Naslov
Problemi testiranja hipoteza iz evolucijske psihologije iz perspektive Teorije Osjetljivosti na Potkrepljenja
(Problems of examination evolutionary-driven hypotheses from reinforcement sensitivity theory perspective)

Autori
Krupić, Dino ; Gračanin, Asmir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / - Beograd : Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, 2014, 179-180

Skup
Empirijska istraživanja u psihologiji

Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 28.04.2014. - 30.04.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Teorija Osjetljivosti na Potkrepljenja; evolucija; motivacija; ličnost; psihometrija
(reinforcement sensitivity theory; evolution; motivation; personality; psychometry)

Sažetak
Teorija Osjetljivosti na Potkrepljenja (TOP) neuropsihologijska teorija ličnosti koja pretpostavlja postojanje tri generalna emocionalno-motivacijska sustava zadužena za ponašanje. Trenutno ta teorija ima poteškoća u mjerenju tih konstrukata. Postoji nekoliko različitih upitnika koji se razlikuju prema svojoj konstruktnoj, ali i sadržajnoj valjanosti. Međutim, taj se problem u istraživanjima najčešće ne uzima u obzir, te se s različitim upitnicima formiraju jednake hipoteze, što predstavlja izniman problem pri testiranju hipoteza u okviru evolucijske psihologije. Cilj ovog rada jest prikazati kako se upitnici SPSRQ, RST-PQ te UOP razlikuju s obzirom na konceptualizaciju skale Bihevioralnog Aktivacijskog Sustava (BAS). Metodologija kojom se ovaj problem ispitao jest korelacijsko istraživanje koje se provelo putem interneta na uzorku od n=398 (208 muških i 186 ženskih, M= 27, 99 godina i SD = 9, 689). Korišteni su upitnici SPSRQ, UOP i RST-PQ kao mjera dimenzija TOP, dok se AIM-Q koristio kao mjera 15 specifičnih motiva evolucijske teorije motivacije Bernarda i sur., (2005). Podaci su analizirani eksploratornom faktorskom analizom i MANCOVA-om kojom su se testirale spolne razlike očekivane prema MacDonaldovoj evolucijskoj teoriji ličnosti (1995). Rezultati faktorske analize s kosokutnom rotacijom ukazuju kako postoje dvije različite konceptualizacije BAS-a koje skupa objašnjavaju 40, 17% varijance. Kriterij određivanja broja faktora određen je prema Scree plotu. Skale BAS-a koje svojom konceptualizacijom više nalikuju impulzivnosti su se izdvojile u prvom faktoru, dok su se u drugom faktoru grupirale skale BAS- a koje nalikuju ekstraverziji. Utvrđena je visoka razina razlike u sadržajnoj valjanosti prema vrsti motiva s kojima se određene BAS skale grupiraju u faktore. Nadalje, rezultati MANCOVA-e (Wilks Λ (.79), F(7, 397) = 14, 31, p<0, 01, η2=, 21), kojom su se ispitivale spolne razlike na različitim BAS skalama uz kontrolu dobi, odgovaraju konceptualizaciji MacDonaldovih sustava dominacije/traženja uzbuđenja, te brige/ljubavi. Zaključak studije jest da se skale BAS-a različitih upitnika konceptualno razlikuju prema sadržajnoj valjanosti, te spolnim razlikama. Iako su svi upitnici kreirani prema teorijskim načelima TOP-a, razlike među njima postoje te mogu utjecati na rezultate istraživanja i dovesti do dvojakih interpretacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA