Naslov
Bauk postmodernizma kruži palankom
(The Spectre of Postmodernism is haunting the Backwater Town)

Autori
Bogutovac, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Komparativni postsocijalizam. Slavenska iskustva

Urednik/ci
Kolanović, Maša

Izdavač
Zagrebačka slavistička škola ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2013

Raspon stranica
421-442

ISBN
9789531754644

Ključne riječi
postmodernizam, srpska književnost, polemika
(Postmodernism, Serbian Literature, Controversy)

Sažetak
Polovinom osamdesetih godina 20. stoljeća na srpskoj književnoj sceni pojavljuje se generacija mladih pripovjedača čija se poetika iz perspektive suvremenosti promatra kao jedan od aspekata srpske postmodernističke proze. Njihova prozna ostvarenja su se u vrijeme svoga nastajanja opisivala terminima „mlada srpska proza“, „proza razlike“, proza osamdesetih“. Riječ je bila o prozi koja je izražavala pokušaj oslobađanja književnog stvaranja od stvarnosne matrice, a ta intencija se realizirala prije svega kroz napuštanje referencijalnosti. Kada govorimo o predstavnicima „mlade srpske proze“, valja imati na umu da nije bila riječ o organiziranoj književnoj aktivnosti niti o književnoj grupi. Za ove autore (tu prije svega mislimo na Svetislava Basaru, Savu Damjanova, Đorđa Pisareva, Vladimira Pištala, Nemanju Mitrovića, Milenka Pajića, Predraga Markovića, Miletu Prodanovića, Mihajla Pantića i dr.) tipično je zanemarivanje povijesnih, socijalnih, nacionalnih tema i problema, odbacivanje regionalnog i težnja ka univerzalnom. Takav oblik eskapizma je distinktivno obilježje koje ih razlikuje od prethodne generacije tzv. „stvarnosne proze“, a približava autorima iz generacije koja se na književnoj sceni javila šezdesetih godina 20. stoljeća – Kiš, Pavić, Bora Ćosić, Filip David. Pojam „eskapizam“ tako postaje simptomatičan znak jednog nesporazuma, koji dostiže vrhunac devedesetih godina, kada nekadašnji predstavnici „mlade srpske proze“ postižu svoju umjetničku zrelost. Tako 1996. godine redakcija časopisa Književne novine organizira književni razgovor u pet sesija na temu aktualnoga stanja na srpskoj književnoj sceni, u kojoj su sudjelovali najznačajniji predstavnici srpske književne kritike. Glavna tema ovoga sukoba, razvojem polemike, postaje pitanje društvene misije književnosti, a predmet rasprave odnos prema nacionalnim vrijednostima i tradiciji, koji se izražavao u oprekama nacionalno/anacionalno, tradicionalno/moderno i domaće/strano. Sukobljavanje stavova sudionika diskusije nije dovelo do zajedničkih zaključaka ni kompromisa. Prijelomni karakter sukoba potvrdila je činjenica da je izašao iz uskog kruga čitatelja Književnih novina i prešao u druge medije (Vreme i Našu borbu). Time je ova diskusija postala svjedočanstvo o promjeni književne paradigme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA