Naslov
Hrvatsko Podunavlje u željeznom razdoblju-posljednje tisućljeće prije Krista
(Croatian part of the Danube region during the Iron Age-the last millenium B. C.)

Autori
Ilkić, Mato

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.02

Godina
2000

Stranica
123

Mentor
Majnarić-Pandžić, Nives

Neposredni voditelj
Cambi, Nenad

Ključne riječi
Hrvatska; Podunavlje; arheologija; prapovijest; željezno razdoblje; Dalj; Sotin; Vukovar
(Croatia; Danube region; Archaeolofy; Prehistory; Iron age; Dalj; Sotin; Vukovar)

Sažetak
Na području hrvatskog Podunavlja u kasnom brončanom i starijem željeznom razdoblju razvijala se mlađa faza kulture polja sa žarama, poznata pod imenom daljska kulturna skupina. Nastala je početkom 10. stoljeća prije Krista kao posljedica migracija iz istočne Transdanubije prema jugu prodorom skupine Val. Ritus incineracije zajednička je karakteristika svih nekropola daljske kulturne skupine koje se uglavnom pružaju uz desnu obalu Dunava od Batine, preko Dalja, Vukovara, do Šarengrada. Njezinu materijalnu kulturu čini većim dijelom keramičko posuđe i to prvenstveno iz nekropola, dok je naseobinska uglavnom nepoznata. Na prijelazu u željezno razdoblje dogodile su se izvjesne promijene prouzrokovane trakokimerijskim prodorom s istoka. Utjecaj je uslijedio i iz istočnoalpskog halštatskog kulturnog kruga, te s područja bosutske kulturne skupine. Svakako jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta jest Sotin nedaleko od Vukovara. Trajno zadržavanje ljudskih populacija na tom prostoru omogućuje vrlo povoljan geomorfološki položaj. Među mnogobrojnom i raznovrsnom arheološkom građom iz Sotina posebno su vrijedne zoomorfne terakote, za sad jedinstvena željeznodobna pojava na području istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Ta skupina predmeta vjerojatno je služila u kultne svrhe. Uz ekvide brojni se i bovidi koji vjerojatno govore da je kult plodnosti igrao važnu ulogu u duhovnom životu halštatske populacije. Prodorom Kelta završilo je starije željezno razdoblje, te je iz temelja izmijenjema materijalna kultura na području hrvatskog Podunavlja. Za cjelovitije poznavanje strukture najstarijeg novčanog sustava važna je bogata numizmatička graua iz Sotina, jer su na tom lokalitetu pronađene i do sad nepoznate vrste keltskog novca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA