Naslov
Hidrogeološka obilježja i kakvoća podzemnih voda istočne Slavonije
(Hydrogeological features and groundwater quality of Eastern Slavonia)

Autori
Zajec, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Geotehnički fakultet

Mjesto
Varaždin

Datum
13.07

Godina
2012

Stranica
25

Mentor
Kapelj, Sanja

Neposredni voditelj
Loborec, Jelena

Ključne riječi
istočna Slavonija; kvartarne naslage; vodonosni sloj; kakvoća vode; teški metali; antropogeno onečišćenje
(Eastern Slavonia; Quaternary sediments; aquifer; water quality; heavy metals; anthropogenic contamination)

Sažetak
Veliki problem područja istočne Slavonije je nedostatak potrebnih količina i precrpljenost izvorišta, te neodgovarajuća kakvoća vode. Geološki gledano na ovom području se nalaze tri geotektonske jedinice: istočni dio Dravske potolinena sjeveru, dio Slavonsko-srijemske potoline na jugu, a između ove dvije potoline nalaze se Đakovačko-vinkovački i Vukovarski ravnjak. Čitavo područje je u potpunosti prekriveno kvartarnim sedimentima. Hidrogeološkim istraživanjima obuhvaćene su kvartarne naslageistaložene tijekom srednjeg i gornjeg pleistocena koje sadrže vodu pogodnu za vodoopskrbu, a zaliježu do dubine od 200 metara. Za vodoopskrbu su značajna tri vodonosna sloja: Velika Kopanica, Vinkovci i Nijemci zbog mogućnosti njihovog obnavljanja infiltracijom oborina i pretpostavljenim međuslojnim procjeđivanjem. Za određivanje kakvoće vode uzorkovana je podzemna i površinska voda na crpilištima Kanovci i Sopot u Vinkovcima i Trslana u Đakovu. Koncentracije svih mjerenih teških metala (Cd, Cu, Cr, Co, Ni), osim žive, olova, željeza i mangana nalaze se ispod zakonom dozvoljenih koncentracija. Prirodno povišena razina ukupno otopljene žive posljedica je mogućnosti bioakumulacije žive tijekom cijele faze sedimentacije polupropusnih naslaga. Utjecaj upotrebe pesticida na sadržaj žive je utvrđen u površinskim vodama drenažnih kanala, Bosutu, te u zonama koje su izložene aktivnoj izmjeni voda neposredno ispod vodnog lica. Zbog upotrebe mineralnih gnojiva i zagađenja otpadnim vodama iz okolnih domaćinstava dolazi i do porasta saliniteta vode. Povišene koncentracije željeza, olova i mangana posljedica su reduktivnih uvjeta u vodonosniku, a njihovo porijeklo povezano je s litološkim, odnosno mineraloškim sastavom vodonosnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA