Naslov
Lik svećenika u suvremenom romanu (Meša Selimović: Derviš i smrt i Jiři Šotola: Družba Isusova)
(The figure of a priest in the modern novel (Mesa Selimovic: Death and the dervish and Jiři Sotola: The Society of Jesus))

Autori
Benić-Brzica, Romana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.03

Godina
2008

Stranica
102

Mentor
Kovač, Zvonko

Ključne riječi
roman; lik; narativne figure; svećenik; vjerski red; seksualnost; ideologija; povijest
(novel; character; narratives figures; priest; religious order; sexuality; ideologyhistory)

Sažetak
Romani Derviš i smrt Meše Selimovića i Družba Isusova Jirija Šotole svojim velikim podudarnostima s naglaskom na njihovim glavnim likovima, kao i pojedini primjeri iz svjetske i južnoslavenskih književnosti govore o tome kako je lik svećenika u književnosti trajna, ali nedovoljno ili uopće obrađena tema. Zbog složenosti samog poziva i položaja što ga u društvu zauzima, bavljenje njime kao književnim likom pokazuje se vrlo zanimljivim. Nakon književno-teorijskog pristupa liku kao instanci književnog teksta, slijedi suvremeno tumačenje i koncepcija tzv. «znakova osobnosti» Gaje Peleša. Uspostavljanjem tri vrste narativnih figura, psihemske, sociemske i ontemske, omogućeno je otkrivanje i bolje razumijevanje samih glavnih likova svećenika Selimovićevog i Šotolinog romana, odnosno ti fiktivni likovi poslužili su kako bi se označile pojave u izvanknjiževnom svijetu, stvarni svećenici, a na širem planu, svi ljudi. Zbog postojanje iznimne značenjske vrijednosti uspoređivanih romana, ta se Pelešova koncepcija tumačenja romanesknih tekstova pokazuje vrlo zahvalnom. Određeni tekstovi iz svjetske i južnoslavenskih književnosti u kojima se javlja lik svećenika, odnosno duhovne osobe i naznačuje njegova funkcija u tekstu, dokazuju kako je takav lik tijekom vremena, kao uostalom i danas, bio predmetom zanimanja brojnih autora i istovremeno, priča o tegobnom životnom putu i trajnoj razapetosti između vjere i dužnosti, svjetovnog i sakralnog, vlastitih htijenja i zabrana te općeg i individualnog. Sama usporedba Selimovićevog i Šotolinog romana govori o njihovim velikim sličnostima ; prikazivanje sudbine pojedinca koji je pripadnik određenog vjerskog reda kojem je posvetio čitav život zapravo je svjedočanstvo tragike suvremenog čovjeka i njegove trajne otuđenosti od drugih i samoga sebe. Prikladnost odabira svećenika za glavni lik književnog teksta vidljiva je i kroz otvaranje čitavog niza problema koji se tiču odnosa među ljudima, općeljudskih dilema, sukoba tijela i duha, vjere i njezine uloge u ljudskom životu, povijesti i suvremenosti, ideologije i pojedinca, postojanja kao takvog.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA