Pregled bibliografske jedinice broj: 705913
Očekivane i predložene strategije suočavanja kao mjere dječjih predrasuda
Očekivane i predložene strategije suočavanja kao mjere dječjih predrasuda // 19. dani psihologije u Zadru. Sažetci priopćenja. / Slišković, Ana (ur.).
Zadar: Znanstvena knjižnica Zadar, 2014. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 705913 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Očekivane i predložene strategije suočavanja kao mjere dječjih predrasuda
(Expected and proposed coping strategies as children's prejudice measure)
Autori
Maričić, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
19. dani psihologije u Zadru. Sažetci priopćenja.
/ Slišković, Ana - Zadar : Znanstvena knjižnica Zadar, 2014
ISBN
978-953-331-054-1
Skup
19. dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.05.2014. - 31.05.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
strategije suočavanja; dječje predrasude; Romi; osobe s invaliditetom; pretile osobe
(coping strategies; children's prejudice; Roma; people with disability; obese people)
Sažetak
Cilj strategija suočavanja jest riješiti probleme koji dovode do stresa ili barem smanjiti neugodne emocije. Ukoliko osoba koristi za nju nepovoljnije strategije, primjerice pasivno se suočava u situacijama kada bi mogla aktivno riješiti problem, to će dugoročno loše utjecati na njezinu dobrobit. Ovo istraživanje se temeljilo na pretpostavci da se očekivanje da će pripadnici pojedinih skupina koristiti za njih nepovoljnije strategije pri suočavanju s nepravdom te predlaganje da bi to trebali činiti može smatrati izrazom predrasuda, i to već u dječjoj dobi. U istraživanju su sudjelovali učenici petih razreda zagrebačkih osnovnih škola (N=602), podijeljeni u eksperimentalnu i kontrolnu grupu. Djeci su pročitane kratke priče u kojima je jedan ili veći broj vršnjaka počinio neku nepravdu (poput krivog optuživanja) glavnome liku. Priče su bile u potpunosti identične, osim po činjenici da je glavni lik u pričama u eksperimentalnoj skupini imao jedno potencijalno stigmatizirajuće obilježje (romsku nacionalnost, pretilost, tjelesni invaliditet ili sljepoću), dok u kontrolnoj grupi likovi nisu imali niti jedno od tih obilježja. Djeca su potom trebala procijeniti kako misle da je glavni lik reagirao u toj situaciji te kako misle da je trebao reagirati. Čestice su formulirane u skladu sa strategijama suočavanja djece i mladih Vulić-Prtorić (2008). Razlike u očekivanim i predloženim reakcijama lika u eksperimentalnoj i kontrolnoj skupini smatrane su izrazima predrasuda. Utvrđeno je da se dijete s invaliditetom percipira kao donekle nezrelije i ovisnije o okolini, pretilo dijete kao pasivnije i usamljenije, a romsko dijete kao manje socijalizirano u usporedbi s likovima bez tih obilježja. Razlike u predloženim strategijama relativno su slične razlikama u očekivanim strategijama, s time da se predložene strategije za romsko rijete ne razlikuju u odnosu na predložene strategije za identično dijete iz kontrolne skupine. Na temelju nalaza može se zaključiti da očekivane i predložene strategije suočavanja mogu dati novi uvid u percepciju pojedinih skupina i njihovih prava, već u dječjoj dobi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-1941533-1514 - Društveni stavovi i međugrupni odnosi u hrvatskom društvu (Franc, Renata, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Jelena Maričić
(autor)