Naslov
Pojačana briga i nadzor iz perspektive mladih i voditelja mjere
(Intensified Care and Supervision from the Perspectives of Youth and Measure Leaders)

Autori
Ricijaš, Neven ; Jeđud Borić, Ivana ; Lotar Rihtarić, Martina ; Mirosavljević, Anja

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Ured UNICEF-a za Hrvatsku

Grad
Zagreb

Godina
2014

Stranica
178

ISBN
978-953-7702-27-4

Ključne riječi
pojačana briga i nadzor; odgojna mjera; mladi počinitelji kaznenih djela; maloljetnička delinkvencija; poremećaji u ponašanju
(intensified care and supervision; juvenile offenders; juvenile delinquency; behavioural disorders)

Sažetak
Odgojna mjera pojačana briga i nadzor prema Zakonu o sudovima za mladež jedna je od ukupno osam odgojnih mjera predviđenih za maloljetnike koji su počinili kazneno djelo. S teorijskog aspekta mogli bismo reći kako se radi o sankciji u zajednici s obzirom na to da se mladu osobu ne izdvaja iz obitelji, odnosno primarne životne sredine, već joj se pruža intervencija kroz pedagoški i savjetodavni rad, uz neposredno praćenje (nadziranje) i pomaganje u osobnim i životnim promjenama, životnom stilu i razvoju kvalitetnih međuljudskih odnosa. U Hrvatskoj nedostaje sustavnih i cjelovitih istraživanja ove odgojne mjere, dok na nacionalnoj razini ono, do sada, nikada nije niti bilo provedeno. Takva pozicija otvara brojna znanstveno-istraživačka i stručna pitanja, potiče profesionalnu znatiželju i stvara prostor u kojem želimo sveobuhvatno pristupiti ovoj temi. Važnost istraživanja ove odgojne mjere ogleda se i u učestalosti njezine primjene. Tako PBIN prosječno čini oko 40% svih sankcija izrečenih maloljetnicima koji su počinili kazneno djelo, a najviše se izriče za sljedeća kaznena djela:  kaznena djela protiv imovine najviše su zastupljena – od 57% do 67%,  kaznena djela protiv života i tijela – od 5% do 13%,  kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom – od 6% do 13% (mahom kaznena djela vezana uz posjedovanje sredstava ovisnosti),  kaznena djela protiv javnog reda i mira – od 4% do 10%. Sukladno tome, u ovom smo istraživanju nastojali integrirati postojeće teorijske i empirijske znanstvene spoznaje u zakonodavni i društveni okvir u kojem se odgojna mjera pojačana briga i nadzor u Hrvatskoj izvršava. U tom kontekstu pristupili smo istraživanju temeljem teorijskog koncepta rizičnih i zaštitnih čimbenika, specifično u odnosu na delinkvenciju mladih i razvojne putove, dok nam je za preporuke unapređivanja postojeće prakse od velike važnosti bilo razumijevanje principa uspješnosti (maloljetničkih) sankcija u zajednici. Osnovne principe važne za maloljetničko pravosuđe općenito (jer se odnose na kazneni proces), a posebno za izvršavanje sankcija u zajednici kategorizirali smo u tri cjeline: (1) principi važni za kazneni postupak i donošenje odluka, (2) principi važni za planiranje intervencija te (3) principi važni za provođenje sankcija u zajednici. U skladu s njima definirani su zaključci i preporuke proizašle iz istraživanja. Opći je cilj ovog istraživanja steći uvid u provođenje odgojne mjere pojačana briga i nadzor u Hrvatskoj. Pri tome istraživanje je usmjereno na: (1) obilježja maloljetnika kojima se izriče mjera, (2) obilježja voditelja mjere, (3) obilježja procesa prije i za vrijeme provođenja ove odgojne mjere, kao i percepciju različitih elemenata ove odgojne mjere iz perspektive voditelja mjere, maloljetnika i njihovih roditelja. Kako bi se ostvario cilj istraživanja te prikupili valjani podaci o različitim aspektima odgojne mjere pojačana briga i nadzor u Hrvatskoj, provedeno je složeno istraživanje koje koristi različite metodološke pristupe. Provedeno istraživanje sastoji se od dva dijela pri čemu su oba dijela usmjerena na postizanje općeg cilja istraživanja, no različitim dijelovima postižu se različiti specifični ciljevi, odnosno odgovara se na višestruka istraživačka pitanja. Prvi dio istraživanja temelji se na kvantitativnom istraživačkom pristupu, dok se drugi dio zasniva na kvalitativnom pristupu. Za potrebe ovog istraživanja formiran je proporcionalni stratificirani uzorak pri čemu su stratumi definirani s obzirom na nekoliko kriterija: spol i dob maloljetnika, duljinu trajanja odgojne mjere te urbanost/ruralnost sredine u kojoj mlada osoba živi. U istraživanju je pristalo sudjelovati 182 mladića i 12 djevojaka (N=194) koji su uz pomoć obučenog anketara ispunili upitnike. Dob maloljetnika kreće se od 15 do 24 godine pri čemu prosječna dob iznosi 18 godina (zbog čega se u prikazu rezultata koristi pojam 'mladi'). Prosječno trajanje PBIN-a iznosi 11, 73 mjeseca, odnosno gotovo godinu dana. U istraživanje su uključeni voditelji mjere svakog maloljetnika koji mogu biti djelatnici centra za socijalnu skrb ili vanjski suradnici centra. Ako je kod mlade osobe bio slučaj da joj je voditelj mjere vanjski suradnik centra, tada je dio podataka o mladiću/djevojci davao i djelatnik centra koji vodi taj predmet. U slučaju kada je voditelja mjere djelatnik centra ista osoba davala je sve podatke o maloljetniku. U ovo istraživanje uključen je 141 voditelj mjere, pri čemu su 43 djelatnika centara za socijalnu skrb nadležnih za provođenje odgojne mjere, a 98 vanjskih suradnika. Potrebni podaci prikupljani su iz različitih izvora i s pomoću različitih mjernih instrumenata – anketni upitnici, ček-liste, skale. Većina korištenih mjernih instrumenta konstruirana je specifično za potrebe ovog istraživanja.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija, Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA