Naslov
Interkulturalna osjetljivost nastavnika kao pretpostavka razvoja interkulturalne osjetljivosti učenika
(Intercultural sensitivity of teachers as precondition for the development of intercultural sensitivity of pupils)

Autori
Drandić, Dijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.03

Godina
2013

Stranica
210

Mentor
Spajić-Vrkaš, Vedrana

Ključne riječi
interkulturalno obrazovanje; interkulturalna kompetencija; interkulturalna osjetljivost; multi/interkulturalizam; nastavnik; učenik
(intercultural education; intercultural competence; intercultural sensitivity; multi/interculturalism; teacher; pupil.)

Sažetak
Interkulturalna kompetencija je važan dio profesionalnih kompetencija nastavnika budući da je ona preduvjet za uspostavljanje pozitivne interakcije i komunikacije s osobama druge kulture. Polazeći od shvaćanja da je interkulturalna osjetljivost nastavnika bitan dio njihove interkulturalne kompetencije o kojoj u velikoj mjeri ovisi razvoj interkulturalne osjetljivosti učenika, rad se u jednom dijelu bavi analizom i sistematizacijom teorijske rasprave, perspektive i modela razvoja interkulturalne osjetljivosti, s posebnim osvrtom na tekstove i istraživanja koji se odnose na nastavnike, a u drugom dijelu istraživanjem interkulturalne osjetljivosti nastavnika koristeći Skalu interkulturalne osjetljivosti (Intercultural Sensitivity Scale – ISS) koju su razvili Chen i Starosta (1996, 2000). Cilj empirijskog istraživanja bio je, na primjeru osnovnih škola grada Pule, ispitati: jesu li i u kojoj mjeri nastavnici razredne i predmetne nastave interkulturalno osjetljivi ; kako je dimenzionirana interkulturalna osjetljivost nastavnika, te postoje li razlike u stupnju i dimenzioniranosti interkulturalne osjetljivosti između nastavnika s obzirom na stručnu spremu (razredna nastava – predmetna nastava), spol (muški – ženski), položaj škole (centralna škola – područna škola) i godine staža provedene u nastavi (do 10 godina, od 11-20 godina i iznad 20 godina). Na temelju rezultata našeg istraživanja dobivenih frekvencijskom analizom i hi-kvadrat testom možemo zaključiti da ne postoji statistički značajna razlika u interkulturalnoj osjetljivosti među nastavnicima. Ispitali smo i utvrdili da su nastavnici interkulturalno osjetljivi s obzirom na stručnu spremu (nastavnik razredne nastave - nastavnik predmetne nastave), spol (muški – ženski), status škole (centralna škola – područna škola) i godine staža (do 10, od 11- 20 i iznad 20 godina) provedene u nastavi. Nadalje, razlika između faktorskih dimenzija dobivenih u našem istraživanju i dimenzija interkulturalne osjetljivosti nastavnika prema istraživanju Chen i Starosta je u činjenici da nekoliko istih tvrdnji opisuje različite dimenzije. Prema tome, na temelju izvršene faktorske analize dobiveno je pet jasnih faktorskih dimenzija rangiranih prema faktorskom opterećenju: povjerenje i pouzdanost, uživanje u komunikaciji, poštivanje i prihvaćanje kulturnih razlika, angažiranje i sudjelovanje u interakciju, te razumijevanje i pažnja prema kulturno drugačijima, čiji se sadržaji mogu interpretirati kao pet dimenzija interkulturalne osjetljivosti nastavnika formiranih u interakciji s ljudima iz drugih kultura. Interkulturalna osjetljivost nastavnika predstavlja osobnu sposobnost razvijanja pozitivnih emocija prije svega kroz razumijevanje i prihvaćanje kulturnih razlika, zbog toga je potrebno ustrajati na kontinuiranom obrazovanju nastavnika na svim razinama. Pri tome, osim institucionalnog obrazovanja, potrebno je koristiti dobre prakse proizašle iz neformalnih programa koje provode organizacije civilnog društva. Izobrazba nastavnika u području interkulturalnog obrazovanja trebala bi biti usmjerena na razvijanje i poticanje interkulturalnih kompetencija, posebno interkulturalne osjetljivosti, vještina koje pogoduju interakciji kroz sposobnost prihvaćanja, poštivanja, priznavanja, tolerancije i integriranja kulturnih razlika. Kako bi nastavnici mogli promicati interkulturne sadržaje, vrijednosti i vještine, važno je usmjeriti ih na uvođenje novih sadržaja, metoda i strategija poučavanja kako bi omogućili i potaknuli razvoj interkulturalnih kompetencija kod učenika, posebno interkulturalne osjetljivosti kao emocionalne kompetencije o kojoj ovisi kvaliteta međusobne interakcije kao i pozitivno ozračje u razredu. Rezultati istraživanja interkulturalne osjetljivosti nastavnika koje smo dobili koristeći Skalu interkulturalne osjetljivosti, potvrdili su primjerenost upotrebe te vrste instrumenta na uzorku nastavnika razredne i predmetne nastave u osnovnim školama, ali su i otvorili prostor za daljnja istraživanja interkulturalne osjetljivosti nastavnika na svim razinama obrazovanja, što uključuje mjerenje interkulturalne osjetljivosti nastavnika srednjih škola i fakulteta, kao i nastavnika koji su jedno vrijeme proveli izvan svog mjesta, regije ili države rođenja kroz međunarodne programe razmjene, u sklopu kojih su imali priliku doživjeti različitost kultura, ali i stupiti u interakciju s predstavnicima tih kultura. Naše istraživanje je, nadalje, poslužilo i za provjeru valjanosti i pouzdanosti Skale interkulturalne osjetljivosti kod nas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA