ࡱ> Y[X%` Z]bjbjٕ 4d]"TTTTTTT <  $hVT TT  T T  TT4 @[  ,0,e Ne44eTHh      hT6TTTTTT ZNANSTVENO STRU NI SKUP SKUP 0 KONSTRUIRANJU ZAGREB, LIPNJA 1988.SCENTFIC & PROFESSIONAL MEETING SYMPOSIUM ON DESIGN ZAGREB, JUNE 1988. OBRAZOVANJE STROJARA ZA 21. STOLJEE Dr. Damir Jelaska, docent FESB  Split Trea tehnoloaka revolucija je pred vratima i u njena kola ve se ukrcavaju i neke zemlje koje slove manje razvijenima od nas. Hvatanje mjesta u ovim kolima Jugoslaviji se namee kao imperativ, ukoliko ne ~e1i da postane tj. zajedno s Albanijom ostane privredno, a time i svako drugo, "slijepo crijevo Evrope . Prosperitet zemlje treba se bazirati na sprezi obrazovanje-znanost-tehnologija-dohodak, i ne bi nas trebalo smatrati profesona1no subjektivnima ako ustvrdimo da u toj sprezi obrazovanju treba dati centralni zna aj. Nije slu ajno ato se ve danas mapa razvijenosti svijeta poklapa s mapom stupnja obrazovanosti. Razvijene zemlje su shvatile da je obrazovanje danas instrument preraspodjele druatvene moi u globalnim razmjerima, te da e u budunosti to biti joa i viae. Prihvaajui injenicu da se prirodna bogatstva iscrpljuju po eksponencijalnoj krivulji, da dolazi vrijeme iscrpljivanja klasi nih privrednih resursa, te da je intelektualna snaga jedina prakti ki neograni ena, one potenciraju investicije u ljudski faktor, tj. u obrazovanje. Krajnje je vrijeme da se ova injenica prihvati i u naaoj zemlji. Predstojea druatvena reforma je prava aansa za rekonceptualizaciju sistema obrazovanja, u kojoj kao prvi korak, treba odlu no odbaciti ulogu obrazovanja kao potroaa a i kona no shvatiti da je obrazovanje proizvodna snaga, koja posredno i neposredno utje e na dohodak druatva, pa zato treba imati prioritet u materijalnoj i svakoj drugoj potpori toga druatva. Nastavnici i. ostali inioci obrazovnog sistema moraju u svojim sredinama povesti odlu nu akciju za uklanjanje iii bar ubla~avanje negativnih efekata postojeeg sistema obrazovanja. Ovo se posebno odnosi na srednje akolstvo koje se pokazalo kao "neuralgi na to ka obrazovnog sistema". Pri koncipiranju srednjoakolskog obrazovanja strojara pored ostalog, treba voditi ra una o sljedeem: (1) U programskom smislu suvremena srednja akola se temelji na opem obrazovanju s jakom tehni ko tehnoloakom osnovom. Nastavne planove i programe potrebno je izraditi na znanstvenim osnovama, te prilagoditi ovom principu. (2) Potrebno je kadrovski oja ati srednju akolu tj. prekinuti arobni krug u kojem negativna selekcija nastavni kog kadra producira svoje neznanje na budue generacije. (3) Potrebno je sna~no oja ati materijalno tehni ku osnovu srednjih akola, posebno opremljenost kompjutorima. (4) Potrebno je pronai i razviti mehanizme interakcije akola druatvo putem cirkulacije stru nog kadra i opreme, te stalnim prilagoavanjem nastavnih planova i programa novim zahtjevima druatva koje e se sve br~e razvijati. Prije nego se pristupi koncipiranju obrazovanja za budunost na studijima strojarstva u naaoj zemlji, potrebno je sagledati tu budunost tj. predvidjeti trendove razvoja tehnike u 21. stoljeu. Ve sada se sa dovoljnom pouzdanoau mo~e ustvrditi da e neprestano rasti potreba za izgradnjom energetskih postrojenja velikih snaga, da e se proizvodnja obavljati pomou fleksibilnih sistema, da e se neprestano javljati potreba za novim materijalima, za zaatitom ovjekove okoline, za proizvodnjom hrane, za razvojem softvera na svim podru jima, da e naglo napredovati nove tehnologije: biotehnologija, posebno bioinformatika, optronika, mikroelektronika i druge. Nije teako uo iti da e uvijek postojati potreba za strojarima svih profila i nivoa, a strojarstvo kao znanost e po svim izgledima i prema procjenama eminentnih futurologa stagnirati, da bi vremenom postalo dio ekspertnih sustava i banki podataka. Iz navedenoga slijedi cilj obrazovanja diplomiranih in~injera strojarstva za 21. stoljee: oni trebaju biti svestrano tehni ki obrazovane li nosti sposobne da se uklope u tokove tree tehnoloake revolucije. Na osnovi ovako definiranog cilja akolovanja strojara za 21. stoljee, slijede zadaci obrazovanja, izvraenjem kojih e se doi do navedenog cilja: (1) Budui diplomirani in~enjeri strojarstva tj. studenti moraju savladati osnove prirodnih znanosti na kojima se baziraju tehni ke znanosti. (2) Moraju ovladati matemati kim aparatom potrebnim za razumijevanje prirodnih i tehni kih znanosti. (3) Trebaju stei znanja i vjeatine iz osnovnih strojarskih disciplina: Grafi kog komuniciranja, Tehni ke mehanike, Nauke o vrstoi i Elemenata strojeva. (4) Na nivou razumijevanja moraju 468D`bd   " $ ( ɺիufZUE5h4h#Z5CJOJQJaJh4hy:5CJOJQJaJ hN5hI CJOJQJaJhNhI CJOJQJaJhNhI CJOJQJaJhNCJOJQJaJhI hI CJOJQJaJhNCJOJQJaJhI hI CJOJQJaJhwihI CJOJQJaJhwiCJOJQJaJhI CJOJQJaJhwihI CJOJQJaJ hI hI jhNU8d  Opkd$$IfedMlFT   t    44 laitMytN$If[$\$gdwix$If[$\$gdNdh$If[$\$gdwi $If\$gdI Z] " l \^8%:%BBHQJQ $dha$edMgd $dha$edMgd^ $dha$edMgd N$dh\$a$edMgd4$h\$^ha$edMgd4$h\$^ha$edMgdNe\$^eedMgdN( h j l t : < | Z \   * , F R b    LRwlh4hy:OJQJh4h#Z6OJQJ]h4h#ZOJQJ]h4h#ZOJQJh4h0OJQJh4hOJQJh4h0CJOJQJaJh4hCJOJQJaJh4h#ZCJOJQJaJh4h#Z5CJOJQJaJh4hy:5CJOJQJaJ*RVXZ4@Rnxz JZ\^zbd HJPRTVZh4h5OJQJ\h4hOJQJ\hW;ROJQJh4hW;ROJQJh4h ,OJQJh0OJQJh4h#ZOJQJh4h NOJQJh4hwiOJQJh4h0OJQJh4hOJQJ6Z\fhDJLNRZ\(*@T$Xfv | & ꨝh4h ,OJQJhYs/OJQJh4hYs/OJQJh4h4OJQJh4h#Z5OJQJ\h4hlOJQJh4h#ZOJQJh4hOJQJh4h NOJQJ> *!^"`"F#T#V#\#h#r###$$($:$L$^$r$%"%6%8%:%V%d%f%n%%%%%%8&N&j&&''*(8(((((()0)@)B)Z))))P+`+<< =6=<=L=N=`=b=r==>D>V>ԳUh4hOJQJ]h4h ,OJQJh^OJQJh4h^OJQJh4h#ZOJQJh4hOJQJh4hYs/OJQJFsavladati osnove srodnih tehni kih disciplina: elektroenergetike, elektronike i digitalne tehnike, te kemijske tehnologije. (5) Upoznati osnove informatike i ovladati primjenom ra unala. (6) Razumjeti zakonitosti rada i osnove konstrukcije toplinskih, hidrauli kih te alatnih strojeva. (7) Razumjeti dinamiku objekata i procesa, te osnove voenja procesa. (8) Ovladati osnovama problematike dobivanja i primjene metala i ostalih materijala. (9) Upoznati osnove tehnologije obrade materijala. (10) Na nivou primjene u praksi ovladati osnovama automatike, robotike i fleksibilnih sistema. (11) Stei znanja, vjeatine i navike za bavljenje znanstveno-istra~iva kim radom. (12) Naviknuti se na timski rad sa suradnicima iz struke i srodnih disciplina. (13) Stei organizatorske sposobnosti za stvarala ku primjenu znanja, vjeatina i navika u praksi. Ve danas neki fakulteti u naaoj zemlji imaju suvremeno koncipirane nastavne planove koji nisu u neskladu s navedenim zadacima obrazovanja strojara. Meutim, ak i tim nastavnim planovima, a naro ito programima, mogu se uputiti sljedee zamjerke: (1) U koncipiranju nastavnih programa po predmetnim disciplinama i u okviru svakog predmeta, esto se krije princip vertikalnog povezivanja programa. Naime, sadr~aji ponekad nisu u logi kom kontinuitetu sa prethodno izu avanim gradivom, kao i sa gradivom koje slijedi. (2) Postoje teorijski sadr~aji koji se du~e vremena izu avaju bez povezivanja a praksom. Ovo predstavlja kraenje poznatog didakti kog principa jedinstva teorije i prakse. (3) Analizom nastavnih planova i programa o ito je da se naai fakulteti slabo nose s teakoama koje se javljaju u vezi a ogromnim porastom znanstvenih injenica i znanja i s time u vezi razvojem i grananjem znanosti i znanstvenih disciplina Ovo rezultira velikim brojeni nastavnih predmeta i zbijenoau sadr~aja po pojedinim predmetima. Ukratko: kvantitet umjesto kvaliteta. Ove teakoe mogue je razrjeaavati samo putem izdvajanja i grupiranja elemenata iz kojih se sastoje sve pojedina ne znanstvene injenice i znanja. Drugim rije ima, neophodan je napor da se iz okvira sadr~aja jedne znanstvene discipline identificiraju i osmisle zajedni ki principi i zakonitosti odreenih pojava, a ne  sa stanoviata pojedinih osobina, ve sa stanoviata one suatine iz koje one (osobine) proisti u . Suatina ovog zahtjeva je u tra~enju fundamentalnih sadr~aja i odstranjivanju svega ato je nebitno. Pri tome se treba osloboditi subjektivnih pritisaka nastavnika da se u nastavne planove ugura "njegov" predmet, te da programski sadr~aj predmeta potpuno samostalno odreuje. Izlaz iz ove situacije nije mogu bez znanstvenog pristupa, koji e se bazirati na teorijskim i empirijskim pokazateljima. Pored ovoga, u izradi nastavnih planova i programa va~an kriterij je izra~en u zahtjevu da isti budu ato fleksibilniji s mogunoau budueg revidiranja u toku samog procesa njihove realizacije. Sadr~aji koji se unose u nastavne programe moraju istovremeno imati i spoznajnu i funkcionalnu vrijednost, odnosno trebaju pru~ati informacije o onome ato studenti moraju znati, a istovremeno omoguavati razvoj intelektualnih i ostalih sposobnosti, prvenstveno kreativnih. Pretpostavka za ostvarenje ovog zahtjeva jest poznavanje zakonitosti procesa u enja i saznavanja, te bogato nastavni ko iskustvo i kreativnost. Zbog toga se mi strojari ne bismo trebali ustru avati u tim za sastavljanje novih nastavnih planova i programa pozvati i ponekog vrsnog pedagoga i psihologa. Osnovna svrha ovog rada jest, da u trenutku kada se u SR Hrvatskoj radi na zajedni kim osnovama za studij strojarstva, usmjeri i podstakne, ne samo nosioce izrade programa, ve i sve nastavnike, da pokuaaju prevazii tradicionalizam u koncipiranju nastavnih planova i programa. Medjutim, posebnu pa~nju bi trebalo posvetiti i realizaciji programskih sadr~aja, tj. organizaciji i metodici izvoenja nastave na strojarskim fakultetima, te sistemima i kriterijima verifikacije kako studenata, tako i nastavnika. Po svemu sudei, ovo je najslabija karika u sistemu obrazovanja. Zato bi bilo korisno organizirati znanstveni skup na ovu temu, na kojem bi pored nastavnika, uzeli rije  i stru njaci iz privrede, pedagozi, psiholozi, te predstavnici studenata strojarstva. V>X>h>>>>>>>>???@@@@:ADAVAAAA8B:BFRFFFFFG"GZGGGHHIXIJJKKKKMMh4h NOJQJh4h OJQJh4h#ZOJQJ]h4h ,OJQJh^OJQJh4h^OJQJh4hOJQJh4h#ZOJQJCMNNOOOOPP`PPPPP(QBQFQHQJQRRRRRRRTTjTnTV>WVWZWXZXnXpXYYYYYYYYY\[j[v[[X]Z]h4hwiOJQJh4h4OJQJh OJQJh ,OJQJh4h NOJQJh4h ,OJQJh4OJQJh4h#ZOJQJh4h OJQJh4hOJQJ3JQRRXWZWYYZ] $dha$edMgdwi $dha$edMgd^21h:p N. A!"#$% DdkN  C *Ascan0001bR8$߇z®91f DnR8$߇z®91fPNG  IHDR!*pЦsRGBgAMA a cHRMz&u0`:pQ<PLTEٟ pHYs.#.#x?v IDAThM6`W’`$"q4hբs 2pie=cD3Walca:թNuSM-JMnkPccWXY)9Ig(BV,~ۂ X@(R/5}1(/ u;5鵳ijYcgXF{.]tAapAn +TbMB> FN{3JݩoL`pm/ /+)jjCo%%`VkV>g165֪J :m4+bLW[HݣR*{WZr+=0d}gR0tt|ZNA$P|ٕi wq񤀘[LȕW8Q5C2Ὴ^a`I7Nm$訚q[P00uuј*d( _-'$$f5 5RuM/*|j3_ѡrik=nTRpЪIU&O Q Y jLMB\Q7ƤU%Q[O+VjRkHp#AT涩g1tiϫAq'3IJڴf+++:UM@,55Bz[1JS!xҁ<(1օx5'aǽD,1}ITѰ°0rPh֙n+gOT_Q HM-*k _ Qiˏ}_s/;^\7Q)OIcs(obvc/x:թNu/ӳVIENDB`$$IfedM!vh55 5 #v#v #v :Vl t0,55 5 itMytN@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListB^@B #Z Normal (Web)dd[$\$j@j y: Table Grid7:V0]" d!"& "& "& "& "& ]"2G{ TU\]t u _"'h  W v: > ^hix x x Lx 6x F7Dx x Ƭx A=x NLx A=x Y;x A=x ex A=x Zzx A=x ÷ x H'&x A=x E2x A=x Ƭ2G{ TU\]t u _"0 000 00 0ԌM 0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M( RZ V>MZ]/0 JQZ]1Z]8@0(  B S  ?))33 SU;=NO[]s _"12FGz{ SU[]s u \"_"))33 SU;=NO[]s u } ~ m!m!\"\"_"_"FaFN^`CJOJPJQJ^Jo( ^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHFaM#ZI 4 ,Ys/W;Rgwiqyr=\3p0y:^ NN}l G_"@/| ]" $<UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialsHelvetica, sans-serifTimes New Roman7&  Verdana?5 z Courier New;Wingdings"1c;æL8 => =>!@~4dL"L"3Q@HX)?#Z2  Josip Damir Jelaska Oh+'0t  0 < HT\dl JosipNormalDamir Jelaska6Microsoft Office Word@P+@O@  =՜.+,0 hp   FESB-Split>L"'   TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./012456789:<=>?@ABCDEFGIJKLMNOQRSTUVWZRoot Entry F0 \Data 31Table;uWordDocument4dSummaryInformation(HDocumentSummaryInformation8PCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q