Naslov
Genotipske razlike u prinosu i kvaliteti zrna pšenice pri visokoj i niskoj gnojidbi
(Genotypic differences in wheat yield and grain quality under low and high nitrogen fertilization)

Autori
Rubelj, Karlo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.11

Godina
2010

Stranica
26

Mentor
Gunjača, Jerko

Ključne riječi
pšenica; gnojidba dušikom; prinos; pekarska kakvoća
(wheat; nitrogen fertilization; yield; baking quality)

Sažetak
Dušik (N) je jedan od najvažnijih čimbenika u proizvodnji pšenice, čiji nedostatak uvelike može utjecati na prinos i pekarsku kakvoću zrna. Međutim, visoke doze dušika u gnojidbi predstavljaju jedan od glavnih troškova u intenzivnoj proizvodnji pšenice. Osim toga zbog ispiranja i denitrifikacije dušik je odgovoran i za zagađivanje podzemnih voda. Stoga je jedan od glavnih ciljeva oplemenjivača bilja stvoriti kultivare, koji će efikasnije usvajati dušik i efikasnije ga iskorištavati te tako smanjiti rizik od zagađenja i povećati dohodak proizvođačima. Cilj ovoga rada je bio utvrditi variranje agronomskih svojstava i svojstava pekarske kakvoće kod 19 kultivara pšenice kod visoke i niske gnojidbe dušikom. Kultivari su sijani u vegetacijskoj godini 2008/2009. na dvije lokacije, Botinec i Županja u poljskom pokusu u dva ponavljanja s dvije razine gnojidbe dušikom. Kod niske razine gnojidbe dušikom (N0) dodano je 100 kg N/ha u osnovnoj gnojidbi, dok je kod visoke razina gnojidbe dušikom (N1) uz osnovnu gnojidbu usjev prihranjen sa 80 kgN/ha u Botincu i 90 kgN/ha u Županji. Nakon žetve utvrđena su četiri agronomska svojstva (vlaga zrna, prinos zrna, hektolitarska masa zrna i masa 1000 zrna) te četiri indirektna svojstva pekarske kakvoće zrna (sadržaj proteina, sedimentacijska vrijednost, sadržaj vlažnog glutena i Hagbergov padajući broj). Kultivar je imao signifikantni učinak na sva svojstva osim na sedimentacijsku vrijednost dok je gnojidba bila signifikantna za sva svojstva osim za hektolitarsku masu zrna i Hagbergov padajući broj. Interakcija gnojidba x kultivar bila je signifikantna samo za hektolitarsku masu zrna. prosječni prinos smanjio se sa 7, 31 t/ha (N1) na 6, 88 t/ha (N0). Relativno visoki prinos zrna kod niske razine dušične gnojidbe imali su kultivari Prima, Renan, Mihelca i Soisson. Prosječni sadržaj proteina u zrnu bio je veća kod N1 (11, 9%) nego kod N0 (10, 8%). Relativno visoki sadržaj proteina u zrnu kod N0 imali su kultivari Kuna, Golubica, Renan i Divana. Ova četiri kultivara uz Mariju su imala najveći sadržaj proteina u zrnu i kod N1. Prosječna sedimentacijska vrijednost bila je veća kod N1 (44, 8ml) u odnosu na N0 (37, 4ml). Relativno visoku sedimentacijsku vrijednost kod N0 imala je Golubica, a kod N1 Golubica, Divana, Zdenka, Renan i Banica. Prosječni sadržaj vlažnog glutena bio je veći kod N1 (25, 8%) u odnosu na N0 (22, 6%). Kultivari Golubica i Superžitarka imale su najveći sadržaj vlažnog glutena i kod N0 i kod N1. Superžitarka).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA