani. Slika drugoga, stranca, druge obale promijenila se u oba imaginarija: svakako su tome pridonijeli i kritika vlastitog orijentalizma i kolonijalizma u povijesnoj perspektivi, bolje međusobno poznavanje te spoznaja i svijest o međusobnim kulturnim prožimanjima koja su pomogla i jednima i drugima razumjeti drugoga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA