ࡱ> ;>89:[Gbjbj 4ΐΐ+i , <8%t\’ !!!>Nb UWWWWWW$ܔ~L{nnn{!!|&l&l&lnB!!U&lnU&l&lnى!m˚>ap Ň A0’ʗjxʗ@ىʗىhnn&lnnnnn{{&lnnn’nnnnʗnnnnnnnnn :Borislav Pulji, Zlatko Kara  Ecoplan d.o.o. BiH  88000 Mostar, Dr. Ante Star evia 3 Sveu iliate u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR  10000 Zagreb, Ka ieva 26 Ecoplan, d.o.o. BiH  88000 Mostar, Dr. Ante Star evia 3 University of Zagreb Faculty of Architecture HR  10000 Zagreb, Ka ieva 26 Izvorni znanstveni lanak UDK 711.4:72.033(497.6 Mostar) 14/18 Original Scientific Paper UDC 711.4:72.033(497.6 Mostar) 14/18 Tehni ke znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04.  Povijest i teorija arhitekture i zaatita graditeljskog naslijea Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04.  History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage lanak primljen / prihvaen: 26. 4. 2014. / 10. 6. 2014. Article Received / Accepted 26. 4. 2014. / 10. 6. 2014. Fortifikacijski sustav u urbanoj strukturi Mostara tijekom razdoblja osmanske uprave Mostar fortifikacije gradske zidine kule osmansko razdoblje U lanku se obrauje fortifikacijski sustav Mostara nastao u osmanskom razdoblju (15.-19. st., ponajviae na prijelazu 17./18. st.) koji je danas gotovo posve uniaten ili devastiran, a od njega su ostali tek rijetki tragovi. Analizom arhivskih izvora, terenskim istra~ivanjima i prvim arhitektonskim snimanjem ostataka rekonstruiran je cjelokupan sklop gradskih utvrda. Istaknute su njihove graditeljske i prostorne zna ajke unutar urbanoga tkiva Mostara s ciljem identifikacije i zaatite postojeih struktura. Uvod Introduction Razvoj i urbanu strukturu mnogih europskih gradova vojnoga zna aja nemogue je odvojiti od utjecaja ratnoga konteksta, fortifikacijske tehnike i smjeataja vojske u njima. Ovo se osobito mo~e rei za gradove u blizini viaestoljetne granice s Osmanskim Carstvom. Ti su se gradovi sukcesivno utvrivali sve do po etka 19. stoljea, a prisutnost vojske u njima kontinuirala je do najnovijih vremena. Fortifikacijski sustav stoga je esto ostavljao neizbrisiv trag na fizi koj formi takvih urbanih cjelina. Ako pod pojmom grad iz osmanskog razdoblja u BiH podrazumijevamo naselje koje se sastoji od poslovnog, trgova ko-zanatskog centra ( araije) i viae stambenih dijelova (mahala), onda se za ove gradove prethodna konstatacija ne mo~e dokraja prihvatiti. Openito se mo~e rei da je turska vojska smjeatena naj eae izvan osvojenih naselja u zate enim, predosmanskim, srednjovjekovnim utvrdama ('gradovima') ili na periferijama naselja pokraj rijeka, a da su gradovi (kasabe i aeheri) bili bez zna ajnijeg utjecaja vojne komponente jer se u turskome vojnom ustroju oni ne brane ni od vanjskog, ni od unutarnjeg neprijatelja. Takvi gradovi, naime, nisu nastali od 'gradova-dr~ava' koji se moraju braniti od drugih susjednih komuna, okolnih feudalaca ili centralne vlasti, te stoga oni i ne nasljeuju fortifikacije ni vojne funkcije. U osmanskom svijetu gradovi su carski, brani ih dr~ava jer samo je dr~ava vojno organizirana, s prete~ito centralnom stajaom vojskom koja nije rasporeena po provincijskim naseljima. Gradske vojne posade primarno su u redarstvenoj funkciji. Va~an je razlog i razli ita vojna strategija, taktika i vojna tehnika osmanske dr~ave u odnosu na zapadni svijet, koja se oslanja prije svega na brze pokrete i napade, a ne na defanzivne aktivnosti koje bi zahtijevale tvrave kao to ke pasivne obrane. Osmanski fortifikacijski sustav Mostara Klju ni osmanski grad u Hercegovini  Mostar (pod osmanskom je vlaau 1468.-1878.) ipak se ogradio bedemima i kulama zbog velike blizine fronte i neprijatelja. U ovome radu nastoji se utvrditi i rekonstruirati taj fortifikacijski sustav, dokumentirati zate ene ostatke te interpretirati njihov utjecaj na formiranje urbane strukture. Fortifikacijski sustav grada Mostara iz osmanskoga razdoblja u dosadaanjoj literaturi gotovo i nije istra~ivan niti dokumentiran. Izuzetak ine predosmanska utvrenja koja su konzervatorski obraena u prvim obnovama nakon Drugoga svjetskog rata i potom arheoloaki istra~ena zajedno s mostom prilikom njegove rekonstrukcije tijekom 2002. i 2003. godine. Stoga u ovome lanku predosmanske fortifikacije nee biti posebno apostrofirane, bez obzira na njihovo kontinuirano koriatenje i zna enje u osmanskome razdoblju. Izvori i literatura za istra~ivanje uglavnom su lokalni historiografski radovi koji, na~alost, bilje~e samo svjedo anstva s kraja 19. stoljea te narativna, ne uvijek pouzdana vienja putopisaca. Rijetki povijesni dokumenti sadr~e samo indirektne informacije o fortifikacijama. Jedini izvornici koji su neposredno vezani za ovu temu jesu sljedei: veduta i plan grada iz 1718. godine (Sl. 1.), karta grada iz 1862. godine (Sl. 13.), dvije karte Mostara iz 1878. godine (Sl. 14.), prvi geodetski snimak grada iz 1881. godine, geodetska podloga s prvim Regulacijskim planom grada iz 1897.-1903. te stare vedute i fotografije na kojima se joa vide u meuvremenu nestali ostatci fortifikacijskog sustava. Najvee ograni enje u provedbi istra~ivanja jest nemogunost razlikovanja gradskoga obrambenog zia od izgledom identi nih zidova nekih privatnih stambenih cjelina koji se na ilustracijama s po etka 20. stoljea nalaze na perimetru bedema pa ih je ponegdje gotovo nemogue diferencirati. O uvanost " Iz razdoblja osmanske uprave su se do danas odr~ali tek rijetki ostatci fortifikacija: kula Tabija (Sl. 9.) i 66 m zia uz nju, zatim znatan dio zia oko Konaka Ali-paae Rizvanbegovia i ostatci kule Stojana Jankovia (Sl. 2.), koji nisu datirani, ali vjerojatno potje u iz toga vremena. Djelomi no je sa uvan komad zida u du~ini od 12 m uz harem ejvan-ehajine d~amije i 55 m zida uz Neretvu na Podkujund~iluku. Gradski bedem na `emovcu u du~ini od 70 m recentno je sruaen tijekom pisanja ovoga lanka (sic!), a to jasno govori o stanju ugro~enosti ovoga sloja mostarske graditeljske baatine. Na~alost, fortifikacije iz ovoga razdoblja nisu znanstveno obraene niti arhitektonski snimljene, dok se njihovi ostatci, kako vidimo, svakim danom devastiraju i nepovratno nestaju pa e to dodatno ote~ati daljnja istra~ivanja. Predosmanski fortifikacijski supstrat " Osvajanjem Mostara 1468. godine osmanska se vojska smjestila unutar zate enoga srednjovjekovnoga obrambenog sustava koji se sastojao od obodnog zia, dvije gradske kapije, tri dominantne kule ('grada') i kaateleta. Ovdje su bili rasporeeni pripadnici stalne gradske posade s dizdarom na elu. Sva ostala vojska bila je dio lokalnog stanovniatva rezervnoga karaktera (spahijska vojska), koja se tek povremeno pridru~ivala centralnim sultanovim trupama u dalekim vojnim pohodima pa stoga u samome gradu i nije bilo potrebe za znatnijim vojnim novogradnjama koje bi bile od utjecaja na urbanu strukturu. Povijesne okolnosti nastanka osmanskih fortifikacija " Tek s ratnom opasnoau u neposrednoj blizini i borbama pred Mostarom tijekom Kandijskog rata 1652. godine, kao i posljedicama Be kog rata 1683. i kasnije, 1693. i 1694., te tursko-mleta kim ratom 1717. dolazi do opse~nijeg utvrivanja dijela Mostara, i to prije svega njegove sredianje araije. Sigurno je da se grad upravo tada utvruje, najkasnije do mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine. U svakom slu aju, to je doba formiranja Mostarske kapetanije i, posljedi no, nastanka novoga obrambenog sustava grada. Samo dva dosad poznata povijesna dokumenta govore o gradnji mostarskih utvrenja. Prvi navodi da je 1708. 'neimar Luka' u cijelosti napravio novi plan rekonstrukcije mostarske tvrave. Drugi dokument je pismo carigradskoj Porti iz 1732./33. u kojem se ka~e:  ...te je zbog toga u spomenutoj varoai izgraena Nova velika tvrava od Bjeluaina do `emovca i Liska . Osmanske nove utvrde " Ova povijesna konstatacija o onodobnome fortifikacijskom sustavu Mostara mo~e se potvrditi i analizom jedne karte te vedute Mostara na karti razgrani enja poslije Po~areva kog mira iz 1718. godine (Sl. 1.). S tih se predlo~aka mo~e ia itati cijeli tadaanji fortifikacijski sklop sa svim njegovim elementima (ziem, kulama, kapijama). Na njima su jasno vidljive dvije katne kule na lijevoj obali Neretve, koje su smjeatene na sredianjoj d~adi, danas glavnoj ulici. Trea kula, takoer na kat, locirana je na vrhu brda, vjerojatno na lokaciji danaanje Tabije. Izmeu ovih kula i do Neretve prote~e se jako gradsko zie. Unutar fortifikacijskog sustava nalazi se kula Tara, s danas nepoznatim dodatnim ziem u njenu okru~enju. Ostale kule evidentirane u naaoj rekonstrukciji (Sl. 11.) tada nisu bile ucrtane i vjerojatno joa nisu postojale. Na desnoj obali jasno je dokumentirano obrambeno zie i viae fortifikacijskih objekata. Dvije kule na rijeci " sjeverna etvrtasta i ju~na okrugla, ja a kula na kat. Kula na `emovcu (`abia kula) etvrtasta je i katna. Kula ispred Tikvina sokaka je okrugla, ali nije vidljiva na veduti, nego samo na spomenutome planu. Vidljive su i kule na putu za Pothum i kula `arampov na putu za Cernicu. Na oba ova mjesta autor crte~a vidi etvrtaste kule, dok svjedoci s kraja 19. stoljea govore samo o gradskim vratima na ziu. Crta  na mjestu danaanje Tabhane, nekadaanjega janji arskog od~aka, signira tvravu s posebno naglaaenim jakim ziem i dvije kule. Jedna je u sustavu zia, a druga je samostalan fortifikacijski objekt, vjerojatno janji arski od~ak, tj. danaanja Tabhana. Ovi elementi na mjestu danaanje Tabhane vidljivi su na veduti, dok plan dokumentira samo jednu jaku samostalnu okruglu kulu. Zbunjujue je ato kasniji dokumenti i materijalni ostatci ne govore niata o fortifikacijskom sustavu na toj lokaciji, pa e ova grafi ka informacija zahtijevati dodatnu arheoloaku i povijesnu potvrdu. S tim u vezi ponovno se namee pitanje pristupa rekonstrukciji mostarske tabhane koja se sada nalazi na tome mjestu. Rekonstrukcijom iz osamdesetih godina proalog stoljea o ito su eliminirani tvravski tragovi i ostatci prethodnoga janji arskog od~aka koji je, kako smo vidjeli, nesumnjivo postojao. I danaanji ostatci tabhane " monumentalni ulaz, tlocrtni koncept i zatvorenost prema vanjskom prostoru " govore o monumentalnome vojnom objektu, a ne o gospodarskom (tabhani), ato je zacijelo sekundarna funkcija ovoga sklopa. Opa tipoloaka obilje~ja osmanskih fortifikacija  U interpretaciji turskih fortifikacija treba uzeti u obzir glavne razlike u odnosu na istvremene 'zapadne' sustave obrane gradova. Na izmaku srednjega vijeka in~enjerija Osmanskoga carstva preuzima bizantski na in graenja (Carigrad su zauzeli 1453.) pa su i oblici njihovih utvrda tada joa sli ni europskima, prilagoavajui se pojavi rane artiljerije (poligonalne i kru~ne kule i polukule ni~ih elevacija). Turci su prvi razvili posve niske kru~ne kule s nasutom jezgrom i terasom za topove (tabije) koje e preuzeti talijanska ranorenesansna fortifikacijska doktrina. No, zanimljivo je da osmanski modeli utvrda nakon 16. stoljea nisu imali daljnju evoluciju, pa Turci rijetko (u naaim krajevima nikada) ne koriste bastionski tip utvrenja, iako su ga mogli vidjeti uzdu~ cijele crte razgrani enja s venecijanske i habsburake strane, po evai od 1540-ih godina. Tipi an primjer takvoga konzervativnog i zastarjelog fortificiranja je upravo mostarski sustav osmanskih utvrda koji datacijski odgovara (s glavninom izgradnje oko 1700.) slo~enim baroknim tvravama podignutim diljem onodobne Europe. Uz to, ve je kao klju na razlika istaknuta injenica da Turci gotovo nikada ne utvruju same gradove koji su otvoreni i bez fortificiranoga perimetra, a reafirmiraju srednjovjekovnu doktrinu izgradnje (ili obnove) samostojeih utvrda na poviaenim to kama iznad grada (kale). U tom smislu Mostar je hibridni tip utvrenoga grada u kojem nalazimo poneato i od zapadnih, i od osmansko-balkanskih tradicija. Urbana topografija osmanskih utvrenja Na temelju dosad provedenih istra~ivanja, povijesnih dokumenata, planova i veduta, starih fotografija, rijetkih publikacija, a ponajprije na temelju analize karata i vlastitih terenskih rekognosciranja " mogue je rekonstruirati fortifikacijski sustav Mostara iz zavranoga razdoblja osmanske uprave. Ovaj je sustav prezentiran na Sl. 11., a njegovi elementi na airemu gradskom prostoru ozna eni su na Sl. 12. Sastojao se od utvrenja na lijevoj obali Neretve, koje se zove Stari grad (kalai atik), dijela na desnoj obali koji je nastao poslije i zove se Novi grad (kalai d~edid), kao i od dijela koji je izgradio Ali-paaa Rizvanbegovi sredinom 19. stoljea, a koji se naziva Konak. Cjelokupni sustav inile su: kule, kapije, zidovi, samostalne utvrde i vojni smjeatajni objekti. Samostalna utvrenja (ozna ena na Sl. 12.) jesu: kula Stojana Jankovia (1.1) dokumentirana na Sl. 2. i 4., kula na Luci pred bivaim Kamber-aginim mesd~idom (1.2), kula u Ri ini pred Podharem sokakom (1.3), kula u Liska ulici (1.4), kula u Zahumu poviae Ali-bega Lafe d~amije (1.5), kula u Predhumu pred Aaikovia sokakom (1.6), koja je vidljiva na fotografiji (Sl. 3.) i na katastarskoj karti iz 1881. godine. Kulu poviae ekrka na dnu mahale Predhum (1.7) nismo mogli locirati, iako joj je pozicija vrlo logi na. Osim spominjanja u jednome sjeanju, ne postoje drugi povijesni tragovi. Potkraj osmanske vladavine, to nije 1868., izvan Mostara na lokaciji Skakala izgraene su tri kule koje su slu~ili ponajprije za skladiatenje baruta. Kule na lijevoj obali rijeke Neretve (ozna ene na Sl. 11.) postojale su u sklopu sustava gradskih zidina. Na ulazu s Male Tepe (2.1) stajala je kula koju je, bez obzira na razli ita indirektna i ponegdje neusklaena povijesna svjedo anstva, mogue egzaktno rekonstruirati kako lokacijski, tako i izgledom. Na nekoliko veduta Mostara iz sredine 19. stoljea ova je kula uvijek prikazana na istome mjestu s ardakom na katu (Sl. 5. i 6.). Na Velikoj Tepi ispred Puzia sokaka nalazila se kula na kat s dvostrukom kapijom ispod svoda, prvi put spomenuta 1554. godine (2.2). Postojale su i kula Tabija na Suhodolini (2.3; Sl. 9.), (sjeverna kula na Paainovcu (2.4), ju~na kula na Paainovcu (2.5), kula u Bjeluainama kod ur i-Ahmedova mesd~ida (2.6), kula na Velikoj Tepi ispred Ramia sokaka (2.7) te jedna uz Neretvu na dnu Ramia sokaka (2.8). Kule na desnoj obali rijeke Neretve (ozna ene na Sl. 11.) bile su: sjeverna kula na Neretvi uz Tabhanu (2.9), kula `arampov na putu za Cernicu (2.10), kula na `emovcu zvana `abia kula (2.11), koje je izvorni izgled s ostatcima okolnoga zia identificiran na fotografiji iz 1900. (Sl. 4.), kula pred Tikvinim sokakom (2.12) i ju~na kula na Neretvi (2.13). O okolnostima nestanka ovih kula malo je podataka, no poznato je da je Gradsko vijee Mostara 22. kolovoza 1894. odlu ilo poruaiti kulu na `emovcu. Spomenimo joa da su na cijelom nizu geodetskih karata s kraja 19. stoljea vidljivi temelji nekog objekta koji asocira na kulu, smjeatenog u blizini danaanje Tabhane, na pravcu izmeu sjeverne kule na Neretvi i kule `arampov. Gradske zidine (prikazane na Sl. 11.), koje su povezivale ove kule u jedinstven fortifikacijski sustav, jesu: zidine na lijevoj obali nastale u prvoj fazi (3.1), proairene gradske zidine koje je gradio oko svoga konaka Ali-paaa Rizvanbegovi (3.2; Sl. 10.1) te gradske zidine na desnoj obal:<>NhnL N p ^ ` ÷ìyjWK: hChHH>:B*CJaJphhj.hHH>:CJaJ$hj.h7j:B*CJ^JaJphhrHhUB*CJaJph hrHh7j:B*CJaJph hrHh,:B*CJaJph hrHh-[:B*CJaJphhj.hHH>CJaJhj.h7j:CJaJhj.h-[:CJaJhj.h,:CJaJhj.h7j:hj.h-[5:CJH*aJhj.h-[5:CJaJ<>^ L N p ^ `  b d T V l dgd7j dxgd7j   6 8 b d T V h j l 0NPƺtiXGX;XXhj.h7j:CJaJ hrHhj.:B*CJaJph hrHhHH>:B*CJaJphhj.hUCJaJ hCh7j:B*CJaJph hCh7j:B*CJaJph hrHh7j:B*CJaJph$hj.h7j:B*CJ^JaJphhj.hHH>:CJaJhj.h,:CJaJhCh,:CJaJ hCha_:B*CJaJph hCh,:B*CJaJphl n PR*HRxzvxz~!6"$(0gd7jgdcL $da$gd7j dgd7jPRz46Ln|~:ɼ}}}rg\g\r}QQhj.h&'<CJaJhj.h+CJaJhj.h<[:CJaJhj.ha_CJaJhj.h#CJaJhj.h{!CJaJhj.hoCJaJhj.hWCJaJhj.hO~FCJaJhj.hU:hrHhU:B*phh"QhU5:CJ$aJ$h"Qhv:5:CJ$aJ$h"QhIE5:CJ$aJ$hrHhIE:B*ph:Lp.tv tvxz~(@BXɾ곤|odYdYdhj.h+CJaJhj.h&'<CJaJhrHh7j:B*phhj.hlYx:hj.h":hj.h7j:CJaJhj.hsj5CJaJhj.hlYxCJOJQJaJhj.hnCJaJhj.hj.CJaJhj.h\GCJaJhj.h/CJaJhj.h#CJaJhj.hoCJaJhj.h{!CJaJXjH8Nl\^jl p߾߳ꨝɝthj.hYB6CJaJhj.h"5CJaJ!jhj.h&'<0JCJUaJhj.hYBCJaJhj.h"CJaJhj.h/CJaJhj.hhCJaJhj.h|zCJaJhj.h+CJaJhj.h&'<CJaJhj.hzCJaJhj.hlYxCJaJ*pr"` , ȼߥߎ߃߱߱ߎ߱xg!jhj.h;P0JCJUaJhj.h;PCJaJhj.h|zCJaJhj.h/CJaJhj.h+6CJaJhj.h"6CJaJhj.hCJaJhj.hlYx6CJaJhj.hz6CJaJhj.hlYxCJaJhj.h"CJaJhj.hzCJaJhj.hj.CJaJ(0<BNR\dp|28jltv:>Lj2޽ާޜޜޜ{ӧ޽ާhj.hmLCJaJhj.hYBCJaJhj.hj.CJaJhj.h9uACJaJhj.h/CJaJhj.hCJaJhj.h+CJaJhj.hlYxCJaJhj.h|zCJaJhj.hzCJaJhj.h"6CJaJhj.h"CJaJ02HTXj~Z^dv   z .!:!D!H!N!!!!!!!!Ծɾ꨾ԾԳԾԨԳԨԝԾɾ꾇hj.h|)G:hj.h"CJaJhj.h;PCJaJhj.hYBCJaJhj.hlYxCJaJhj.h CJaJhj.h/CJaJhj.hCJaJhj.h9uACJaJhj.h+CJaJhj.hzCJaJhj.h&'<CJaJ1!4"6"`""""" ##v########$.$N$P$r$$$$$$$$ %4%6%J%|%~%%%%%%%%%%ٻٻٻُٰٰٚyhj.h'6CJaJhj.hj.CJaJhj.hnCJaJhj.h/CJaJhj.h CJaJhj.hlYxCJaJhj.hUzCCJaJhj.hYBCJaJhCCJaJhj.h9uACJaJhj.hzCJaJhj.hz:hj.h5C:,%%2&N&P&`&b&&&&&& '\'''''''''''''(8(:(R(f(h(((((((((((رئ㛊tiͦi›hj.hYBCJaJhj.hmLCJaJhj.h'6CJaJ!jhj.h&'<0JCJUaJhj.h&'<CJaJhj.hlYxCJaJ!jhj.h$0JCJUaJhj.h CJaJhj.hUzCCJaJhj.h$CJaJhj.hnCJaJ!jhj.hy0JCJUaJ)(()&)()8)>)))****B*v**.+h+|+++++++++++,.,0,6,@,B,D,,,,,,,,ȷȬȬȬȬȤȷȜȷȷ{ph +h'6CJaJh +h<[:CJaJh +h[CJaJhj.h<[:CJaJhCJaJh>CJaJhj.h[CJaJ!jhj.h'60JCJUaJhj.h'6CJaJhj.hj.CJaJhj.h CJaJhj.h'65CJaJhj.hYBCJaJ*,,-----*.,...4/\///////0h0v00000000ƻ~vj^SHhj.h7jCJaJhj.h|)GCJaJhj.h[5CJaJhj.h|)G5CJaJh$CJaJhhhCJaJhhCJaJhj.hhCJaJhj.h[CJaJ!jhj.h'60JCJUaJhj.h'6CJaJ%h,hafB*CJOJQJaJphp0h +h,CJaJ!jh +haf0JCJUaJh +hafCJaJ00001111$1&1.1F1H1L1h1l1r1t1v1111111111111.262<2>2D2L2N2p2ɾ߾Ծɾ{oɨcohj.hn6CJaJhj.h#6CJaJhj.hmLCJaJhj.h<[:CJaJhj.h/6CJaJhj.h/CJaJhj.h[CJaJhj.hU4CJaJhj.hg<CJaJhj.hnCJaJhj.hCJaJhj.hUzCCJaJhj.h;PCJaJhj.h|)GCJaJ&p2r2v2~222222222223:3<3X3\333333D4J4f4p4r4t4444444444ɾԳԳԨꨇ{o{chz'h6CJaJhz'hUzC6CJaJhz'hg6CJaJhj.hgCJaJhj.hUzCCJaJhj.hc@CJaJhj.h;PCJaJhj.hg<CJaJhj.hmLCJaJhj.hnCJaJhj.h/CJaJhj.h<[:CJaJhj.h[CJaJhj.h#CJaJ&455$585`5b5d5h5z55555555566$6&6N6P6T6r66666(7*7,7.7H7h7j7x7z7꾨ꝨɆznchj.h|)GCJaJhj.h35CJaJhj.hT=W5CJaJhj.h5CJaJhj.h3CJaJhj.hUzCCJaJhj.hgCJaJhj.hESCJaJhj.hnCJaJhj.h@N*CJaJhj.h;PCJaJhj.h<[:CJaJhj.h[CJaJhj.hCJaJ&0.72<CVchciXou{j T88gdcLgd"Qgd7j $da$gd& $da$gd7jz7|7~777788<8>8@8T88899 99H9`99999::D:F::::::8;>;L;0<2<X<Z<߾߳ߨ߳߾߾߳ߜߑ߳ߑ߳߳߉uihj.h$5CJaJhj.h|)G5CJaJh.QCJaJh$CJaJhj.hCJaJh.Qhj6CJaJhj.hT=WCJaJhj.h CJaJhj.hgCJaJhj.hj.CJaJhj.h3CJaJhj.hjCJaJhj.h|)GCJaJhj.h7jCJaJ'Z<l<<<<<<<<<*=X=r=t=x================> >(>J>`>>к{ph]hj.hXCJaJhz'CJaJhj.h3CJaJhj.hmL0JCJaJhj.h;PCJaJ!jhj.h;P0JCJUaJhj.hgCJaJhj.h CJaJhj.hjCJaJhj.h7jCJaJhj.h|)GCJaJhj.h$5CJaJhj.h+b5CJaJhj.h<[:5CJaJ#>>>>>>??,?d?f?h?????0@2@6@8@:@P@R@t@@@@ A6AVAbA|A~AAABBBضؕ؄yynnycccncnchj.hc@CJaJhj.hT=WCJaJhj.hg<CJaJ!jhj.hX0JCJUaJhj.h2tCJaJhj.hj.CJaJhj.h CJaJhj.h`CJaJhj.hX6CJaJhj.h6ZCJaJhj.hXCJaJhj.h3CJaJ!jhj.hc@0JCJUaJ%BJBdBfBpBBBBBBBzC|C~CCCCCCCCCCCCDPDbDfDhD꺯wlaVKhj.h6ZCJaJhj.haCJaJhj.hESCJaJhj.hT=WCJaJhj.hKRCJaJhj.hXCJaJhj.h7jCJaJhj.h|)GCJaJhj.h35CJaJhj.hjCJaJjhO-0JCJUaJhj.h2tCJaJhj.h3CJaJhj.h6CJaJhj.h CJaJhj.hCJaJhDzDDDDE&E6EHEJELEREvEEEEEEEEEHFLFFFFFFFFGGG$G*G4GGGGGHFH^Hꄥymmhj.hX6CJaJhj.h3CJaJhj.hESCJaJhj.hCJaJhj.haCJaJhj.h`CJaJ!jhj.hX0JCJUaJh]EZCJaJhj.h+ 3CJaJhj.h6ZCJaJhj.h;PCJaJhj.hKRCJaJhj.hXCJaJ*^HHHHHHH0I6I@IVIIIIIIIIIIIIJJJ:JYNYRYlY~YYYYY&ZdZZ4[@[B[[[[[[\ \$\\\&](]]^F^H^^^*_._F_X_____bҿҷүүүүүhv'CJaJh&CJaJh{Sh{S6CJaJh/PCJaJh{SCJaJhL/CJaJheCJaJhyxhyxCJaJhacCJaJhyx5CJaJhcL5CJaJh35CJaJhj.hNXCJaJ3bbbbcccc*c@cTcfchcjc|ccccccc d6d^dzdddddddddddveeeeeeeeeʻyynhj.h7jCJaJhj.h6ZCJaJhj.hAVCJaJhj.h$CJaJhj.hCJaJhj.hzCJaJhj.h9uACJaJ h"h5Ch"h7A:h"h5C:h"hA: *hyxCJaJhv'CJaJheCJaJhehe6CJaJ+eff f f4fDfFfHfZflf|ffffffffffffffggg0gFgJgXg`gggggghbhzh~hɾɾԾɾɾԳԨԨԨԨߨԨthj.h2tCJaJ!jhj.h00JCJUaJhj.h,6CJaJhj.hNX6CJaJhj.hNXCJaJhj.hzCJaJhj.hAVCJaJhj.h$CJaJhj.h,CJaJhj.hCJaJhj.h GCJaJhj.h6ZCJaJ)~hhhhhhhhhhhhhhhhhh&i:iDi~iiiiiiiiiiiiijԽԲԧԜԧvk`ɑhj.h+bCJaJhj.h>CJaJhj.hz5CJaJhj.hzB*CJaJphhj.hzCJaJhj.h2tCJaJhj.h7ACJaJhj.h6ZCJaJhj.hNX6CJaJhj.h,CJaJhj.hNXCJaJhj.hwCJaJhj.hCJaJhj.hCJaJ"jjjjDjLjNjVjXj\jjjjjkk k"kNkRkVkXkxk|kkkkklllll*l`lbldlfljlllnlrlθθuθujuhj.h GCJaJhj.hwCJaJhj.hTCJaJ!jhj.h0JCJUaJ!jhj.hT0JCJUaJhj.hzCJaJhj.h,CJaJhj.h~:{CJaJhj.hCJaJ!jhj.h9uA0JCJUaJhj.h>CJaJhj.hxCJaJ)rl|lllllllllllmm"m$mLmNmhmzmmmmmmmm&nⰥyncnynynXnhj.hK+CJaJhj.h,CJaJhj.hK_CJaJhj.hCJaJhj.hTCJaJhj.hkCJaJhj.hxCJaJhj.h+bCJaJhj.hzCJaJhyiBhzCJaJ!jhyiBh,0JCJUaJhyiBh]kCJaJhyiBhTCJaJh.CJaJhj.hTCJaJ&n(n8nrn|n~nnnnnn$oRoToVoXodoooooooooop(p.p@pBpTpXpͶͫ}rr}r}g}g[ghj.hz6CJaJhj.hzCJaJhj.h~:{CJaJhj.h@`CJaJhj.h@`5CJaJhj.h\:5CJaJhj.h{CJaJhj.hW CJaJhj.hw6CJaJhj.h6ZCJaJhj.hwCJaJhj.hkCJaJhj.h&QCJaJ!jhj.hW 0JCJUaJ Xp\p`pbpppppq8q:qJqZq\qxqqqqr,rnrprrrrrrrrrrrrrrrrrrrθθθθθθθέθΐzoÅoÅdhj.hj.CJaJhj.h GCJaJhj.h6ZCJaJhj.hW CJaJ!jhj.hT0JCJUaJhj.hT6CJaJhj.h2tCJaJhj.hTCJaJhj.h&QCJaJhj.h@`CJaJ!jhj.h0JCJUaJhj.hzCJaJhj.hxCJaJ'rrrrs s&s6sBsXsssssssssssssstt$t(t.t0t2t@tǼǩҞҩǂwl]Rhj.hB*WCJaJhB*WhB*WB*CJaJphh\}hB*WCJaJh\}h~:{CJaJhj.h~:{CJaJ!jhj.h0JCJUaJhj.hxCJaJhB*WCJaJhj.h|CJaJhj.h@`CJaJhj.hK_CJaJhj.hzCJaJhj.hz6CJaJhj.h6Z6CJaJhj.h6ZCJaJ@tBtDtFtHtttttttttuu,u0u2u4u6u:uHu\uuuuuuuuuuuuuuۺ۞ۓŞ}rŞ}rŞg\hj.hI&CJaJhj.h /CJaJhj.h@`CJaJhj.hM=CJaJhj.hj.CJaJhj.h&QCJaJhj.h0CJaJ!jhj.hT0JCJUaJhj.hTCJaJhj.hxCJaJhj.hW CJaJhj.hzCJaJhB*WCJaJ!jhj.hK_0JCJUaJ#u vDvFvbvlvnvvvvvvvvvvvvw"w&w(w*wNwZwpwƻxg\Phj.hih6CJaJhj.h[CJaJ!jhj.h-F0JCJUaJhj.hK_CJaJhj.h0CJaJhj.hxCJaJhj.h6CJaJhj.hCJaJhj.hCJaJhj.h /CJaJhj.h~:{CJaJhj.h&QCJaJhj.h@`CJaJhj.h /5CJaJhj.h\:5CJaJpwrwtw|w~wwwwwwwwwx4x6xx@xBxPxXxfxzx~xxxxxxxxxxxxttc[h CJaJ!jhj.h-F0JCJUaJhj.h-FCJaJhj.hCJaJhj.hOCJaJhj.huCJaJhj.hM=CJaJhj.h[CJaJhj.h\:CJaJhj.h&QCJaJhj.h0CJaJhj.hxCJaJhj.h\:6CJaJ!jhj.hih0JCJUaJ#xxZyyyyyyyyyy`zz {2{@{h{{{{{{{{{|||{{l`UJUJhj.hI&CJaJhj.h&QCJaJhj.h5CJaJhj.hI&B*CJaJphhj.h6CJaJhj.hCJaJhj.hsOCJaJ%hj.hB* CJOJQJaJphp!jhj.htV0JCJUaJhB*WCJaJhj.htVCJaJhj.hW CJaJhj.hlJECJaJhj.h\:CJaJhj.hCJaJ|| ||Z|\|||||||}}}`}b}}}}}}}}}}}}ߺ~o~`~Q`~hrHhOB*CJaJphhrHhM=B*CJaJphhrHhB*WB*CJaJphhrHhW B*CJaJphhrHhxB*CJaJphhrHh&QB*CJaJphhj.hB*CJaJphhrHhB*CJaJphhj.hxCJaJhj.hM=CJaJhj.hCJaJhj.hI&CJaJhj.h&QCJaJ}}}~ 2468Ҳҍ|k\MM>hrHh0B*CJaJphhrHhB*CJaJphhrHh7jB*CJaJph hrHhj.5B*CJaJph hrHh&Q5B*CJaJphhj.h5CB*CJaJph*jhrHh00JB*CJUaJphhrHhB*WB*CJaJphhrHhxB*CJaJphUhrHhB*CJaJphhrHh\:B*CJaJphhrHhj.B*CJaJphi (3.3). Gradske kapije " Svaki dio ovih zidina imao je po jednu gradsku kapiju u zidu, bez kule (ozna eno na Sl. 11.), a to su: Dizdareva kapija (4.1; Sl. 8.), kapija na Vakufu (4.2), kapija na Konaku (4.3). Hasandedi spominje i kapiju u blizini Nezir-agine d~amije, koja je, meutim, stajala unutar zidina pa nije logi no postojanje te kapije koja se ni u izvorima ne navodi. Smjeatajni vojni objekti nezaobilazan su dio fortifikacijskog sustava. To su, prije svega, tri zate ene predosmanske kule (ozna ene na Sl. 11.): Stara Herceguaa (5.1), Nova Herceguaa (5.2) i kula Helebija (5.3), od kojih su ove dvije potonje u osmanskom razdoblju obnovljene i u kontinuitetu koriatene. Zna ajan je fortifikacijski objekt i janji arska vojarna (6.1) koju danas nazivamo Tabhana, kao i sklop Kapetanovina koji je slu~io kao rezidencijalni objekt, ali i kao zapovjedniatvo kapetanske vojske (6.2; Sl. 10.2). O uvanost fortifikacija i problemi obnove Tabija je najcjelovitije o uvan fortifikacijski objekt iz osmanskog doba (Sl. 9.) koji se u proteklom razdoblju nalazio unutar vojnoga sklopa Konak (Sl. 10.1). Dosad ta graevina nije arhitektonski snimljena, niti arheoloaki istra~ena. Prvi je put evidentirana na veduti i planu grada iz 1717. godine. Danaanji izgled o ito govori o nekoliko slojeva te tvrave, sve do intervencija Ali-paae Rizvanbegovia koji je podigao nove bedeme, dvije kule i dao kona an izgled Tabiji. Osim ovih radova na Tabiji, Ali-paaa je, kako smo spomenuli, podigao i zidine oko svoga Konaka, a na njima dvije kule na Paainovcu na isto nom zidu i jednu na ju~nom zidu uz ur i Ahmedov mesd~id. Kula Stojana Jankovia joa je pedesetih godina proalog stoljea bila potpuno sa uvana. Zbog nebrige, danas postoje samo njeni ruaevni ostatci, ali s joa vidljivim elementima koji su geodetski i arhitektonski snimljeni za potrebe ovoga rada i koji mogu poslu~iti njenoj detaljnoj rekonstrukciji (Sl. 15.). U povijesnim izvorima o toj jedinoj kuli izvan gradskih zidina nema biljeaki. Publicirana su jedino sjeanja nekih svjedoka s kraja 19. stoljea, koji je nazivaju 'kula Stojana Jankovia' (kako se i danas naziva), uz nejasnu legendu da ju je upravo on podigao, iako je vjerojatnije da ju je u napadu na Mostar 1687. (ili 1694.) on tek zauzeo. Carl Pezz 1891. bilje~i da je u narodu zovu Kulina. Prvi je put ta graevina egzaktno zabilje~ena na geodetskoj karti iz 1862. (Sl. 13.) i onoj iz 1878. godine (Sl. 14.). Gradsko zie koje se nalazi izmeu kula bilo je razli ite kvalitete i nejednakih dimenzija. Obi no je dosezalo visinu izmeu 3 i 5 m i debljinu od 60 do 100 cm. Pri vrhu se nalazio prsobran s puakarnicama, a ispod drvena, konzolno postavljena stra~arska aetnica. Iako loae kvalitete, zie je bilo u fortifikacijskoj funkciji do 1840. godine.  Najvei dio zia i openito obrambenog sustava dao je poruaiti Omer-paaa Latas prilikom svoga dolaska u Mostar 1852. godine. Zaklju ak Conclusion Predosmanske, srednjovjekovne kule Mostara ('gradovi') u doba nastanka, a i u sljedeem razdoblju turske vladavine predstavljale su klju ne dominante u njegovoj urbanoj slici. Kula Helebija (Cimski grad), kula Tara (Nebojaa grad) i kula Herceguaa ostavile su trajni trag u urbanoj strukturi Mostara jer su obilje~ile va~ne segmente gradske forme, ali su i unijele sadr~aje bitne u komunalnom ~ivotu. One su bile organski dio sustava ulica, gradske matrice i uope prostorne konstitucije predosmanskog Mostara. No ponajprije su va~ne kao karakteristi ni sadr~aji srednjovjekovnog naselja. Ovi dijelovi gradskih utvrenja i danas su naglaaeni identitetski reper urbane strukture Mostara. Sve se to ne mo~e rei za fortifikacijski sustav nastao u osmanskome razdoblju. On nije ostavio bitan trag na fizi koj strukturi (prethodno ve formiranoga grada) te nije vidljivo utjecao na oblikovanje izgraene fizi ke strukture ili mre~e ulica i javnih prostora. Nije ozna avao ni 'prekid' forme ili sadr~aja u prostoru. Te su se fortifikacije sukcesivno pojavljivale i kada su izgubile svoju funkciju, nestajale bi bez strukturnih i prostornih 'posljedica' u matrici grada. Dok je postojao, fortifikacijski je sustav bio dio ukupne gradske formacije, ali se duktus bedema (tehni ki i tehnoloaki nesolidnih) esto nije razlikovao od zidova rubnih stambenih sklopova, pa na mnogim mjestima i nije imao vee zna enje od avlijskih zidova bogatijih kua. Za razliku od perimetralnoga fortifikacijskog sustava, vojne stambene graevine (Janji arski od~ak i Kapetanovina), kao i upravno-vojni (Konak), svojim su dimenzijama, gabaritom i pozicijom u strukturi gradske araije bili bitan element fizi ke strukture. Bosanski i hercegova ki gradovi osmanskoga razdoblja u pravilu nisu bili utvreni. Vojska je bila stacionirana u zate enim srednjovjekovnim tvravama na uzviaenjima izvan naselja, a primjer Mostara pokazuje da ak i kada se to utvrivanje dogodi, ono ne utje e bitno na fizi ku strukturu grada. U ovome radu nije bilo mogue dokraja egzaktno rekonstruirati cjelokupan fortifikacijski sustav osmanskog Mostara jer su na nekoliko mjesta ostale dileme koje e se moi rijeaiti eventualnim buduim arheoloakim istra~ivanjima. To je, primjerice, pitanje dijela zida od Tikvina sokaka do Neretve, zatim dio zia koji prelazi Radobolju iznad Krive uprije (jer postoji pretpostavka da je ovo zie u nekoj kasnijoj fazi proairivano prema Baa inama), a zasad je dvojbena i pozicija zida koji spaja Konak s kulom ispred Ramia sokaka. Literatura Bibliography Bakula, fra P. (1867.), Schematismus, topographice, historicus custodial provincialis et vicariatus apostolici in Hercegovina, Split iai, H. (1991.), Mostar u Herceg-Bosni, Preporod, Mostar orovi, V. (1933.), Mostar i njegova srpska pravoslavna opatina, Beograd uri, H. (1937.), Ali-paaa Rizvanbegovi-Sto evi, hercegova ki vezir, Godianjica Nikole upia, XLVI, Beograd Findrik, R. (1959.), Ureenje kula kod Starog mosta u Mostaru,  Naae starine , VI: 183-189, Sarajevo Giljferding, A. (1971.), Putovanje po Hercegovini, Bosni i Staroj Srbiji, Veselin Masleaa, Sarajevo Grd~i-Bjelokosi, L. (1901.), Mostar nekad i sad, Beograd Hasandedi, H. (1961.). Kulturno-historijski spomenici u Mostaru u tursko doba, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo Hasandedi, H. (1973.), Kule i bedemi u starom Mostaru,  Glasnik Arhiva i Druatva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine , XIX: 235-265, Sarajevo Hasandedi, H. (1980.), Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Veselin Masleaa: Biblioteka "Kulturno nasljee", Sarajevo Juki, J. F. (1842.), Srpski dalmatinski magazin za ljeto 1842: 30-31 Krajnik, D. (2011.), Preobrazba bastionskih utvrenja u europskim i hrvatskim gradovima, Sveu iliate u Zagrebu, Arhitektonski fakultet: Acta Architectonica, znanstvene monografije 8, Zagreb Kreaevljakovi, H. (1951.), Esnafi i obrti u BiH, II, Mostar (1463.-1878.), Zagreb Kreaevljakovi, H. (1980.), Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Svjetlost, Sarajevo Kreaevljakovi, H.; Kapid~i, H. (1954.), Stari hercegova ki gradovi,  Naae starine , II: 9-16, Sarajevo (preuzeto iz: Kreaevljakovi, H. (1991.), Izabrana djela, II, Veselin Masleaa, Sarajevo( Mileti, D. K. (1997.), Mostar susret svjetskih kultura, Zajednica Opina sa hrvatskom veinom, Mostar Miloaevi, A.; Kova evi, N. (2004.), Arheoloaka istra~ivanja na mostarskim utvrdama u 2002. godini,  Hercegovina , 18 (10): 97-114, Mostar Pekovi, }. (2002.), Sonda~na istra~ivanja utvrenja mostarskog mosta,  Zbornik Graevinskog fakulteta u Mostaru , 2: 29-48, Mostar Pekovi, }.; Miloaevi, A.; Kova evi, N. (2002./2003.), Arheoloaka istra~ivanja na mostarskim utvrdama u 2002. godini,  Hercegovina , 8-9 (16-17): 63-102, Mostar Peladija, E. (1989.), Bosanski ejalet od Karlova kog do Po~areva kog mira 1699.-1718., Veselin Masleaa, Sarajevo Pezz, C. (1891.), Mostar und sein Culturkreis, F. A. Brockhaus, Leipzig Zdravkovi, I. (1953.), Opravka kula kod Starog mosta u Mostaru,  Naae starine , I: 141-143, Sarajevo Wilkinson, J. G. (1848.), Dalmatia and Montenegro with a Journey to Mostar in Herzegovina, 1-2, London *** (1889.),  Bosanska vila , 374, Sarajevo Izvori Sources Arhivski izvori Archive Sources Arhiv katastara Mostar: Regulacijski plan Mostara iz 1897.-1903. (bez sign.). Arhiv Provincijalata hercegova kih franjevaca u Mostaru: Orijentalna zbirka - Acta Turcarum Muzej Hercegovine, Mostar [MHM]: karta Mostara iz 1878. (bez sign.) sterreichisches Staatsarchiv Wien [SW]: karte Mostara iz 1718. (sign. H III d 896); 1862. (sign. G-I-h-0428-11); 1878. (sign. G-I-4-0428-11-5); 1881. (G-I-h-0428-12-10) Internetski izvor Internet source 1. Tibor Vran i,  HYPERLINK "http://www.knjiga.ba/.../mostar-krhotine-proalosti-mozaik-slika-i-sjeanja " www.knjiga.ba/.../mostar-krhotine-proalosti-mozaik-slika-i-sjeanja Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. SW, sign. H III d 896 Sl. 2. Galerija 'Martino', Mostar Sl. 3. Hasandedi, 1980: 122 Sl. 4. Galerija 'Martino', Mostar Sl. 5. The Illustrated London News, 1875. Sl. 6. Wilkinson, 1848. Sl. 7. Zbirka B. Puljia Sl. 8. Foto: B. Pulji Sl. 9. Foto: B. Pulji Sl. 10. Galerija 'Martino', Mostar Sl. 11. Crte~: B. Pulji Sl. 12. Crte~: B. Pulji Sl. 13. SW, sign. G-I-h-0428-11 Sl. 14. SW, sign. G-I-h-0428-11-5 Sl. 15. Crte~: B. Pulji Sl. 16. Galerija 'Martino', Mostar Sl. 17. Galerija 'Martino', Mostar Sl. 18. T. Vran i [internetski izvor] Biografije Biographies Dr.sc. Borislav Pulji, dipl.ing.arh., roen u Mostaru 1959., diplomirao 1983. na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Zavraio poslijediplomski studij "Graditeljsko naslijee" i doktorirao 2012. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu s temom osmanskog urbanizma Mostara. Dr.sc. Zlatko Kara , mag.ing.arh., roen u Vukovaru 1961., diplomirao i doktorirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje je zaposlen kao docent i prodekan za znanost. Bavi se povijeau hrvatske arhitekture i urbanizma, objavio oko 400 radova. (Potpisi ilustracija) Sl. 1. Plan i veduta utvrenja Mostara na karti razgrani enja iz 1718. (Dichiaratone del Contento nelle Pionto e Vedute delineate d' Intorno al presente Disegno, Pionta No9 e Veduta No10: 1. Pionta della Citta di Mostar situata d'intorno al Fiume Narenta; 2. Veduta della Citta di Mostar conli Barghi che d'intorno d'essa s'attrovano) Sl. 2. Kula Stojana Jankovia (fotografija iz 1960-ih) Sl. 3. Kula u Predhumu pred Aaikovia sokakom (fotografija iz 1900.) Sl. 4. Kula Stojana Jankovia i kula na `emovcu s ostatcima zia, pogled iz grada na brdo Hum (fotografija iz 1900.) Sl. 5. Veduta Mostara, kula s ardakom pod Kujund~ilukom (gravura iz 1875.) Sl. 6. Veduta Mostara, kula s ardakom pod Kujund~ilukom (gravura iz 1848.) Sl. 7. Srednjovjekovna zapadna gradska kapija na mostu u engleskom ubaciti medieval !!! Sl. 8. Isto ni gradski zid i 'Dizdarova kapija' iz po etnog razdoblja utvrivanja Sl. 9. Tabija za topove u sustavu gradskih zidina Sl. 10. Pogled na Mostar: 1. kompleks Konaka; 2. kompleks Kapetanovina Sl. 11. Topografija fortifikacijskog sustava Mostara " postojei ostatci i rekonstruirani dijelovi (legendu utvrda vidjeti u tekstu, poglavlje 'Urbana topografija...') Sl. 12. Topografija fortifikacijskog sustava Mostara, airi prostor s rasporedom samostojeih utvrda " postojei ostatci i rekonstruirani dijelovi (legendu utvrda vidjeti u tekstu, poglavlje 'Urbana topografija...') Sl. 13. Plan Mostara iz 1862. s ucrtanom kulom Stojana Jankovia Sl. 14. Plan Mostara iz 1878. s ucrtanim kompleksom Konaka Sl. 15. Arhitektonska snimka kule Stojana Jankovia (danaanje stanje) Sl. 16. Sjeverni gradski zid Staroga grada uz Suhodolinu (fotografija iz 1950-ih) Sl. 17. Sjeverni gradski zid Staroga grada uz Suhodolinu (fotografija iz 1950-ih) Sl. 18. Dijelovi gradskoga zida: 1) zapadno od Krive uprije, 2. ju~no od Kapetanovine  Krajnik, 2011: 23  Peladija, 1989: 100  Jedini ozbiljniji rad koji se dotakao ove problematike, ali s isklju ivo povijesnim diskursom obrade, jest: Hasandedi, 1973: 235-265.  Zdravkovi, 1953: 141-143; Findrik, 1959: 183-189  Pekovi, 2002: 29-48; Pekovi, Miloaevi, Kova evi, 2002./2003: 63-102; Miloaevi, Kova evi, 2004: 97-114  Pezz, 1891; Grd~i-Bjelokosi, 1901; orovi, 1933; Hasandedi, 1961; iai, 1991: 9-10  sterreichisches staatsarchiv Wien (SW(, sign. H III d 896  SW, sign. G-I-h-0428-11  SW, sign. G-I-h-0428-11-5, M 1:2880; Muzej Hercegovine, Mostar, karta M 1:1440, bez sign.  SW, sign. G-I-h-0428-12-10, katastarska karta M 1:3125  Arhiv katastra Mostara, bez sign.  orovi, 1933: 20  Kreaevljakovi, 1951: 248  Kreaevljakovi, Kapid~i, 1954: 11; Kreaevljakovi, 1980: 235  Peladija, 1989: 127 (citira dokumente iz Arhiva Provincijalata hercegova kih franjevaca u Mostaru: Acta Turcarum: VI-A, dok. 86, VI-II, 1708.); Kreaevljakovi, Kapid~i, 1954: 9-16, za ovaj dokument navode da je nastao izmeu 1766.-1770., a u nastavku teksta ga smjeataju u 1772./73. pa ovu dataciju treba uzeti s rezervom.  Kreaevljakovi, 1980: 235-237 (citira mehzar ija se kopija nalazi kod autora)  SW, sign. H III d 896: Karta razgrani enja, Po~areva ki mir  Kreaevljakovi, 1951: 264  Hasandedi, 1980: 126 (Citira niz dokumenata iz Orijentalne zbirke Arhiva Provincijalata hercegova kih franjevaca u Mostaru, Acta Turcarum.)  Grd~i-Bjelokosi, 1901: 9  Hasandedi, 1961: 168  Grd~i-Bjelokosi, 1901: 7; ova je kula vidljiva na katastarskoj karti iz 1881. (SW, sign. G-I-h-0428-12-10)  Grd~i-Bjelokosi, 1901: 7  Hasandedi, 1961: 168  Hasandedi, 1961: 169  SW, sign. G-I-h-0428-12-10  Bakula, 1867.; Hasandedi, 1961: 169  Hasandedi, 1980: 122; Kreaevljakovi, Kapid~i, 1954: 9-16  Hasandedi, 1961., ne govori da je ovdje bila kula, ve samo kapija; orovi, 1933: 15, ka~e da se ovdje nalazila kula s dvije kapije.   The Illustrated London News , 1875: 233; Wilkinson, 1848.  orovi, 1933: 15; Hasandedi, 1961: 168  Hasandedi, 1980: 123  Hasandedi, 1961: 168  Hasandedi, 1980: 123  orovi, 1933: 15  Hasandedi, 1961: 168  Hasandedi, 1961: 169  Grd~i-Bjelokosi, 1901: 7  Mileti, 1997: 50  Juki, 1842: 30-31  Ova kapija nikada nije spomenuta u literaturi, a vidljivo je u gradskom ziu i danas o uvana. Ime smo joj dali jer se nalazi na kraju Dizdareve ulice.  Hasandedi, 1961: 169  Hasandedi, 1961: 169  Tabija " niska kula za topove  uri, 1937: 264; Giljferding, 1971: 60  Hasandedi, 1980: 123  Pezz, 1891: 18, 58  Vjerojatno nekom greakom povjesni ari za ovaj dogaaj stalno koriste razli ite godine (orovi, Pezz, Kreaevljakovi, Peladija& (.  SW, sign. G-I-h-0428-11  SW, sign. G-I-h-0428-11-5; Muzej Hercegovine, Mostar, karta iz 1879., bez sign.  Juki, 1842: 30  iai, 1991: 10      PAGE \* MERGEFORMAT 11 &(,02468<>@BD\hjnrvҴҴqbqQ hrHh6B*CJaJphhrHh GB*CJaJphhrHhW B*CJaJphhrHh"QB*CJaJphhrHhxB*CJaJph*jhrHhih0JB*CJUaJphhrHhB*CJaJphhrHh0B*CJaJphhrHhM=B*CJaJphhrHhB*CJaJphhrHh&QB*CJaJphvx "02BDvҲvvgXB*jhrHhih0JB*CJUaJphhrHhzB*CJaJphhrHhM=B*CJaJphhrHh-FB*CJaJphhrHh&QB*CJaJphhrHhB*CJaJphhrHh\:B*CJaJphhrHhxB*CJaJph hrHh6B*CJaJphhrHhB*CJaJphhrHhB*CJaJphhrHhihB*CJaJph26N $BFJRTnrv&bpvʿʿʆ{{ppʿ{{hj.hCJaJhj.hgCJaJhj.h6CJaJhj.hxCJaJhj.hle6CJaJhj.h:CJaJhj.h'CJaJhj.hleCJaJhj.hCJaJhj.h5CJaJhrHhI&B*CJaJphhrHho3'B*CJaJph)"$.0H DJZhjv߽ԛzog_W_gKhj.h5C6CJaJh"h:h"h5C:h"h:hj.hzCJaJhj.hW CJaJhj.hOCJaJhj.hgCJaJh"QCJaJh& hleB*CJaJphh\}h\}CJaJh\}hleCJaJhj.hle6CJaJhj.hxCJaJhj.hleCJaJhj.h^vCJaJhj.hj.CJaJvx  LZvxz·جط؋qe]R]؋h\}hPCJaJhPCJaJhj.hD6CJaJh& hDB*CJaJphh\}h\}CJaJhj.hDCJaJhj.h$2CJaJhj.h3CJaJhj.h^vCJaJhj.hW CJaJhj.h0CJaJhj.hCJaJhj.hgCJaJhj.h5CCJaJ!jhj.h5C0JCJUaJ  >@LZ\rt*<>@F ",LXZ꽱~~r~hj.hRmF6CJaJhj.hRmFCJaJhj.h:CJaJhj.hg6CJaJ!jhj.hD0JCJUaJhj.h6CJaJhj.hD6CJaJhj.hCJaJhj.hgCJaJhj.hj.CJaJhj.hCJaJhj.hDCJaJ( Dvxd Ddh 2̶̠̠̕ttthj.h5CCJaJhj.hOCJaJhj.h:'CJaJhj.hz,CJaJhj.h^vCJaJhj.h:CJaJhj.hgCJaJhj.hCJaJhj.hAVCJaJhj.hAV6CJaJhj.hlCJaJ!jhj.hRmF0JCJUaJ&246Z\ &(*(,:DJ\^·ططجءء͖ؖͷn!jhj.h+z60JCJUaJhj.huCJaJhj.hN 6CJaJhj.hN CJaJhj.hzCJaJhj.hCJaJhj.hCJaJhj.h^vCJaJhj.h5CCJaJhj.hCJaJhj.hgCJaJ!jhj.h0JCJUaJ&  8z .>bɾԳwhwYwJwJwhrHhB*CJaJphhrHh5CB*CJaJphhrHh_iB*CJaJphhrHh79B*CJaJph hrHh796B*CJaJphhj.h5CCJaJ!jhj.h+z60JCJUaJhj.hCJaJhj.h3CJaJhj.hRmFCJaJhj.h3CJaJhj.hN CJaJhj.hgCJaJhj.hz,CJaJbr.0Xhprv.ôᥴo``J*jhrHh-0JB*CJUaJphhrHh-B*CJaJph*jhrHh_i0JB*CJUaJph!hrHh_i0JB*CJaJphhrHhJB*CJaJphhrHhj.B*CJaJphhrHhcB*CJaJphhrHh_iB*CJaJphhrHh79B*CJaJphhrHhgB*CJaJphhrHh5CB*CJaJph<Ldjr"(:bt>LdĹvvvkhj.h$CJaJhj.h6CJaJhj.hsOCJaJhj.h$2CJaJhj.hCJaJhj.hN CJaJhj.hcCJaJhj.hCJaJhrHh7j:B*phhj.h:hj.h@Xv:hrHh5CB*CJaJphhrHho3'B*CJaJph)ZRTZ`bhV (*@drֵ֪᪟᪔~~~~~៪~~~~~shj.h,8CJaJhj.hCJaJhj.h0CJaJhj.hCJaJhj.hN CJaJhj.hCJaJhj.h";^CJaJhj.hJCJaJhj.hhCJaJhj.hsOCJaJhj.hCJaJ%hj.hsOB* CJOJQJaJphp-8H^ .02RX,Zhz|68Tnprꫠ̠zhj.hN 6CJaJhPhj.B*CJaJphhj.h[&CJaJhj.h0CJaJhj.hCJaJh\}hCJaJh\}h\}CJaJh\}CJaJhj.hCJaJhj.hCJaJhj.h,8CJaJhj.hN CJaJ-HVXZfn&.BNźЮţźŘܺōźţźźźźwllhj.h^CJaJhj.h[&CJaJhj.hJCJaJhj.hCJaJhj.h0CJaJhj.hN CJaJhj.h6CJaJhj.hCJaJhj.h,8CJaJhj.hc6CJaJhj.hN 6CJaJhj.hcCJaJhj.h,86CJaJ)HlJPTtN ,.2dnrҴҥҥҔ҅yhj.hld{6OJQJhrHhB*CJaJph hrHh-6B*CJaJphhrHh=B*CJaJphhrHhBZB*CJaJphhrHh[&B*CJaJphhrHh-B*CJaJphhrHhB*CJaJphhrHh^B*CJaJph,dl~ D    $ & FWdx^`Wa$gd1m$ & FWx^`Wgd1 $da$gd7j >dz F·¬˜zrzf[OC[hj.hm6CJaJhj.h]k6CJaJhj.h]kCJaJhj.hm:CJaJhj.hRmF6 hj.hRmFhj.hRmF:hj.h+z66 hj.h+z6hj.h+z6:hj.h%@Bbd>@df»zsbVhUx0JB*^Jph jhUx0JB*U^Jph hFhFhFB*OJQJphhFhF5:B*phhFhF5:hj.hROJQJ hS&h|'h + hS&hUx hS&hS& hS&h1hS&h1; hS&hlv hS&hG=hS&hUxCJaJhS&h;$CJaJhS&hS&CJaJ>@"$Tl~~~~~d^`gd1$Vd^`Va$gd7j$Vd^`Va$gd + d^gd + dx^gdF & F Vdx^`VgdF dxgdF dgdF$(*$&*ŴqcVNG?8 h?[h!h?[h!; h?[h1h?[hh8O:hrHh:B*phhrHh5:B*phhrHh5:B*phh +h3^Jhj.h|'5:h16hUx0Jh16hUx0J5\^Jh16hUx0J^J jhUx0JB*U^JphhUx0JB*^JphhUxhUx0JB*ph#hUxhUx0J5B*\^JphhUxhUx0JB*^Jph*<>DFHPTXb&,Hjlpz  *,0<prvx~ܾƯէƯhUxh1:hUxhUx:hUxh9m: h?[hh8Oh?[hl:h?[hF: h?[h9mh?[h9m: h?[hl h?[hF h?[h1h?[hh8O: h?[hJd h?[h3;l,r`ln!!! $da$gd7j $dxa$gdF dxgdFd^`gd>Ogd1d^`gd1"&*,^`dhjlpr"&(*.jlnŬhj.ho3'5:CJaJhj.he5:CJaJhj.h:'OJQJ h?[h:' h?[hF h?[hl h?[hj.h?[hh8O; h?[h3 h?[hh8O h?[h9m h?[h1h?[h9m:2.8:T"FF!!!!!!濸ͣͱ͸͸渜摅y *hj.hqCJaJ *hj.h6,!CJaJhj.h5CJaJ hj.hB hj.h hj.he hj.hlv hj.h5 hj.hM. h\}hF hj.hFhj.ho3'5:hj.ho3'5 hj.ho3'#hrHhF5:B*CJaJph/!!!!!d"f"h"j""#.#0#6#H#J#N#X####6$t$v$z$$$$$$$$$$r%z%|%%%%%%%%ѹѫŏŏѫūуwwhJdhQ:CJaJhJdhqv:CJaJhJdhq:CJH*aJhJdhPX6:CJaJhJdhq6:CJaJhJdh:CJaJhJdhq:CJaJhJdhPX:CJaJhj.h9mCJaJhj.hqCJaJ *hj.h6,!CJaJ+!!z$$r%\&&'@((J))(+,X--\.//R0T0V0d^`gdFxgddx^`gd dxgd $da$gd7j%.&0&\&d&f&&&&'.''''''''&(6(>(@(N(z(|((((((((()()J)R)V)~))õۣrdhJdhR6:CJaJ h?[hq:B*CJaJph#h?[h?[5:B*CJaJphh?[:B*CJaJphh?[:CJaJh;$:CJaJ *h;$h;$:CJaJhJdhR:CJaJhJdhQ:CJaJhJdhq:CJaJhJdhPX:CJaJhJdhF:CJaJ'))))))))))B*D*X*b*d***&+(+0+4+6+8+r++++,,J,L,,(-X-`-d-f-h----------.6.Z.\.b.絩ͩhJdh6,!6:CJaJhJdh6,!:CJaJhJdhqv:CJaJhJdhUr:CJaJhJdhj.:CJaJhJdhQ:CJaJhJdh7j:CJaJhJdhq6:CJaJhJdhq:CJaJhJdhR:CJaJ3b.h....//2//////////0&0(0P0R0T0V0X0\0l0n0~00000000N1󷨙}x}}njfbhfx]hk hj.jhfx]0JU hj.:hsjhfx]: h, hfx]jh, hfx]0JUhj.h8<CJOJQJaJhj.h8<B* CJaJphphJdhW:CJaJhJdhj.:CJaJhJdhQ:CJaJhJdhqv:CJaJhJdh6,!:CJaJhJdhq:CJaJ$V0001<233N44D556.6j669(:::<><p<R==== ^`gdafxgdSx^`gdSN1b1d11111111:2<2>2B2n2222223333 3D3F3333444 4$4&484:4N4P4T4V4Z44444ᰫᰞӗ|uϗ|ӗ j]hFhG=hfx]; j[hF hsOhfx] hF: h, hfx]jh, hfx]0JU hj.:hsjhfx]:jhsjhfx]0J:UhJhfx]:hdrhj.jhfx]0JU hfx]:hyhfx]:hfx] hk hfx] hk hk .44444 5D5F5J5L5P5T5^555555566 6.6062666j6l6n6r66666667žЯЙupkupkfb^hO-hj. hfx]: hO-: hj.:jhsjhfx]0J:Uhsjhfx]:jh, hfx]0JUhyiBhafmHsHhyiBh,mHsHhyiBh,CJaJmHsH hyiBhafhyiBhafOJQJ hyiBh,hyiBh,;hafjhaf0JUhfx]hG=hfx]; h, hfx]$7J7N7778`88889$9&9.90969>9~999999999&:(:*:,:Ƚȣ攁wskscs\sOKhj.jh, hfx]0JU h, hO-hT=WhO-6hsjhO-:hO-jhO-0JU%h,hfx]B*OJQJmHphp0sHhafhafB*OJQJphh,B*mHphsH h,h"Q h,hfx]h,h,mHsH h,h,h,mHsH hjhfx]hjhfx]:hfx]hsjhfx]6 hO-hfx] h, hfx],:.:0:4:F:H:::::::;@;;;;<<<<<><@<p<r<<<<<<<<<<<=======ԳԳԮԦ~vrh,hG=h,; hyiBh, hyiBhj. hyiBhfx]hyiBh.mHsHhj.hWh,mHsH hF:jhsjhfx]0J:U h"Q: hfx]6hsOhfx]6hsjhfx]:jh, hfx]0JUh>hfx]hG=hfx]; h, hfx]*="=N=P=R=T=X=d=f==========>>0>2>4>P>R>>>>??&?(?*???@@@ļ{phcļ_hfx] hfx]:hjhfx]:h,h,mHsHh,h,B*OJQJphp0hG=h,;h,mHsHh,jh,0JUjhsjhfx]0J:U hF:hsjhfx]: h, hfx]jh, hfx]0JUh.hfx]mHsHhyiBh.mHsH hyiBh,hyiBh,OJQJ%=2>>?@@@ALA~AAA BHBrBBCD8DzDDE0E:FrFGBGhGx^`gdS@@n@@@@@@@@@@@AALANA~AAAAAA BBHBJBrBtBBB\ClCnC|CCCCCDD8D:D>DJDLDNDzD|DDDDDDEEE E0Eüü먙ʨ hmv:jhShfx]0J:UhShfx]:h7jh, hfx]6 h"Qh"Q h"Qhfx] hfx]:jhsjhfx]0J:U hF:hsjhfx]: h, hfx]jh, hfx]0JU:0E2EEEEEE2F4F6F8F:F6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~OJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtHl`l 7j Heading 2$$x@&+5B*CJOJQJ\aJmHphsHtHDA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List T`T <0 Footnote Text dCJaJmHsHtHD/D <0Footnote Text CharCJaJ@&`@ <0Footnote ReferenceH*t#t z Table Grid7:V0 d@@2@ R List Paragraph ^m$>B> )]`0Headerdp#.Q. )]`0 Header Char> @b> )]`0Footerdp#.q. )]`0 Footer CharZ Z ;P0 Balloon Text dCJOJQJaJmHsHtHN/N ;P0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJ6U`6 R{Q0 Hyperlink >*B*phJOJ 1fotod^` PJ]^J\/\ 7jHeading 2 Char'5B*CJOJPJQJ\^JaJph:a`: >O0 HTML Cite6B* ]phf!FVF F0FollowedHyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]  ^GJ &/1d1111 2`23304R55 6c66677D88;;;~<>@VACC`DDEdFt  !"#$%&'()*+,-./01234,bw M)F ~UIb{ $  = V m  c v t  +++. P:Xp2!%(,0p24z7Z<>BhD^HJMDPfSVbe~hjrl&nXpr@tupwx|}vv2b2  `f*!%)b.N147,:=@0EGG?ACDEFGHIJKLMNOQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghil 0l!V0=hGG@BP\]a]tX $'.!L# @0(  B S  ? _Hlt390290176 _Hlt390290181\]\]t@@\]\]t'/4;ACXfo~.8INPaoz)5_i'9\e~ &)7;>@GNtx :C[eku  ),5FHW` '6C\m 8CITV[mx    D M O [ n w }   5 ; B D J P [ l t {    ! $ , 5 < ? E O U a c d o  = F M O S V Z a g i  # 0 3 s v '+9ALW^ix(03OZ^b}),3ALNVYbdmp !);=\h $GNPTad4;BDY]^blu|"&/8>?CHMintv|"%3:NPV_ad',9@T_fjox  *3GOoz "$@BJNXeo{,6@NOT|%0JMfpwy(*:ETYZ]bk %38<FHMQUWX^(23=KStz$&GMRUcl # , / 4 I Z a i k q u w x  !!!!!6!E![!l!v!|!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!("2";"="A"G"I"V"W"]"d"f"k"p"x"{""""""""""""""#$#+#>#G#R#T#`#i#p#y#z################$ $$#$0$3$C$K$S$W$k$w$$$$$$$$$$$$$% %%%% %)%5%@%I%_%i%%%%%%%%%&&;&>&B&F&P&R&_&f&i&k&m&o&&&&&&&&&&&&&&&&'''-'/'='G'b'k'x'y'~''''((-(/(U(a(m(r(w(|(((((((((((((((((((2)9)=)E)])a)r)u)|)}))))))))))))* ***&*B*D*G*M*O*U*h*p***** + ++%+4+6+P+T+Z+[+++++++++++++++++,,!,#,,,0,6,=,r,t,,,,,,,- -@-B-E-H-P-Q-Y-[-_-h-i-m-u------------------...$./.1.=.A.I.Q.T.X.Z.d.n.~............/////"/$/-/6/>/B/E/I/L/V/Y/\/n/q/w/////////////////00010:0=0H0I0O0R0Y0^0`0j0r0{0}00000000000000000 11"1%1&1(1+1.1`1e1l1n111111111 222202526292>2K2W2Z2`2c2d2h2j2o2y2}2222222222222223393@3B3F3Z3b3s3x33333333333333333444444 4&4*424I4K4L4O4n4p44444444445557595A5K5Q5T5U5Y5Z5\5^5c5d5f5n5s55555555555555555666666 6#6$6-6@6F6]6d6e6k6l6y6666666666666666677"7-717476797@7B7P7S7[7^7e7m7r7{777777777777778888#8(8-83868=8F8H8N8_8f8888888880939[9]9e9j9999999999999::::-:>:D:F:H:L:d:l:z::::::::::::::; ;;;R;T;Z;^;b;m;q;t;v;z;{;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<!<#<;<A<S<W<]<c<}<<<<<<<<<<<= = ===!=)=*=.=7=>=E=N=O=U=`=e=k=s============= > >>>$>*>F>O>{>>>>>>>>>>>>>>>>>>???? ??-?5?;?=?C?J?K?O?S?V?W?\?i?n??????????????? @@@@@ @#@'@T@\@v@z@@@@@@@@@@@@@ AAVAXAhAoAAAAAAAAAAAAAAAAB2B5BABCBGBJB}BBBBBBBBBBBBBBC CCC-C3CDCFC^C`CbCkCrCvC|CCCCCCCCCCCCCCDDD"D%D/D[DbDcDgDiDlDuD|DDDDDDDDDDDDDE EE E1E5E9E=EOE^ElEnEEEEEEEEEEEEEEEFFFFDFFFdFgFhFqF{FFFFFFFFFFFFFFGGG%G1G:GNGSGiGsG|GGGGGGGGGGGG&H-H2H4HCHFHcHqHxHzH{H}HHHHHHHHHHH II)I.I0I4ImIoIvIzIIIIIIIIIIIIIJJ J#J2J4J9JCJEJOJnJqJvJJJJJJJJJJJJJJKKKK)K,KSKUK[KcKiKtKKKKKKKKKKKKKLL7L9LQLSLWLYL`LbLkLyL~LLLLLLLLLLLLLLLMM%MEMGMUM[M`MeMMMMMMMMMMMMMNN!N'NCNFNKNQNVN[NdNjNNNNNNNNNNNOO%O'O(O*O:OBOHONOlOrOOOOOOOOOOOOOPPP PPPP"P2P8P9P@PVPYPpPzPPPPPPPPPQ QQ!Q1Q;Q=QGQrQtQ{QQQQQQQQQQQQQQQR*R,R@RIRQR_RaRkR{RRRRRRRRRRRRR S?SASjSwSySSSSSSSSS T TT=T?TNTPT[TeTmTpTxTTTTTTTTTTTTTTUUEUGU|UUUUUUUUUUUU VVVV!V2V5V@VBVLVfVhVxV|VVVVVVVVVVVVVVVVWWW+W.WBWDWJWKWYWeWgWqWWWWWWWWWWWXXZX[XvXXXXXXXXXXXY YYRYUYnYuYwYYYYYYYYYYYYZ(Z*Z.Z7Z@ZvZxZzZ}ZZZZZZZZZZZZZZZ"[#[$[([,[0[I[S[g[i[r[u[{[~[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\ \\\\\ \'\.\4\A\D\K\Q\`\c\f\i\j\}\\\\\\b]t]]]]]]]]]]]]]]]]]] ^ ^^^^^$^*^5^6^8^:^=^H^M^R^U^\^e^g^i^k^l^n^w^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ _ _______/_4_5_8_9_?_H_M_N_Q_k_l_n_p_____________________ ` ` ``` `*`/`C`E`F`M`e`s`w`~```````````aaaaaaaaaaaa2b4b5bBbKbObnbrbbbbbbbbbbbbbbbbbcc:c=c@cDcKcQckctc{ccccccccccccccd$d.d2d3d5dKdUdyd~ddddddddddddde$e'e/e=eHeNePeeeseweze~eeeeeeeeeeeeeeeeeeee!f#f,f5fNfXf~ffffffffffffg g%g/gkgog~ggggggggggggggggh hh&h-h2h4h6hwhhhhhhhhhhhhiiii(i+i.i6i=i?iMiVi^iiiiiiiiij*j7j@jUjbjhjjjmjujjjjjjj kkk!k'k*k+k/kBkLkfkmkkkkkkkkkkkkkllll5l9lSlYlsl|lllllllll mm0m2mLmMmVm^mkmmmmmmmmmmmmmmmmmnnnn#n(nSngnpnnnnnnnnnnno ooo.o7o;oAoNoUoWoXo[obocooo|oooooooooooooooooooopppppp$p(p+pApPpkpupppppppppq q7qBqFqKqSqZq\q^qsqqqqqqqqqqqqrr#r0r8rCrNrVrrrrrrrrrsss&s's.s>>>WAXADDEEfFgFpFqF{F|F)I*ILLMMCNDNVPYPcPdPpPrPPP1Q2Q{Q|QQQQRRRRRRRjSkSSSxTyTTT|U}UUU!V"VVVJWKWWWZX[XXXnYoYYYZZZZZZZZZZZZZZ/[0[[[[[{\}\\\\\_]b]t]u]]]]]]]]] ^ ^5^6^M^N^f^g^~^^^^^^^^^^ _ _/_0_H_I_k_l_________``aaaa2eHGJVGve,kN{OpTs^SAV *(\Px,^rle}c^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJQJo(^`o()^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o()^`.L^`L. ^ `.R^R`."L^"`L.^`.^`.L^`L.8^8`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo ^ `OJQJo(hH ^ `OJQJo(hHx^x`OJQJ^Jo(hHoH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH {OVGeHGB*(\Ts^SGFw9AV8 ,^|`*lee,kN Rxh20Z(:D, gWoXkCx[ 7j>N&QQ<4xm  @ z & , N )?A./sw\kw +4lqsQ@`hJ_0 0Jd)>7A\*{x|2>*W 6,!"a"$$$$4$;$d%f&S&I&J&o3'29':'M'|'~'f*@N*K+i,k"-o5.`./L/7?0N00+ 385p5rG5G5PE6+z6"k8_19:<[:v:U;>x;g<&'<8<{=<G=M=HH>9uAYByiBCOCUzCDIElJEF-FRmFO~F|)G3GTG\GI JmL.L%S{SAV]WB*WT=WNXZ6Z]EZ[-[fx]";^<^7_a_`G3`9`)]`ma+bacle]fafIg=hih"i_i]kKp?rq0rCrdr.asW5tSv@Xv^vmvqvkMwxUxlYxyy{~:{ld{L{U7"ev'$2!yhl aQ| F7=F|<"F7eBo#[&BZ${3b_;E^J\:T'O-c@3tVs5PrS5C-F~IUJR9m3TE.QLru&'6 &_,b_i rHPXv-kRsjFS#O Gz2T[KR?[m^j.;PUr z,s.%CuY]Zlv3VjES/3Xo,8v/PKhow,1k Sz 4cncL>79Waz+1"d\};2tjw/@z'^.8<kN4U4|z <"+gW,X'B)4K_q:ShFw5A}yx{!`=?amJnM.- /J>O,0+i-i@pFpF pFpF  !"%'()*./03456789:;t`` ````````` `"`$`(`*`,`6`:`<`>`@`D`H`J`L`R`V`X`Z`\`d`f`h`n`p`r`t`v`x`z`|`Unknown G* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @Calibri7K@Cambria5. *aTahoma?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1E&'`&-$XyY 5yY 5!0hh BQHP  $P42!xx andja.mariczlatko@         Oh+'0l   ( 4 @LT\d andja.maricNormalzlatko26Microsoft Office Word@@3I`@nM@P yY՜.+,D՜.+,H hp|  5h  TitleNaslov 8@ _PID_HLINKSAhKhttp://www.knjiga.ba/.../mostar-krhotine-proalosti-mozaik-slika-i-sjeanja  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&')*+,-./1234567<=@Root Entry F(К?Data 1Table WordDocument 4SummaryInformation((DocumentSummaryInformation80MsoDataStore䮚m˚JQVWEGFU1W3DMQ==2䮚m˚Item  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q