Naslov
GENETSKA RAZNOLIKOST KULTIVIRANIH I DIVLJIH MASLINA (Olea europaea L.) U HRVATSKOJ
(GENETIC DIVERSITY OF CULTIVATED AND WILD OLIVES (Olea europaea L.) IN CROATIA)

Autori
Klepo, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski faklutet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.06

Godina
2014

Stranica
121

Mentor
Šatović, Zlatko ; Perica, Slavko

Ključne riječi
Olea europaea L.; SSR; genetska raznolikost; genetska struktura; kultivar; divlje masline
(Olea europaea; SSR; genetic diversity; genetic structure; cultivar; wild olives)

Sažetak
Genetska baština vrste maslina (Olea europaea L.) obuhvaća kultivirane (O. e. subsp. europaea var. europaea) i divlje masline (O. e. subsp. europaea var. sylvestris). U Republici Hrvatskoj identifikacija kultivara molekularnim markerima rijetko je bila predmet istraživanja, a populacije divljih maslina uopće nisu istraživane. Procjena genetske raznolikosti i strukture divljih i kultiviranih maslina, kao i identifikacija kultivara sa cijelog uzgojnog područja masline, osnova je za očuvanje bioraznolikosti vrste, upotrebu u oplemenjivačkim programima te za razvoj rasadničarske proizvodnje. U tu svrhu, sa cijelog uzgojnog područja prikupljeno je ukupno 156 jedinki maslina (93 divljih i 63 kultiviranih) koje su analizirane upotrebom 12 SSR biljega. Svi mikrosateliti su bili polimorfni te su detektirali ukupno 174 alela. Prosječne vrijednosti HO i HE za populacije divljih maslina iznosile su 0.766 i 0.783, a za kultivirane 0.783 i 0.748. Za populacije P01 Brijuni i P02 Pag uz P<0.01 utvrđeno je odstupanje od Hardy-Weinbergove ravnoteže, a testiranjem mutacijskih modela utvrđeno je da su sve istraživane populacije prošle kroz genetsko usko grlo. Analizom molekularne varijance utvrđeno je da je većina ukupne genetske raznolikosti uzrokovana unutarpopulacijskom raznolikošću. Najvjerodostojniji broj izvornih populacija je K= 3, od čega su dvije izvorne populacije divljih maslina (A1= P02 Pag, P03 Hvar i P04 Lastovo, A2= P01 Brijuni i P05 Pelješac) te jedna (B) koju čini skupina kultivara i dio populacije P05 Pelješac. Većina kultivara (28) pripada izvornoj populaciji B, osam kultivara izvornoj populaciji A2 te dva kultivara izvornoj populaciji A1, a ostalih (12) kultivara je mješovitog podrijetla. Za 22 kultivara utvrđena je međusobna sličnost te su svrstani u devet skupina jednakih genotipova koje predstavljaju slučajeve sinonimije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA