Pregled bibliografske jedinice broj: 711396
Zdravlje za sve, ali za otočane ne?! Zdravstvena zaštita na otoku Lastovu
Zdravlje za sve, ali za otočane ne?! Zdravstvena zaštita na otoku Lastovu // Zdravlje za sve?! Knjiga sažetaka / Vasiljev Marchesi, Vanja ; Rukavina, Tomislav (ur.).
Rijeka: Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2013. str. 22-23 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 711396 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zdravlje za sve, ali za otočane ne?! Zdravstvena zaštita na otoku Lastovu
(Helath for all, but not for the islanders?! Health care on the island Lastovo)
Autori
Popović, Stjepka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zdravlje za sve?! Knjiga sažetaka
/ Vasiljev Marchesi, Vanja ; Rukavina, Tomislav - Rijeka : Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2013, 22-23
ISBN
978-953-7957-03-2
Skup
Zdravlje za sve?!
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 18.05.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
otok Lastovo; otocnost; otocani; zdravstvena zaštita; zdravstvena politika
(island of Lastovo; islanders; medical care; healthcare policy)
Sažetak
Uvod: Specifična obilježja otočnosti, poput prostorne udaljenosti i izolacije od kopnenih medicinskih centara, malog broja i nepovoljne dobne strukture korisnika te ljetne navale turista, otežavaju pružanje kvalitetne i kontinuirane zdravstvene skrbi na otocima čime je ugroženo pravo otočana na opću i jednaku zdravstvenu skrb. Otok Lastovo, najjužniji naseljeni otok u Hrvatskoj, izvrstan je primjer neodrživosti koncepta „jednake zdravstvene skrbi“ za stanovništvo kopneno udaljenijih otoka što predstavlja kočnicu i otočnom održivom razvoju. Metode: Korištene su metode demografske analize, naracija kazivača i intervju. Rezultati: Obilježja otočnosti Lastova pridonijela su nepovoljnijem položaju pacijenata. Suvremeni modernizacijski procesi doveli su do depopulacije što je utjecalo na planiranje zdravstvenih kadrova, dok je izrazito duboka starost, kao tip ostarjelosti stanovništva, povećala potrebe lokalnog stanovištva za zdravstvenom skrbi koja je kvalitativno nepovoljnija zahvaljujući izolaciji otoka. Nepostojanje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite podrazumijeva jednodnevna ili višednevna putovanja otočana te putne troškove zbog čega pacijenti nerado odlaze na preglede i pretrage. Zbrinjavanje hitnih stanja ugroženo je manjkavostima u timu pripravnosti, nedostupnošću helikoptera i vremenskim neprilikama. Nedovoljna opskrba ljekarne lijekovima, nedostatak nužne medicinske opreme i agregata za proizvodnju električne energije onemogućuju nesmetan razvitak primjene telemedicine. Zaključak: Nužno je unaprijediti fizičku dostupnost i vremensku pristupačnost zdravstvenih usluga, osigurati stimulativne mjere za dolazak iskusnih liječnika, razvijati hitnu medicinsku pomoć, omogućiti redovite dolaske specijalista na otok, brži prijevoz otočana i povratak svih putnih troškova, nužnu medicinsku opremu, kontinuiranu opskrbu lijekovima, razviti preduvjete za kvalitetan razvoj telemedicine te prebaciti naglasak s kurativne na preventivnu zdravstvenu zaštitu. Dotad prirodni resursi otoka ostaju najbolji zaštitni faktor stope zdravlja otočana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Sociologija, Socijalne djelatnosti
