Naslov
Конституционная защита человеческого достоинства (Ustavna zaštita ljudskog dostojanstva)
(Constitutional Protection of Human Dignity)

Autori
Brnetić, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Материалы международной научно-практической конференции, посвященной 20-летию Конституции Российской Федерации / Volkov N.A. ; Kosareva L. B. ; Samovič LJ. V. - Kemerovo : Кузбассвузиздат, 2014, 178-186

ISBN
978-5-202-01223-6

Skup
Международной научно-практической конференции, посвященной 20-летию Конституции Российской Федерации

Mjesto i datum
Kemerovo, Ruska Federacija, 12.12.2013

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Конституция ; человеческое достоинство ; защита прав человека (ustav ; ljudsko dostojanstvo ; zaštita ljudskih prava)
(constitution ; human dignity ; protection of human rights)

Sažetak
Vrhunski cilj propisivanja zaštite ljudskih prava je sprječavanje zlouporabe državne vlasti. Ljudska prava i temeljne slobode zaštićene kaznenim pravom može prekršiti osoba koja je nositelj vlasti ili javnih ovlasti, tada je riječ o zlouporabama vlasti. Međunarodni standardi ljudskih prava usmjereni su na sprječavanje da ljudi postanu žrtve takve zlouporabe. Vladavina prava se temelji na ideji da su građani podložni samo zakonima. U pravnom smislu vladavina prava traži od svih građana kao i od državnih tijela i dužnosnika strogo pridržavanje Ustava i zakona. Nadzor nad zakonitim postupanjem i poštivanjem pravnog poretka od nositelja državne vlasti čini se izgradnjom sustava institucija nadzora ustavnosti i zakonitosti što je učinjeno diobom vlasti i uzajamne kontrole njezinih nositelja. Poštivanje tjelesnog i duševnog integriteta okosnica je zaštite ljudskih prava. Postupanje prema osobama kojima je oduzeta sloboda je pokazatelj kojim se provjerava u kojem opsegu neka država poštuje ljudsko dostojanstvo kad je suočena s praktičnim pitanjima kao što je potreba održavanja sigurnosti i reda. Države imaju obavezu ne samo da sprječavati i kažnjavati mučenje, nego i spriječiti da do njega dođe. Shodno tome, države su obavezne uvesti sve zakonodavne i upravne mjere koje mogu spriječiti mučenje. Ova obveza je prepoznata u Republici Hrvatskoj, pa je Kaznenim zakonom Republike Hrvatske propisano kazneno djelo Mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje. Zabrana torture zauzima vrhunsko mjesto na listi zahtjeva koji se postavljaju u vezi sa postupanjem osoba odgovornih za primjenu zakona, prvenstveno zbog toga što se u većini zemalja svijeta policija pojavljuje kao najčešći prekršitelj ove zabrane. Etički kodeks hrvatske policije iz 2012. godine izrijekom nalaže očuvanje ljudskog dostojanstva. U kontekstu sprječavanja mučenja i drugih oblika zlostavljanja, od temeljne je važnosti razvijati metode vođenja istrage zločina koje će smanjiti oslanjanje na priznanja te druge dokaze i podatke dobivene ispitivanjem s ciljem osiguranja osuđujuće presude. Potrebna je kontinuirana izobrazba djelatnika u sustavu: policijskih službenika, zatvorskih čuvara, odvjetnika, sudaca, liječnika. Policajci trebaju razvijati i vježbati stručne vještine za ispitivanje osumnjičenika, što će im pomoći da se drže zakona i povećati njihov profesionalizam. Kazneno treba progoniti same počinitelje ali i odgovorne osobe koje su znale ili namjerno prikrivale informacije koje ukazuju na to da su njihovi subordinirani počinili kazneno djelo torture ili nehumanog postupanja, a nisu poduzeli mjere sprječavanja, izvještavanja pretpostavljenih ili procesuiranja.

Izvorni jezik
Rus

Znanstvena područja
Pravo, Sigurnosne i obrambene znanosti

Napomena
Napisano na hrvatskom jeziku, organizator preveo na ruski jezik u svrhu objavljivanja

POVEZANOST RADA