Naslov
Promjene u naseobinskom sustavu kasnorimske Dalmacije: tragovi u toponimiji
(Changes in the settlement pattern of late Roman Dalmatia: traces in place-names)

Autori
Čače, Slobodan

Izvornik
Folia onomastica croatica (1330-0695) 7 (1998); 23-40

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Kasna antika; rani srednji vijek; toponimi; promjene u sustavu naseljavanja
(Late Antiquity; Early Middle Age; place-names; changes of settlement pattern)

Sažetak
Za proučavanje toponimije predhrvatskog podrijetla vrednovanje promjena u sustavu naseljnosti tijekom posljednjih stoljeća života rimske Dalmacije može imati posebno značenje. Središnja naselja hrvatskog ranog srednjeg vijeka većinom nisu nastala na mjestima gradova cvatućeg rimskog razdoblja, već se razvijaju iz utvrđenih naseobina kasne antike (odnosno ranobizantskog doba): Knin, Biograd, Klis i dr. Naslućujući obrise preobrazbi u sustavu naseljenosti, dobijamo i važne odrednice u toponomastičkim prosudbama, te u nekim slučajevima, i u etimološkim ispitivanjima. Autor ovdje razmatra primjere (1) toponima Kotor (i sličnih) te (2) toponima vjerojatno postalih od lat. labes. Obje skupine su povezane s imenovanjem utvrđenih mjesta i pokazuju značajnu povezanost s kasnom antikom. 1. Kotor. Najpoznatiji je primjer grad Kotor (Boka) čije je ime zabilježeno još koncem antike, kada grad i nastaje, a izvodi se od *cataro-. Slična su imena triju kaštela zapadne Dardanije (Prokopije): *Katera. S ovim se povezuju Kotorac kod Sarajeva, poznat u 10. st., arheološki definiran kao prapovijesna gradina i kasnoantički refugij, zatim grad Kotor (sjev. Bosna, 14. st.) i nekoliko imena sela u sjeverozapadnoj Bosni i istočnoj Hrvatskoj. Mayerova indoeur. etimologija (*qat- flechten, Flechtwerk) je prihvatljiva, no ovdje se insistira na činjenici da je riječ o imenovanjima s konca antike, što upućuje na zaključak da je ishodište u apelativu koji je živ u jeziku Ilirika toga doba; autohtono podrijetlo je vjerojatno. 2. Imena postala od lat. labes. Ključno značenje imaju potvrde u dubrovačkim spisima iz 13. st. koji potvrđuju da je apelativ lave (i sl.) od lat. labes živ i produktivan u "mikrotoponimiji". Razmatraju se veze s imenom kaštela Lavčan (Gradac, Makarsko primorje), možda potvrđenim već u 10. st. (arheološki potvrđeni kasnoantički ostaci), uz usporedbu s oronimom Lovćen (Crna Gora) te srodne tvorbe u Italiji. Kasnoantičko postanje naslućuje se i u imenu kaštela Lab (dio utvrde Knina) i drugdje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA