Pregled bibliografske jedinice broj: 70281
Fortifikacije na primorskom obronku Velebita između Senja i Karlobaga
Fortifikacije na primorskom obronku Velebita između Senja i Karlobaga // Histria antiqua, 7 / Girardi-Jurkić, Vesna (ur.).
Pula: Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Istri, 2001. str. 203-215 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 70281 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fortifikacije na primorskom obronku Velebita između Senja i Karlobaga
(Fortifications on the Coastal Slope of Mt Velebit, Between Senj and Karlobag)
Autori
Glavičić, Miroslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Histria antiqua, 7
/ Girardi-Jurkić, Vesna - Pula : Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Istri, 2001, 203-215
Skup
Međunarodno arheološko savjetovanje "Obrambeni sustavi kroz stoljeća"
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 24.11.1999. - 27.11.1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
fortifikacije; željezno doba; rimsko doba; kasna antika; Velebit
(Fortifications; Iron Age; Roman Period; Late Roman Period; MtVelebit)
Sažetak
Na primorskom obronku Velebita tijekom željeznog doba na prirodnim uzvišenjima uz obalu mora formiraju se gradinska naselja. Izbor mjesta na kojemu će se oblikovati naselje ovisio je o više čimbenika, a posebna se pozornost pridavala sigurnosti stanovnika. Stoga se odabiru uzvišenja koja već po svojoj konfiguraciji imaju značajke prirodne utvrde, a dodatnu sigurnost stanovnicima gradine pružaju bedemi izgrađeni u tehnici suhozida. Budući da priroda terena diktira organizaciju naselja, njoj su prilagođeni i bedemi koji okružuju naselje. Na pristupačnijim stranama bedemi su viši i širi, a na nepristupačnijim su redovito slabiji ili ih nema, što je pak ovisilo o strmini obronaka. Prvobitne širine i visine bedema nisu nam poznate, a danas su sačuvani kao manje suhozidine s nekoliko ili desetak i više redova većeg ili manjeg nepravilnog ili grubo priklesanog kamenja (uočava se i tendencija vodoravnog uslojavanja) ili urušeni nasipi različitih širina i visina. Najviši dio gradine gdjegdje je posebno ograđen suhozidom, a takav je prostor, osim strateške, mogao imati i određenu kultnu funkciju. Posebno su značajna naselja podno pogodnih velebitskih prijevoja koja kao središta svojih teritorijalnih zajednica (civitates) u promijenjenim društveno-političkim pilikama, koje nastaju uspostavom rimske vlasti na širem prostoru, postaju rimski municipiji (Senia, Lopsica, Ortopla, Vegium). Kao takvi posjeduju značajke grada, što znači da imaju bedeme koji su njegov glavni atribut. Nema dvojbe da su rimska naselja (poglavito Senia) u doba dok još nije potpuno pacificirana nemirna japodska unutrašnjost bila utvruena, ali za sada nema niti arheoloških niti epigrafskih potvrda o postojanju ili gradnji njihovih bedema i kula. U sklopu sustava kontrole plovnog puta Velebitskim kanalom tijekom kasne antike grade se utvrde na Kvarnerskim otocima i primorskom obronku Velebita. Na strmom i nepristupačnom vrhu Klise u Lukovu sagrađena je mala utvrda u funkciji motrilišta, a prave utvrde na Gradini u Donjoj Prizni i Drvišici ponad Karlobaga. Vjerojatno i raniji municipiji, koje spominju kasnija pisana vrela, zbog strateške važnosti imaju svoje fortifikacije, ali nisu dokumentirane. Posebno je u tom pogledu zanimljiv spomen Murule na mjestu ranije Ortople, odnosno današnje Stinice kod Jablanca. Bedemom i kulama branjeni gradovi (Senj, Bag) ili izolirane utvrde (Golubić-grad u Donjem Starigradu i Ablana u Jablancu) o kojima postoje pisana svjedočanstva i svjedoče vidljivi ostatci, nastaju tek tijekom srednjega vijeka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
