Naslov
Istraživanje autohtonosti lovranske trešnje.
(Research of autochthony of Lovran sweet cherry.)

Autori
Vokurka, Aleš ; Jemrić, Tomislav ; Duralija, Boris ; Brajan, Mladen ; Pejić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
37. znanstveni skup hrvatskih agronoma / Kovačević, Vlado - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2001, 377-377

Skup
37. znanstveni skup hrvatskih agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 19.02.2001. - 23.02.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
trešnja; autohtona sorta; RAPD
(sweet cherry; autochthonous cultivar; RAPD)

Sažetak
Cilj ovog rada bio je (1) procijeniti osnovne pomološke i gospodarske karakteristike Lovranske trešnje, te (2) utvrditi RAPD analizom da li je genetski profil Lovranske trešnje istovjetan onome sorte Bing, ili sličan nekoj drugoj sorti. Da bi se utvrdila osnovna pomološka svojstva, od tri matična stabla proizvedeno je ukupno 500 sadnica koje su posađene u pokus po slučajnom bloknom rasoredu s četiri ponavljanja na dvije lokacije, koji je godine 2000. bio u prvoj vegetaciji. U pokusu su uz Lovransku trešnju zbog usporedbe posađene i druge važne sorte. Preliminarna pomološka istraživanja provedena su na tri matična stabla. Utvrđeno je da je sorta stranooplodna, a plod spada u I. kategoriju i ekstra kategoriju američkih standarda kategorizacije ploda. O porijeklu Lovranske trešnje postoje dvije glavne pretpostavke, (1) da je originalna autohtona sorta nastala spontano iz sjemenjaka, i (2) da je rezultat spontanog razmnažanja nakon neplanske introdukcije. Uzimajući u obzir ovu drugu pretpostavku, njezine morfološke karakteristike i povijest uzgoja, Lovranska trešnja je najsličnija američkoj sorti Bing, no mogućnost istovjetnosti s drugim sortama nije isključena, pogotovo sa Creskom, zbog relativne geografske blizine. Da bi se otklonila ova sumnja, izvršeno je uspoređivanje genotipa Lovranske trešnje i tih dviju sorata pomoću RAPD metode, a u ispitivanje su uzeti još i genotipovi sorata Van, Hedelfinger, Svibanjska, Lambert, Casinova i Primavera. Rezultati potvrđuju genetsku različitost Lovranske trešnje sa cv. Bing ili Creska. Međutim, na 8 RAPD marker lokusa nije bilo razlike u genotipu između cv. Lambert i Lovranske trešnje te će za razjašnjenje njihove moguće istovjetnosti biti potrebno dodatno analizirati veći broj marker lokusa, kao i usporediti ih u pokusnom nasadu u nadolazećim godinama vegetacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA