ࡱ> 35012` 0|bjbjss .{T "EEE8E,G|hzHLHHHHHHHeeeeeee$RjhlNeyHHHHHeHHPhzOzOzOHHHezOHezOzO!bcHnH ؖZEHbdfh0hbmJPm(cmcHHzOHHHHHee*MPHHHhHHHH ((  KRISTINA `EKRST PRIJEDLOZI KAO RIJE I UZA SVE LEKSI KE KATEGORIJE S POSEBNIM NAGLASKOM NA UDVAJANJE PRIJEDLOGA U JU}NOSLAVENSKIM JEZICIMA Prijedlozi, odnosno adpozicije openito, smatraju se leksi kim kategorijama koje dolaze ponajprije uz imenicu ili imensku frazu. Meutim, mogu se promotriti dvije tipoloaki nezavisne te~nje s ciljem dodatnoga specificiranja zna enja: sinteti ka i analiti ka. U prvome slu aju stvaramo novu adpoziciju stvaranjem nove adpozicije konverzijom imenice ili imenske fraze. S druge pak strane, neki jezici te~e grupirati sintakti ki adpozicije, a esto je rezultat onda prepozicija spojena s drugom prijedlo~nom frazom, ato je posebice osobina balkanskoga jezi noga saveza, a primjeri se toga nalaze i u hrvatskome jeziku. Cilj je ovoga rada pokazati raznolikost prijedloga u hrvatskome jeziku i slavenskim jezicima, promotriti obje navedene te~nje iz historijskoga pogleda i usporediti ih sa stanjem u drugim indoeuropskim i neindoeuropskim jezicima te tako dati poticaj za bolje gramati ke opise. Klju ne rije i: prijedlozi, adpozicije, udvajanje prijedloga, ju~noslavenski jezici Popis pokrata Vremena i na ini: PZ = prezent, PF = perfekt, N = imenica, V = glagol, PRON = zamjenica, PREP = prijedlog, GEN = genitiv, LOC = lokativ; rodovi: m. za muaki, f. za ~enski i n. za srednji; jezici: hrv. = hrvatski, lat. = latinski, stsl. = staroslavenski, engl. = engleski. (p)ie. = praindoeuropski jezik. 1. UVOD Adpozicije nisu toliko zatvorena vrsta rije i kao ato su to te~ili kategorizirati i opisivati klasi ni gramati ari (Saint-Dizier 2006:1), ne postoje u svim jezicima, u nekima su isklju ivo prepozicije, dok su u drugima postpozicije. S njihove funkcionalne strane one su prije svega glave prepozicionalnih fraza (ibid.) i prema tome mogu upravljati razli itim vrstama rije i i to ih ne mora nu~no ograni iti samo na imenske odnose. Obi no su definirane (Kurzon i Adler 2010:2) kao nepromjenjivi elementi, koje slijedi ili kojima prethodi imenski element te se povezuje s drugim elementom u re enici, no, s druge strane, postoje primjerice jezici poput hebrejskoga u kojima se javljaju zamjeni ki prijedlozi, koji se konjugiraju po licima (ibidem: 3), dok u brojnim jezicima, pa tako i u hrvatskome, mogu stajati i s neimenskim rije ima. No ato su adpozicije zapravo? Teako je ponuditi definiciju adpozicija s obzirom na lingvisti ku raznolikost, a ujedno spojiti ne samo njihove sintakti ke odnose nego i njihove semanti ke odnose u taj opis. Adpozicije u svakome slu aju te~e primarno izra~avati odnose, ato u prvome redu u izvanjezi nome univerzumu, a potom i u jezi nome univerzumu, na razini diskursa, kad mogu funkcionirati i kao svojevrsni konektori. Uglavnom se ve~u uz prostorne odnose, koji su esto metaforizirani i preneseni i na vremenske i druatvene. Primarno se ve~u uz izra~avanje odnosa meu imenskim rije ima, primarno konkretnim objektima u izvanjezi nome univerzumu, a potom, i u jeziku konkretiziranim apstraktnim entitetima, bilo da su ti odnosi stalni ili promjenjivi. Adpozicije se obi no dijele na prepozicije ili prijedloge koje dolaze prije svoje dopune, postpozicije ili poslijeloge koje dolaze nakon dopune te cirkumpozicije koje dolaze s obiju strana. U hrvatskome jeziku primjer bi prijedloga bio primjerice na u sintagmi na stolu ili lat. cum grano salis = "sa zrnom soli" (metafori ki mudrosti), a primjer je postopozicije unato  u sintagmi propasti unato  ili pak lat. mecum = "sa mnom" kao instrumental od ego = "ja". Bolji bi primjer bili jezici s isklju ivo postpozicijama poput maarskoga ili japanskoga (npr. asita-made = "do sutra" ili machi-e = "u grad", dok bi se gornji primjeri dali svrstati u takozvane ambipozicije, koje ozna avaju prijedloge koji mogu dolaziti i u prepozicionalnome i u postpozicionalnome polo~aju, kao ato su engleski through, njema ki etlang i gr ki peri (Libert 2006), no i o ito hrvatski prijedlozi i poslijelozi radi, unato , usprkos (npr. radi sree  sree radi, unato  tomu  tomu unato , usprkos patnji  patnji usprkos). Hrvatski jezik nema pravih leksikaliziranih cirkumpozicija, no to su primjeri kao engl. from now/then/... on ili nizozemski op iemand af komen (Koopman 2000:200), eventualno bi se moglo govoriti o razli itim stalnijim sintagmama poput u odnosu na i sli no. Melis (2003:23) uvodi i pojam interpozicije za primjere poput franc. coup sur coup = "jedan za drugim", rus. 4@C3 A 4@C3>< ili engl. word for word, gdje dvije imenice koje okru~uju prijedlog ne ine zajedni ku imensku frazu, npr. hrv. dan za danom. Haspelmath (2005:85) navodi i primjer inpozicija, gdje se kao u australskome jeziku anindilyakwa, gdje su inpozicije klitike na drugome mjestu u imenskoj frazi, primjerice eyukwujiya-manja eka = "na malen atap" (malen-PREP.LOC atap). Zajedni ki se sve vrste nazivaju adpozicijama. 2. PRIJEDLOZI U HRVATSKOME JEZIKOSLOVLJU Prijedlozi se u kroatisti koj jezikoslovnoj literaturi opisuju kao rije i koje prvenstveno izra~avaju odnose meu imenskim rije ima. U Hrvatskoj gramatici prijedlozima se smatraju rije i koje izra~avaju odnose izmeu onoga ato zna e imenice ili na ato upuuju zamjenice (Bari et al. 2007:277), no mogu i pobli~e ozna avati imenicu, imeni ku zamjenicu ili glagol (ibid.). U Gramatici hrvatskoga jezika definirane su kao nepromjenjive rije i kojima se upuuje na odnose meu predmetima ili dogaajima (Pranjkovi i Sili 2005:242), dok su u Prakti noj hrvatskoj gramatici (Ragu~ 1997:116) opisane kao nepromjenjiva vrsta rije i koja, bivajui dopunom pade~nomu sustavu, pokazuje razli ite gramati ke odnose meu rije ima. U Gramatici hrvatskoga jezika ne ograni ava se doseg prijedlozima samo na pojedine vrste rije i (navodi se da dolaze uz imenice, pridjeve, zamjenice i priloge) nego je naglasak na slu~bi, a takav je pristup prisutan i prihvaen u stranoj lingvisti koj literaturi. U hrvatskome jeziku u postpozicionalnome polo~aju mogu stajati prijedlozi kao radi i usprkos (Pranjkovi i Sili 2005:244). Premda je staroslavenski imao odreenu koli inu postpozicija (kao stsl. dl(j)a ili radi), u slavenskim se jezicima novije postpozicije obi no objaanjavaju germanskim utjecajem (Reindl 2008:124). U hrvatskome najviae prijedloga dolazi uz genitiv, potom uz lokativ, a najmanje uz dativ, dok se lokativ uope ne rabi bez prijedloga, a takvo je znanje o pade~nim odnosima i estoti od velike pomoi u rekonstrukciji praslavenskoga i prabaltoslavenskoga stanja, ali i u istra~ivanju postanja pojedinih oblika i kategorija. Premda vezanje prijedloga s imenskim rije ima nije sporno, esto se ne uzima u obzir kako se prijedlozi mogu vezati i samo s pridjevima (koje pritom ne slijede imenice), primjerice vjerovati u sigurno (Rianer 2001:10) ili, u starijim tekstovima, sintagme kao na narodnu ili po starinski. Meutim, tu ti pridjevi ipak dobivaju svojevrsno na insko zna enje te se ponaaaju kao na inski prilozi ili su pak elipti ne konstrukcije, npr. na starinski zna ilo bi na starinski na in, a tome bi se dali pridodati i primjeri s brojevima koji su neko bili dosta esti, premda porijeklom elipti ni, primjerice u Proletarcima: Sutradan oko osme nave er odem u glavnu gostionu na ure enu zabavu (Rianer 2001:12). Kao prijedlozi funkcioniraju i takozvani (Pranjkovi 2002:25) prilozi-prijedlozi koji uz glagolske oblike funkcioniraju kao pravi prilozi, a uz pade~ne oblike kao prijedlozi, kao ato su: ni~e, poslije, blizu, protiv, okolo (primjerice Doi e poslije ili Doi e poslije ru ka). Prijedlog za mo~e dolaziti i s infinitivom, koji je na granici imenica i glagola, a sam je prijedlog jedan od najapstraktnijih prijedloga (ibidem: 37) te odreuje i samo akuzativno zna enje te zapravo spajanjem s neimenskim rije ima daje im svojstvo akuzativnosti, npr. prilozima (za sutra), prijedlozima, odnosno prijedlo~nim frazama (za u grad), brojevima (za deset) te glagolima (za plakat). `to se ti e sveza prijedloga s infinitivom ili supinom, navodi se kako je supin akuzativnoga porijekla te bi se u toj svezi zapravo vidjelo njegovo staro zna enje, stoga su sveze za i supina, poslije infinitiva zabilje~ene i u lekcionarima 15. stoljea (ibidem: 38) te se ne radi o inovaciji. Infinitiv je pak nastao iz dativa ili lokativa okamenjivanjem na sli an na in, a s obzirom na to da u hrvatskome jeziku dativ te~i antiprepozicionalnosti (Pranjkovi i Sili 2005:220), primjeri spajanja prijedloga (koji su postali prefiksima) s glagolima, odnosno isprva infinitivima, zapravo se mogu smatrati svezom prijedloga s imenskom rije ju, izvorno u lokativu jednine, stoga i nije udno da su naj ea i glagolski prijedlo~ni prefiksi ujedno oni lokativni; odnosno u sve prijedloge koji se smatraju glagolskim prefiksima, uvrateni su svi lokativni prijedlozi: na, o, po, pri, u (Pranjkovi i Sili 2005:146). U znanstvenoj su literaturi prijedlozi obraivani na razini zdru~ivanja s odgovarajuim imenskim rije ima, no neujedna eno je opisivanje prijedloga koji mogu stajati uz druge prijedloge. U tome se slu aju ne radi o izravnoj vezi dvaju prijedloga nego o vezi prijedloga i nekoga prijedlo~no-pade~noga izraza. Florschtz (2002:206) navodi da se prijedlozi po, osim, mjesto mogu nai pred drugim prijedlogom ve spojenim s pade~om: Hvataju se svatko do za kraj slamke. To su vodenice po sa dva kamena. Mjesto u Srbiju ode u Trst. Bili smo u svim kuama osim u ovoj. Doduae, problemati no je svrstavanje mjesto i osim u ovim re enicama u prijedloge. Mareti (1963:527) navodi da prijedlog mo~e stajati pred kojim pade~em koji je ve zdru~en s kojim prijedlogom, primjerice: nekoliko paaa po od dva tuga, i joa Turke po na jednoga viae jer su bogatiji; prive~em svaki kraj po za jednu granu od drveta; oni samo po s nekoliko momaka otidu; ali mjesto s vojskom na saonicama; Dobrovski e biti ove do po Novom ljeto; arhimandrit ga isprati do u hodnik; da putuje do na Zlatibor; zatr avali se do ispred Carigrada. U Maretia se, dakle, u skupinu prijedloga koji mogu doi u antecedentni odnos s prijedlo~no-pade~nim izrazom navode po, mjesto, do. Brabec, Hraste i }ivkovi (1965:155) su~uju popis prvih prijedloga na do, po, mjesto, osim, primjerice: gone Talijane do u samu Korenicu. Bari et al. (2005:280) u popis navedenih antecedentnih prijedloga ubrajaju do, mjesto, za, koji svoje zna enje dodaju zna enju skupa, primjerice: Stigao je do navrh brda. Zabava se protegla do u kasnu no. Meni je njega ve do preko glave. Doveo ga je do nasred grada. Sastanak je odgoen za pred ve er. Ostavimo taj ozbiljni razgovor za poslije ru ka. Zaato si razgovarao s njim mjesto sa mnom? Sjeo je u krivi vlak pa je mjesto prema Rijeci poaao prema Splitu. Popis je, stoga, neujedna en u stru noj literaturi, ato zbog dijakronijskih promjena, a ato zbog nedostatka adekvatnog opisa. 3. UDVAJANJE PRIJEDLOGA U DRUGIM JEZICIMA U engleskome jeziku prijedlog se ve~e s prijedlo~nom frazom u nekim primjerima koji naj eae denotiraju vrijeme ili mjesto, primjerice: until after lunch PREP = "do" PREP = "poslije" N= "ru ak" = "sve do poslije ru ka". from behind curtain PREP = "iz" PREP = "iza" N = "zastor" = "s/od iza zastora". since before lunch PREP =  od" PREP = "prije" N = "ru ak" = "od prije ru ka". Sli ni su i primjeri gdje je drugi lan to, npr. according to = "prema", due to = "zbog" ili from, npr. apart from, aside from = "izuzevai" i sli no (Huddleston i Pullum (2005:140). U engleskome su takvi primjeri ne tako esti i rubni su kao i u hrvatskome (Kurzon 2008:56), osim mo~da estoga primjera except for = "osim", no naslijeeni su iz staroengleskoga (Bouza 2007). `panjolski jezik odlikuju sveze prijedloga kao u primjerima para con = "prema", por entre = "kroz", a por = "u potrazi za" (Hallebeek 1992:92), primjerice deberes para con los padres = "du~nosti prema roditeljima", a posebice nakon glagola koji ozna avaju kretanje, kao u primjeru (Coester 1917:195): El agua mana de entre lan N = "voda" PZ 3. sg. = "te e" PREP = "iz" PREP = "izmeu" las peas. lan N, pl. = "stijene" = "Voda te e iz stijena." U nizozemskome jeziku (Donaldson 1997:264) prijedlozi se ve~u s drugim prijedlozima da bi se naglasilo mjesto ili smjer radnje, primjerice: midden in het bos PREP = "nasred" PREP = "u" lan N = "auma", odr. = "u sredini aume". boven op de kast PREP = "navrh" PREP = na" lan N = "ormari", odr. = "navrh ormaria". U homerskome gr kome (Monro 1891:192) spajaju se prijedlozi u slo~ene konstrukcije, npr. diapr = "potpuno kroz" ili peripr = "uokolo", pri emu se zna enje odreuje prvim prijedlogom, a drugi dodaje emfazu (ibidem: 193). U hebrejskome su to primjeri kao = "s vrha" (me'al), sastavljeno od me = "iz" i 'al = "navrh" ili = "odozdola" (mitahat), sastavljeno od me i tahat = "ispod". Takvi prijedlozi esto se rabe uz glagole kretanja, da bi ozna ili odnos kakav je bio prije (s po etnim prijedlogom) i kakav je sad (Genesius 1839:293), primjerice Ps 108:4:   PREP = "s vrha" "velik" - PREP = "jer" .  zamj. posv. sufiks - N = "milost" - lan N = "nebo", pl. = "jer do neba je milost tvoja". 4. UDVAJANJA PRIJEDLOGA I TVORBA RIJE I 4. 1. Balkanski jezi ni savez U makedonskome jeziku (Koneski 1976:534, prema Pranjkovi 2002) navode se primjeri kao za do zima, za pod glava, za na svadba, gdje je na neki na in supin ili infinitiv zapravo izliaan (Pranjkovi 2002:40). U srpskim i crnogorskim dijalektima takoer je ~iva pojava udvajanja prijedloga, primjerice kosovskome-resavskome dijalektu konstrukcije poput ode do u njivu, da se uhvati pogotovo za u kljuse (Okuka 2008:207) te u prizrensko-ju~nomoravskome poput za u Nia, do pred selo (ibidem: 232). S obzirom na to da je to balkanska jezi na posebitost (usp. npr. Miloradovi 2006) i da se u drugim slavenskim jezicima teako nalaze ili su vrlo rijetke sveze prijedloga s drugim prijedlo~nim frazama, potrebno je ui u leksikalizacije postojeih prijedloga i vidjeti jesu li postojali temelji ili postoje li za eventualne budue razvoje takvih konstrukcija. 4. 2. Motivacije za stvaranje slo~enih prijedloga Pogledaju li se u hrvatskome slo~eni prijedlozi (Bari et al. 2004:28), mo~e se vidjeti kako nastaju ili iz sveze s imenicama ili iz sveza s drugim prijedlogom, pri emu su od kombinacija dvaju prijedloga nastali: zarad, uzdu~, ispod, naprijed, ispred, izmeu, iznad, izvan, pokraj, onkraj, nakraj, naspram, usred, posred, nasred, poviae, navrh i zavrh. Dakako, od navedenih su od pravih prijedloga nastali samo zaradi, ispod, ispred, naprijed i iznad, dok ostali imaju imeni ku osnovu kao npr. mea ili vrh. Primjerice, hrvatski prijedlog iza dobiven je spajanjem prijedloga iz i za, ato se joa jasno vidi u ruskome gdje se piae kao 87-70, gdje se naglaaava premjeatanje s neke pozicije (Wade 2011: 435), primjerice: =0 AB0;0 87-70 AB>;0. PRON = "ona", f. V = "ustati", PF 3. sg. f. PREP N = "stol", GEN. m. = "Ona je ustala od stola." Takva radnja zapravo na radnju izra~enu prijedlogom iz joa dodaje i radnju prijedloga za, pri emu se za iz o ekuje kakvo pomicanje, ali za naglaaava i blizinu objekta o kojemu se govori (npr. kao u hrvatskome biti za stolom) te je svejedno u fokusu ipak statika. Taj je prijedlog poprimio i uzro no zna enje, npr. 87-70 G53o = "zaato". Sli no je i s prijedlogom 87-?>4u zna enju "od ispod", za razliku od ?>4, kao u primjeru (ibidem: 439): = 2K;57 87-?>4 AB>;0. PRON = "on", m. V = "popeti se", PF 3. sg. PREP N = "stol", GEN. m. = "On se popeo od ispod stola." Tomu je analogan ukrajinski prijedlog 7-?V4 istoga zna enja, a sli no je i s bugarskim 87J?>4J (Morfill 1897:71). No pitanje je koliko se dalje u dijakroniju treba ii  i prijedlog ispod, sastavljen od prijedloga iz i pod, zapravo u sebi krije i imenicu pod, izvedenu prenoaenjem zna enja ie. korijenske imenice *pods (uz prijevojno e) u zna enju noge ili tla. Pritom mo~emo gledati da se u tim svezama zapravo radi o prefiksima, no budui da je indoeuropski prajezik vjerojatnije bio postpozicionalan, a ne prepozicionalan, prefiksi su se morali razviti iz semanti ki punih jedinica, odnosno, dijakronijski gledamo, svejedno se radi o prijedlozima (kao leksi koj kategoriji). Konkretno, ato se ti e potonjega prijedloga esto se smatra sinonimnim s prijedlogom pod, no pitanje je mo~e li se u uporabi naii na izvorno zna enje spajanja dvaju prijedloga. Prema rje nicima hrvatskoga jezika dolazi se do sljedeih raspodjela zna enja: podispodkretanje prema dolje ili stavljanje pod okrilje kakvoga vremena ili prostora (npr. pao pod vlak, staviti pod zidinu, pod jesen) zamjena ega manje vrijednim (muda pod bubrege)manje ili za manje od ega ( "$    վv\L<%-hch0uCJaJfHmHq sHhcfHmHq sHh0ufHmHq sH3h\5h0u5CJ\aJfHmHq sH-hM5CJ\aJfHmHq sH3h\5h\55CJ\aJfHmHq sH-h\5h0uCJaJfHmHq sH-h\5h`PCJaJfHmHq sH-h\5h\5CJaJfHmHq sH%h[mh\<fHmHq sH "$   " $ BDTV$a$gdhBo$a$gd2lgd gdc$a$gdc$a$gdcqz|| " V\h@BDzrzzrj_X_XTA%h[mh`PfHmHq sHhc h[mhD h[mhD mHsHhhBomHsHh!amHsHhhBohhBomHsHhhBohD mHsHhhBoh2lmHsHh2lmHsHh\5h\5mHsH%h[mhcfHmHq sHh0ufHmHq sH-hch0uCJaJfHmHq sH-hch.^CJaJfHmHq sHDHRTVjltv"$24:>HJVjnp~ƿh[mh\<mHsH h[mh\< h[mh.^%h[mh.^fHmHq sH%h[mhUfHmHq sH%h[mhD fHmHq sHD  $(*,:<TVbdjlpr|~ "$24<>@BDFJLPRVX`bfhlnzh[mh\<mHsH h[mh\<Z02BFNP^`fhtv:<PR &.0*jh[mh\<0JUfHq )h[mh\<0JfHmHq sH!h[mh\<0JfHq M04:<>@NP`dhjrtvxz|"$(*.0@BVXlnpr"$,.0h[mh\<mHsH h[mh\<!h[mh\<0JfHq )h[mh\<0JfHmHq sHN02@BPRVXdfhjprz~ "46>@TXZ\fhjlnpxz& h[mhUmHsH h[mh\<h[mh\<mHsHY ! !"T"`"x"""""### $$%%%%%%n&&&L'R'(,(L(p(*)@)V)))2*L*N*b*|*.+F+j+p+,,,,~------Ѱ h[mhU)h[mhU0JfHmHq sHh[mhU0JaJh\<mHsHhm:h-\h\<6]h mHsHh[mh\<6 h[mh\<h[mh\<mHsHh[mh\<6mHsH:R'T'----55:: @ @BTEVEpLrLNNQQ(Vgdc$a$gdx$a$gdPgd $a$gdm:$a$gdc$a$gd ------. ...,...B.D.R.T.Z.\.d.f.h.j.r.t....................... / /$/&/*/,//F/H/J/L/T/V/^/`/j/l/x/z//////////////////////h[mhU6mHsHh[mhU6 h[mhUh[mhUmHsHV///////000 0&0*0,0406080:0D0F0H0J0R0T0^0`0n0r0|0~000000000000000000011111 1:1<1D1F1H1J1V1X1\1^1d1f1l1n1r1t1111111111111111hm:h[mhU6mHsHh[mhU6 h[mhUh[mhUmHsHT1122 2 22222$2&282:2L2P2X2p2~22222222222222222222222333"3$3.3036383F3H3L3N3Z3\3`3b3d3f3n3p3v3z3|3~333333333333333333344 4h[mhU6mHsHh[mhU6 h[mhUh[mhUmHsHV 444 4*4,4446484<4H4J4N4P4T4V4b4d4h4j4x4|44444444444444444444444555555(5*5,5.5:5<5@5B5D5F5T5V5h5j5p5r55555555555555555556 66 6&6(60626h[mhU6 h[mhUh[mhUmHsH[264666D6H6Z6l66666666666666666667777 7"7(7*72787:7<7P7R7V7X7h7j7v7x7777777777777777 8 88"8$8.8082848H8J8V8X8\8^8l8p8z8|8888888hhBohxmHsHhxh[mhU6h[mhUmHsH h[mhUT8888888888888888888888999999(9*9.909<9>9@9B9J9L9R9T9d9f9h9l9x9z9~9999999999999999::::: :":B:R:T:f:h:t:v:x:z:::::::::::::jh[mhU0JUh[mhUmHsH h[mhUY:::::::; ;;;;; ;";,;.;0;2;<;>;F;H;L;N;b;d;l;n;z;|;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<$<(<,<.<4<H<N<R<T<V<f<h<|<<<<<<<<<<<<h[mhU6>*h[mhU56h[mhU6mHsHh[mhU6h[mhUmHsH h[mhUN<<<<<<<<<<<<<== === =4=6=:=<=F=H=N=P=X=Z=^=`=d=f=n=p=v=x=~======================== > >>>>> >">&>(>:><>@>B>F>J>L>N>h[mhU6 h[mhUh[mhUmHsHh[mhU6>*h[mhU6mHsHh[mhU56NN>V>X>\>^>b>d>l>n>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?? ?"?&?*?>?@?B?D?\?`?p?r?x?z?????????????????????????? @@@(@*@D@F@H@J@\@`@r@@h[mhU6mHsHh[mhU6h[mhUmHsH h[mhUV@@@@@@@@@@@@@@@AAAAA"A$A&A*A,A4A6AHAJAPARAfAjApAtAxAzA~AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBB BBBBBBB(B*B.B0B4B>BPBRBVBXB\B^B`BbBrBtBvBxB h[mhUh[mhUmHsHh[mhU6mHsHh[mhU6VxBzB|BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCCCC:CGJGLGNGRG^GjGnGpGtGvGzG|GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHH H"H(H*H.H0H4H6H:HMDMHMLMNM^M`MfMhMlMnMMMMMMMMMMMMMMMMM8OXOhOOOOO6P@PZPlPPPPP$Q0Q6Q>QQQ^Rܿh[mhU56]mHsHh[mhU6]mHsHh[mhU56]mHsHh[mhU6]mHsHh[mhUmHsHh[mhUmHsHE^RzRRRRRRRRRSS>SHSSSSS6T@TTTTTTUUV$VVVVVVWW:WWWdXxXXXXYY8YJYYYYY8ZJZZZZ[H]d]t]Ƚٽٽٽٽٽٽٽٽh[mhE6h[mhE56h[mhEmHsHh[mhUmHsH h[mhU56\]mHsHh[mhU6]mHsHh[mhU6]mHsHh[mhUmHsH<(V*VZZ[[[4\6\F]H]x]]]]*^x^^^^ _H_J_:b5jh[mhECJOJQJU^J_H aJmHsH5j h[mhECJOJQJU^J_H aJmHsH5j h[mhECJOJQJU^J_H aJmHsH5jh[mhECJOJQJU^J_H aJmHsH,h[mhECJOJQJ^J_H aJmHsH'h[mhE6CJOJQJ^J_H aJ$h[mhECJOJQJ^J_H aJ-j?h[mhECJOJQJU^J_H aJlllmm.mmmmmmmBnDnFnnn"p$p`rbr.u0u2uugd $a$gdc $^a$gdc $ & Fa$gdc$a$gdcmmmmmm"n&n@nBnDnFnqR0Bh[mh\B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH<hUB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sHh hUfHq h h fHq h hPfHq h hEfHq h[mh\mHsHhEmHsH:h[mhEB*CJOJQJ^JaJfHphq Bh[mhEB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH Fnnnnnnnnnnnnnnnnooooo(o*o0o2oߺ}[}[}[}[}[}[}[}[}[}[Bh[mhUB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH:h[mhUB*CJOJQJ^JaJfHphq <h[mB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sHHh h[m5B*CJOJQJ\^JaJfHmHphq sH@h h[m5B*CJOJQJ\^JaJfHphq 2o6o8ooFoJoNoPoVoXobofojoloporo~oooooߺߗxߺߗxߺߗxV8V8:h[mhUB*CJOJQJ^JaJfHphq Bh[mhUB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH=h[mhU6B*CJOJQJ^JaJfHphq Eh[mhU6B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sHHh[mhU56B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH@h[mhU56B*CJOJQJ^JaJfHphq oooooooooooooooooooooo p$p&p(p6p8p:ps@sPsRsVsXs\s^sjslsrstsxszssssssssssssssssssstt t ttttttt6t8tFtHtLtNtbtdtfthtvtBh[mhUB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH:h[mhUB*CJOJQJ^JaJfHphq Bh[mhPB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH>vtxtttttttttttttttttttttttuuuu*u.u0u2uuޡ]Hh h[m5B*CJOJQJ\^JaJfHmHphq sH<h[mB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH<hUB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH:h[mhUB*CJOJQJ^JaJfHphq Bh[mhUB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH uuyy<{>{z{| |F|H|΀Ѐ ( $$Ifa$gd#$a$gd|$a$gdV $ & Fa$gd|$a$gd| $ & Fa$gd $a$gd $a$gdc$a$gdcuuDwHxLxXxxxxyyyvyyyyyyyyyyyy׷~\~\Bh[mh B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH:h[mh B*CJOJQJ^JaJfHphq 4h B*CJOJQJ^JaJfHphq h[mhUmHsHjh[mhU0JUh[mhU6 h[mhUBh[mh[mB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sHyyyyyyyzzzz"z$z&z(z,z2z6z8zzBzFzPzRzZz\z^z`znzpzxzzz~zzzzzzzzzྠྠྠj9h[mh CJOJQJ^JaJfHmHq sH1h[mh CJOJQJ^JaJfHq :h[mh B*CJOJQJ^JaJfHphq Bh[mh B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH=h[mh 6B*CJOJQJ^JaJfHphq )zzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{ {${8{:{<{>{]Fh[mh 0JB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sHFh[mh 0JB*CJOJQJ^JaJfHmHph333q sH5h[mh 0JCJOJQJ^JaJfHq =h[mh 0JCJOJQJ^JaJfHmHq sH@h[mh 0J6CJOJQJ^JaJfHmHq sH>{^{h{x{|{{{||ڳڏoRo.Fh[mh 0JB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH8hhBo0JB*CJOJQJ^JaJfHphq >h[mh 0JB*CJOJQJ^JaJfHphq Fh[mh 0JB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sHLh[mh 0J56B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sHIh[mh 0J6B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH||||}}Z}`}}~6~~~~~~~ڶڶڶڶڶzYzY<8h[mh 0J6CJOJQJ^JaJfHq @h[mh 0J6CJOJQJ^JaJfHmHq sH8h[mh 0J6CJOJQJ^JaJfHq =h[mh 0JCJOJQJ^JaJfHmHq sHFh[mh 0JB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sHIh[mh 0J6B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH~~ "&(.z߄`=Eh[mh 6B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sHFh[mh 0JB*CJOJQJ^JaJfHmHph333q sH8h[mh 0J6CJOJQJ^JaJfHq =h[mh 0JCJOJQJ^JaJfHmHq sH=h[mh 0JCJOJQJ^JaJfHmHq sH@h[mh 0J6CJOJQJ^JaJfHmHq sH |Ѐ&~۸x]xN8!8!8-h|h 0J6B*fHphq *h|h 0JB*fHphq h|h fHq 4hhBoB*CJOJQJ^JaJfHphq :h[mh B*CJOJQJ^JaJfHphq Bh[mh B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sHEh[mh 6B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sHHh[mh 56B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH ȁʁ΁Ё܁ށ $&(:<FJ^`dfz|̂΂Ԃ؂ 02@BDJLPjlnrtv|h#h|h 6h|hU6mHsHh|hU6h|hUmHsH h|hUQ|~.24<Ɔ̆ 4܈2|؉v0&rLrJjnz͹ͫͩ͡ h|h|h|h|6mHsHh|h|mHsHh|mHsHUh|h|56mHsHh|mHsHh|h|6mHsHh|h|mHsHh|hUmHsHh|h mHsH h|hUh|hUmHsH3(4668:<>cWWWWW $$Ifa$gd|kd1$$Ifl0F  064 lap $$Ifa$gd#>@z~~ $$Ifa$gd|ukd$$Ifl0F 064 ladjeca ispod deset godina, prodati ispod cijene, ispod asti)mjesto ili pojavu pod kojom se tko ili ato nalazi (pod suncem, pod dojmom, pod pseudonimom)nala~enje ega ni~e od onoga prema emu se odreuje (pismo je ispod knjige, ispod brda) Weber (1859:61) pak uz pod navodi da je ato ni~e od ega, ali da ga mo~e i doticati, da tko ato radi malo prije vremena (npr. Katon se pod starost u aae ger ki) te da je jedan in pogodba drugoga (Kupio sam ovcu pod ovna). Uz ova akuzativna zna enja, instrumentalna se odnose na ato ni~e od ega, vrijeme (Pod objedom ne itaj), vlast (Pod turskim carem ima mnogo Hervatah i Serbaljah) te se javlja i u nekim specijalnim izrazima kao pod tom pogodbom. Izpod dobiva zna enje toga da in biva iz unutraanjosti kakvoga mjesta vani (ibidem: 71), a to mjesto mo~e biti fizi ko ili duaevno, stvarno ili nestvarno, no naglasak je na misli o unutraanjosti mjesta jer bi se ina e rabio jednostavan prijedlog pod. Usporedi li se to s gornjim opisom, mogli bismo shvatiti da ispod ipak nema odreenu direktivnost koju pod ima, baa zato ato je naglasak na unutraanjosti, a ne na kretanju ili izvanjskome. S obzirom na usporedbu vidi se kako je instrumentalno pod analogno zna enju kao genitivnomu ispod u zna enju bivanja ni~e ili pod okriljem ega. Sli no je i s genitivnim zna enjem prijedloga ispod kao ega manje vrijednoga, pri emu se kod prijedloga pod apostrofira zamjena i svojevrsna recipro nost. Prijedlog ispod nema zna enje kretanja i isklju ivo je vezan uz statiku, ato potvruje njegovo porijeklo  iz podrazumijeva izvor radnje, ablativnost, a pod mjesto pod kojim se ato nalazi. Kako izraziti konstrukciju kao u ruskome = 2K;57 87-?>4 AB>;0 ili engleskome He climbed from underneath the table? Najbli~i je tomu prilog odozdo(la) ili perifrasti na konstrukcija popeo se s/od ispod stola, koja ne zvu i ovjereno u hrvatskome jeziku. Hrvatski nacionalni korpus i Riznica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ne daju mnogo rezultata, no pretraga recentnih hrvatskih tiskovina ipak daje zanimljive primjere: Tamo je sa svojim prijateljima i rodbinom proala obuku kako se ljudi izvla e od ispodsruaenog betona (Ve ernji list, 2. velja e 2010.) Zaato ne bihod ispodkreveta i iz ostave izvadila sve ato mi ne treba i umjesto toga tamo naala mjesto za sobni bicikl (Jutarnji list, komentari, 17. sije nja 2009.) U engleskome je sli na razlika izmeu prijedloga under i underneath, pri emu underneath ima i dodatno zna enje (Merriam-Webster) under especially so as to be hidden ili under or below something else, especially when it is hidden or covered by the thing on top (Oxford), odnosno smjeateno je ato ispod, ali tako da je zaklonjeno i da se kretanje opet izvraava iz svojevrsne unutraanjosti. Bolje bi odgovarao prijedlogu ispod upravo engleski prijedlog beneath, slo~en od by i -neath, izvorno u zna enju "od ispod". Analogno, dakle, postoji potencijal za tvorbu takvih konstrukcija, koje su o ito postojale u slavenskoj proalosti, ali te~ile su amalgamizaciji u postojee prijedloge, no u novije vrijeme sve se viae te~i detaljizirati radnju pa su potrebne konstrukcije koje e jasnije ocrtavati njezine faze, pogotovo vezane uz glagole kretanja. 4. 3. Prisutnost udvajanja prijedloga u hrvatskome jeziku U Hrvatskome nacionalnome korpusu i Riznici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje naj eai su prvi dio sintagme udvojenih prijedloga bili prijedlozi za i do. Spomenuto je kako je prijedlog za jedan od najapstraktnijih pade~a (Pranjkovi 2002:37) te da nepromjenjivim rije ima mo~e dati odreeno svojstvo akuzativnosti. Promotre li se svi navedeni primjeri, doista se radi o akuzativima u veini slu ajeva  za po 25 prolazaka, za po jednu milju, za po doma, za pod stare dane, za u raj, za do 50 osoba. Drugi je po redu naj eai prijedlog do na prvome mjestu, koji se ve~e naj eae s u, a potom i s ostalim navedenim primjerima. Njegovo je naj eae obilje~je takoer akuzativnost: do u detalje, sve do u najnovije doba, sve do u prvu polovicu, do u blizinu, do pred samu Troju, do pred sam kraj, do pod samu povrainu, do pod prozore, do na dvoriate, do po tisuu kuna i sli no. Prijedlog po naj eai je u ovim konstrukcijama u zna enju viaestrukosti i zapravo tvori veinu prijedlo~nih konstrukcija s prijedlo~nim frazama. Mnogo bi se konstrukcija zapravo moglo zamijeniti parafrazom s rije ju svaki i odgovarajuim ina icama, npr. Centar ima 17 potpuno namjeatenih apartmana s po tri, etiri i aest postelja kao Centar ima 17 potpuno namjeatenih apartmana s tri, etiri i aest postelja svaki ili pak Uefa nagrauje klubove s po milijun i pol franaka kao Uefa nagrauje klubove s milijun i pol franaka svakog. Meutim, mnogo se konstrukcija ne bi moglo zamijeniti, npr. Teatar za po doma ili knjiga (...) za po doma, po kui i sli no ozna avaju viaestrukost namjene i radnje, dok ta nijansa nije izra~ena u konstrukcijama kao za doma, za kuu jer nema odreene viaestrukosti i iterativnosti radnje. Primjerice, odjea za po doma podrazumijeva u estalost noaenja kod kue, dok bi odjea za doma viae ozna avalo mjesto ili cilj spremanja. U svim moguim svezama prijedloga s prijedlo~nim frazama uvijek se javljao prijedlog po kao drugi lan te je jedini koji je bio apsolutno prisutan. Mogue je objaanjenje to ato dolazi i s akuzativom i s lokativom te mo~e izra~avati i mjesne i vremenske odnose, primjerice po cijeli dan, ali i bacao se po krevetu te je sveza drugih prijedloga s njime zapravo na neki na in opet vezanje sa svojevrsnim prilo~nim oznakama. No, naj eai je u zna enju viaestrukosti te bi se po u tim slu ajevima mogao smatrati i svojevrsnom esticom, koja ima ulogu intenzifikatora, kako bi se naglasila viaestrukost, ali i pojedina nost vraenja radnje ili njezinih sudionika, kao ato je pokazano u gornjemu primjeru s parafrazom veze s po. Takvo bi klasificiranje objasnilo zaato je po prisutan kao drugi lan u svim moguim svezama  upravo zato ato i nije pravi lan prijedlo~ne fraze, nego se radi o estici koja nijansira radnju izvraenu nad prijedlo~no-pade~nim izrazom te joj naglaaava multiplicitet. Upravo stoga esto se i izostavlja te se u kontekstu zaklju uje radi li se o podjednakoj distribuciji, multiplicitetu ili ne, ali prijedlog/ estica po esto mo~e bitno pridonijeti jednozna nosti re enice, primjerice re enica nagradio ih je obojicu s po deset kuna mo~e se napisati i kao nagradio ih je obojicu s deset kuna, no u tome slu aju mogli bismo pretpostaviti i da je svaki dobio po pet kuna ili druk iji omjer. U takvoj je uporabi rije  po zapravo bliska ulozi kao ato je ima engl. each pa bi se mogla smatrati svojevrsnim distributivnim determinatorom. Analizom Riznice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te Hrvatskoga nacionalnoga korpusa ustanovljeno je kako je udvajanje prijedloga ipak ~ivo i u hrvatskome jeziku. Problem je gramati ke literature u tome ato se ovoj osobini ne pripisuje dovoljno pa~nje kao ato je to slu aj u srpskoj gramati koj, posebice dijalektoloakoj literaturi. Razlog je tomu specifi nost te pojave za balkanski jezi ni savez te rubnost te pojave ograni ene na dijalekte i sociolekte. Meutim, u svim je slavenskim jezicima, pa tako i u hrvatskome, prisutna sinteti ka te~nja stvaranja novih prijedloga od ve postojeih, ato je dio hrvatskoga standarda, no opet je zanemareno kao nekadaanja historijska motivacija. 5. UMJESTO ZAKLJU KA Polaziate je tvorbi navedenih adpozicijskih sveza bilo upravo u nijansiranju zna enja, kako bi se dodatno naglasile i sekundarne dimenzije vraenja radnje ili pak dodatni odnosi meu fenomenima izvanjezi ne stvarnosti. Jezici su takva nijansiranja razvijali ili sinteti ki ili analiti ki. U prvome slu aju radilo se o tvorbi dodatnih adpozicija ili pak priloga, esto tvorenih od kombinacije dvaju postojeih adpozicija (kao ato bi bio est slavenski primjer prijedloga ispred, sastavljenoga od iz i pred), a katkad su se u tvorbu upletale i neke imenske ili pridjevske osnove koje su semanti ki imale veze s onime ato se htjelo naglasiti (primjerice hrv. navrh, gdje je bitno naglasiti i gornju stranu povraine, ali i njezin vrh). U drugome slu aju stvarale su se veze dvaju prijedloga zajedno u sintakti kome smislu, gdje se naj eae u jezicima zapravo radi o svezi prijedloga i druge prijedlo~ne fraze ili bi se pak jedan od prijedloga ponaaao kao svojevrsna estica koja bi isticala neki aspekt radnje. Takve su konstrukcije u hrvatskome jeziku primjeri kao do u detalje i sli ni, a naj eae s prijedlogom po u zna enju viaestrukosti, primjerice doala su obojica s po tri knjige, gdje se prijedlo~no-prijedlo~nim izrazom smanjuje viaezna nost cjeline. U balti kim jezicima takve strategije nisu uobi ajene te su slavenski jezici mnogo inovativniji, dok je primjerice litavski razvio polisemiju prijedloga kako bi nijansirao odnose. Pojedini su jezici leksikalizirali sli ne spomenute sintakti ke forme, pojedini su ih esto pretvarali u priloge ili estice, do im su drugi razvili sasvim razli ite strategije za su~avanje semanti koga opsega, bilo na sintakti koj, bilo na morfoloakoj razini. Pokazani su primjeri analiti kih i sinteti kih konstrukcija u kojima su se prijedlozi spajali s drugim prijedlozima na sintakti koj (katkad i tvorbenoj!) razini, a naene su usporednice i u drugim jezicima svijeta, ime je pokazano da su prijedlozi  odnosno adpozicije openito  vrlo otvorena leksi ka kategorija, a ne zatvorena kako je se neko zapravo smatralo. Premda je broj pravih prepozicija i postpozicija obi no ograni en, esto se analiti ki stvaraju i novi slo~eni prijedlozi ili se pak razli itim sintakti kim strategijama stvaraju nove konstrukcije u kojima se proairuje doseg i opseg adpozicija. U hrvatskome jeziku one viae nisu kanonski nu~no vezane uz imenske rije i, nego i uz druge nepromjenjive rije i, sve da bi se takoer, kao ato je pokazano u veini ovoga rada, mogle zapravo vezati i s vlastitom leksi kom kategorijom. Literatura Bibliografija Bari et al. (1997): Hrvatska gramatika. Zagreb: `kolska knjiga. Bouza, N. Y. (2007): A Note on Double Prepositions. Manchester: dio neobjavljene doktorske disertacije. Brabec, I., M. Hraste i S. }ivkovi (1965): Gramatika hrvatskosrpskoga jezika. Zagreb: `kolska knjiga. Coester, A. (1917): A Spanish Grammar. Boston/New York: Ginn. Donaldson, B. (1997): Dutch: A Comprehensive Grammar. London: Routeledge. Florschtz, J. (2002/1916): Gramatika hrvatskoga jezika za ~enski licej, preparandije i viae pu ke akole (pretisak). Zagreb: Ex libris. Genesius, W. i T. Conant, prev. (1839): Hebrew Grammar. Cambridge: Foltom. Hallebeek, J. (1992): A Formal Approach to Spanish Syntax. Amsterdam: Rodopi. Huddleston, R. i G. Pullum (2005): A Student's Introduction to English Grammar. Cambridge: Cambridge University Press. Koopman, H. (1977): Prepositions, Postpositions, Circumpositions and Particles: The Structure of Dutch PPs, u: The Syntax of Specifiers and Heads. London: Routledge. Kurzon, D. i S. Adler, ur. (2008): Adpositions: Pragmatic, semantic and syntactic perspectives. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins. Libert, A. (2006): Ambipositions. Mnchen: LINCOM Europa. Mareti, T. (1963): Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knji~evnog jezika. Zagreb: Matica hrvatska. Matasovi, R. (2008): Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb. Matica hrvatska. Melis, L. (2003): La prposition en franais. Gap: Ophrys. Miloradovi, S. (2006): Osvrt na udvajanje predloga u jednom kosovsko-resavskom govoru, u: Godianjak za srpski jezik i knji~evnost, 8: 261-266 Monro, D. (1891): A Grammar of the Homeric Dialect. Oxford: Clarendon Press. Morfill, W. R. (1897): The Bulgarian Language. London: Truebner. Okuka, M. (2008): Srpski dijalekti. Zagreb: SKD Prosvjeta. Pranjkovi, I. (2002): Hrvatska skladnja. Zagreb: Hrvatska sveu iliana naklada. Pranjkovi, I. i J. Sili (2005): Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: `kolska knjiga. Ragu~, D.(1997): Prakti na hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska naklada. Reindl, D. (2008): Language Contact: German and Slovenian. Bochum: Universittverlag Dr. Brockmeyer. Rianer, V. (2001): Prijedlozi u djelima slavonskih knji~evnika od 18. do 20. stoljea. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu, doktorska disertacija. Saint-Dizier, P. (2006): Syntax and Semantics of Prepositions. New York: Springer Wade, T. (2011): A Comprehensive Russian Grammar. Singapur: Wiley-Blackwell. Weber, A. (1859, pretisak 2005): Skladnja ilirskoga jezika. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Rje nici, korpusi i atlasi [stranice posjeene 1. velja e 2013.] Ani, V. (1991): Rje nik hrvatskog jezika. Zagreb: Novi liber. Matasovi, R., ur. et al. (2002): Hrvatski enciklopedijski rje nik. Zagreb: Novi liber. Dryer, M. (2005): Order of Adposition and Noun Phrase, u: The World Atlas of Language Structures Online [ HYPERLINK "http://wals.info/chapter/85 " http://wals.info/chapter/85 ] Hrvatska jezi na riznica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: [  HYPERLINK "http://riznica.ihjj.hr/" http://riznica.ihjj.hr/] Hrvatski nacionalni korpus Zavoda za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveu iliata u Zagrebu: [ HYPERLINK "http://hnk.ffzg.hr/" http://hnk.ffzg.hr/] Oxford Advanced Learner's Dictionary [ HYPERLINK "http://oald8.oxfordlearnersdictionaries.com/" http://oald8.oxfordlearnersdictionaries.com/] Kristina `ekrst Prepositions as a loose lexical category, with special emphasis on prepositional doubling in South Slavic languages Prepositions are considered to be a part of speech usually followed by a noun or a noun phrase. However, one can observe two typologically independent tendencies - one is synthetical, and the other is analytical. The first case introduces us with the formation of a new preposition by combining two separate adpositions, e.g. Serbian and Croatian ispred, a case of an appositional compound of two existing prepositions iz and pred (comparable with English underneath) or Russian 87-?>4, 87-70 (where the ortography marks the original components). There is also a strong tendency of forming new prepositions by conversion of a noun or a noun phrase, such as Serbian and Croatian nakraj, navrh or meu (the latter is a frozen locative form). On the other hand, languages tend to combine two prepositions together syntactically, and the result is usually a preposition combined with a prepositional phrase, such as English from underneath + noun or Dutch midden in + noun. There is a similar tendency in South Slavic languages, for instance sa po + noun phrase or za pod + noun phrase (occuring in Macedonian as well). The purpose of this paper is to analyse these two tendencies with special emphasis on South Slavic languages, especially Serbian and Croatian, to give a cognitive analysis why some prepositions tend to follow one another and the other ones do not and to present a comparative and historical point of view on these two strategies. Key words: prepositions, adpositions, prepositional doubling, South Slavic languages Kristina `ekrst Filozofski fakultet, Zagreb sekrst@gmail.com  Isti je slu aj i primjerice sa staroirskim jezikom. Keltski su jezici razvili zamjeni ke prijedloge, koji su imali vrlo razgranatu i airoku uporabu, esto i redundantnu.  Doduae, ostaci su staroga lokativa s jatom kao flektivnim nastavkom ostali u nekim okamenjenim oblicima kao ato su npr. gore ili dolje, od imenica gora i dol, uz ujedno i vremensku uporabu kao zimi, ljeti, lani (palatalni deklinacijski nastavak  i) ili dne (konsonantski nastavak n-deklinacije  e).  Od imenica i-osnova, uz isti sufiks -t- za poimeni enje kao i u supina. Matasovi (2008:300) navodi dativno porijeklo, no alternativno bi se trebalo uzeti u obzir i lokativno porijeklo, zbog naglasnih podudarnosti. U prilog lokativu idu i sli ne tvorbe u drugim jezicima, kao npr. lat. infinitiv koji je isto nastao iz lokativa jednine s-osnova (ibidem: 300).  Meu, pa potom i izmeu zapravo je stari okamenjeni lokativ/genitiv dvojine, sli no kao ato se i kod vrh radi o akuzativu.  Zanimljivo je da je ovaj prijedlog zapravo slo~en od dvaju zna enja "dolje", pri emu -neath dolazi kao komparativ od praindoeuropskoga *ni u zna enju "dolje" (danas o uvan u engl. nether = "donji"), "ispod" (srodno s hrv. niz, njem. nieder, gr . neiothen te sa sanskrtskim ni = "dolje"), dok under dolazi od pie. *Fdheros = "donji" (usp. njem. unter, skr. adha = "ispod" te lat. infernus = "ni~i").     z|4~~ $$Ifa$gd|ukd$$Iflz0F 064 la  * , |~ww $ & Fa$gdV$a$gd|ukd@$$Ifl>0F 064 la "$&*,8:>@BDLNVX\^dfjltx   "$.0FHZ\bh|h|6mHsH h|h|h|h|mHsHY4:NT`jR\pv 4 T    $ V    R      ϷϷϷϷrZ.h|hVB*fHmHphq sH(h|B*fHmHphq sH(hAfrB*fHmHphq sH4hVh|6B*]fHmHphq sH.h|h|B*fHmHphq sH1h|h|6B*fHmHphq sHh|h|mHsHh|h|6mHsH" " $ ( * . 0 < > V X Z \ l n t v z |                      ͱz-h|h|0J6B*fHph"""q >h|h|0J56B*\]fHmHphq sH6h|h|0J56B*\]fHphq 5h|h|0J6B*fHmHph"""q sH-h|h|0J6B*fHph"""q '       , 0 2 6 8 < > D F J L V X f h j l p r ~    湞kKk>h|h|0J56B*\]fHmHphq sH6h|h|0J56B*\]fHphq -h|h|0J6B*fHph"""q 5h|h|0J6B*fHmHph"""q sH-h|h|0J6B*fHph"""q *h|h|0JB*fHph"""q 2h|h|0JB*fHmHph"""q sH                          .08<Nxz賝znznh|h|6mHsHh|h|mHsH.h|h|B*fHmHphq sH*h|h|0JB*fHph"""q 2h|h|0JB*fHmHph"""q sH5h|h|0J6B*fHmHph"""q sH-h|h|0J6B*fHph"""q )0b,068B FVȻȻ㮧xjx_hWhUmHsHhWhW6]mHsHhWmHsHhWh 6]mHsHh mHsH h[mh\h\h\5\ h|h]h\h6mHsHh|h|0JB*phh|h|0J6B*phh|h|6mHsHh|h|mHsH!jh|h|0JUmHsH! ))"0$055555~77;;CCII$a$gd]gd_gd $a$gd]V$a$gdc$a$gd gdcgd|V 46j4>"  4 >    $!F!P!\!j!!\"|"#(###$$$$$$$$$$"&<&L&r&''))))hUmHsH h[mhUh mHsHh[mhU56mHsHh[mhU6mHsHh BhU56\mHsHh mHsHh[mhUmHsHD)))*~---@.8/1H1V355555556|77v999Ĺt[1h_h 6B*fHmHphq sH(hZB*fHmHphq sH.h_h_B*fHmHphq sH.h_h B*fHmHphq sH h[mh_h_hu*h]Vhehh 6]h hUh[mhU6mHsHh[mhUmHsHh[mh mHsH#9999999::;;;>0>x>|>>?l@@CCIIII۰氛nQMIEh (hdThU8h B*CJOJQJaJfHmHphq sH(hZB*fHmHphq sH.h_h_B*fHmHphq sH(h B*fHmHphq sH.h_h B*fHmHphq sHh_h 6mHsH h_h h_h mHsH1h_h 6B*fHmHphq sHIIIIIIfJ6KLLM$NNXOFPQRSSTU.VVJWW`XYgddVgdZgd zgdm:gdcIIIJ2JvJxJ|J~JJJHKJKPKRKhKjK~KKLL,LNLLLLLM"M$M(M,M.M0MLM^Mؼؼؼؼؼرؼؼ؜qZ,hbh z0J6CJaJfHq #hZ0JCJaJfHq 1hbh z0JCJaJfHmHq sH)hbh z0JCJaJfHq hbh zCJaJhZCJaJmHsHhbh z6CJaJmHsHhbh zCJaJmHsHhbhjCJaJhbhj5CJ\aJ#^M`MtMvMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM$N:NVBVRVVVVV"WZW\WnWWWWWXzX|XXXXXY Y0YhYYYYZZZZ[[[[\J\L\^\\\\\]L]]]ؼؼذؼذؼذذؼذؼذؼذؼذؼذؼءh zCJaJmHsHhqKhqK6CJaJmHsHhqKhqKCJaJmHsHhdVCJaJmHsHhbh z6CJaJmHsHhZCJaJmHsHhbh zCJaJmHsHhbh z6CJ]aJhbh zCJaJ4YYnZ[<\\]]]<^>^^l_`a"cDdFdHdhdjdReTef$a$gdMgd $a$gdgdMgdm:gdVgd zgddV]]]]]]^8^:^<^>^L^P^`^^^^^_@_|_~_̾鰥zbSGS7SGhVhV6CJaJmHsHhdVCJaJmHsHhVhVCJaJmHsH/hVhV0J6CJ]aJfHq &hdV0JCJ]aJfHq ,hVhV0JCJ]aJfHq hbhjCJaJhVh z5CJ\aJhbhm:5CJ\aJhbhj5CJ\aJhV5CJ\aJmHsHhV5CJ\aJh"eCJaJmHsH~____>`@`B```````` adahajalanaaaaaaaaaaaaΧ{{l{a{a{a{a{a{O#jhVhjCJUaJhVhjCJaJjhVhjCJUaJhVhjCJaJmHsH"hdVhj6CJ]aJmHsHhVhVCJaJ hVhV0JCJaJmHsH+jhVhVCJUaJmHsH%jhVhVCJUaJmHsHhVhV6CJaJmHsHhVhVCJaJmHsHaaaaaaaaaaaaa"bbbbbbbbbbbbbbbbbbc c cccccc"cjcncø𗸗zjhVhV6CJaJmHsH#jthVhjCJUaJhVhVCJaJhVhjCJaJmHsH"hdVhj6CJ]aJmHsHhVhjCJaJhVhVCJaJmHsH hVhj0JCJaJmHsHhVhj0JCJaJjhVhjCJUaJ)ncpccc>d@dBdDdFdHdZdfdhdjdPeReTefg hhhhhhhhiɺyynfnZnZnZnZnhMhM6CJaJhMCJaJhMhMCJaJh hCJaJmHsHhMCJaJmHsHh hMCJaJmHsHh hMCJaJhm:CJOJQJaJhm:hMB*mHphsHhVhVCJaJmHsHhVhV0JCJaJhVhVCJaJjhVhVCJUaJfgk knnppRqTqVqXqxqqq*suZxTyx|z|~||$a$gdV$a$gdb$a$gd $a$gd+ $a$gdMgdM$a$gdMi$i.iijjjjk klllllltm~mmmnnpRqTqVqXqxqåvfVNhMmHsHh!5CJOJQJaJmHsHhCJOJQJaJmHsHhMCJOJQJaJmHsHhMCJaJhMhM6CJaJhMhMCJaJ:hMhM0JB*CJaJfHmHphq sH=hMhM0J6B*CJaJfHmHphq sH9hMhM6B*CJaJfHmHphq sHxqqqqqqqr(s*s,ssst&t0t:tTt\tbthtttu u(u.u^u`uzu~uuuuuuuuww*x,xZxƾƱwhbhdT6]mHsH h[mhdThWhdT6]mHsHh[mhdT6mHsHh[mhdTmHsHjh[mhdT0JUhdTmHsHhpThdTmHsH hpThdTjhpThdT0JU hMhMhMhMmHsHhqGmHsH*Zx\x^xbxdxfxjxnxpxzx|x~xxxxxxxxxxxxxxxxxxxy yyyyyyy y&y(y.y0y8y:yyPyRyTyVyyzzjzpzzz{{,{8{F{V{緬ĠhVhdT6mHsHhVhdTmHsHjhVhdT0JUhdTmHsH h\hdTh\hdT6mHsHh\hdT6h\hdTmHsHjh\hdT0JU?V{|{{{{{{ ||"|,|P|`|x|z|||||||||||ο hMhMjhjUhjhVhdT6mHsHhVhdTmHsHhVhdT6mHsHhVhdTmHsH||||||||| $a$gdM,1h/ =!"#$% ?Ddu>  C AbW! V-NDnW! V-NPNG  IHDR;! DsRGB pHYs+IDATXG0 m##0+0#*w,5]_88^.!Ct"?Gzi bq܎Y<{~Lw\.q9Nx<&pxG5OI|>K(qeYe>Z8bNv<^1jը/ċBBNs9`CQA ImIL,N,Lٚd5NBP}OHI_X0RTN;Z7-ѥSGA,bS 9Ėoy{+vTUuYݴ]cڳ[_v%{]b:q+;b ΐ{AvSD,|m'*fxUSBT~%}%c+[ 4 ",b''cM7]B7J\\v±}6r %7%nԌ^~·h ㎭-[?-7J@bXvdAWcC;4oyIENDB`CDd>  C AbDG?!nDG?!PNG  IHDRF  ᙔsRGB pHYsqIDATXGW푂@ KZ-AJ)K-{Nn2]6sY~9&qYgyIAӤRRi {E  C Ab f~@rnj f~@PNG  IHDR=!4^sRGB pHYs.>IDATXGWA0M7(z *Bų(nŅ; <ƳʔjG$o^/1HUS*ij5u9>cƝNxri,ߥ H M vaG)qc($  nAd_'c~3ڑ74R] 9 }!ޖNdazD]N2<*%*m!ȱT*@H 1yҳH^ o+D5!8,0?r".0vqf3cX)SlKzj62N ݮdAm6ih]KJ7N,-Y y{Zd\Fz˥VĿ  >Ay9 ٕ^4ii]wJ clrI2?uB5~_ЎO>SX'h9Grf}8J%"C&Rn?/(e_"qҪ|9&VIENDB`fDd>  C Ab̧0?PUVs ņ0?PUVsPNG  IHDRR"Cl sRGB pHYst%$I/\OT]C?*#t5p/tP]htMA}r Q-M9Rò Eus75Q쬋ȐhAXȃוt ,3.)әLmEå-Ǵ+M<7|Վ7I@0&$ĴM)o=&@BIENDB`Dd+>  C Abqw寑i|~IMT nEw寑i|~IPNG  IHDR>%KsRGB pHYsjIDATXGA0E ^@;S0ADąʃ􄠱bWZJ*aIwdiP cQ,m0 GfkO3 #8|0_9}"Ȼ$wӾ~ZH5';[J+YT/PxFPlnH6:}/32[vØ"J[+ f, iOIENDB`Dd>  C Ab1Ni!Xx1xϘhWn`1Ni!Xx1xϘPNG  IHDRB&sRGB pHYs+IDATXGXMʃ@ ^2P/q-r\uY~ T6]mǖ-n(=`c~P LsiJ`&I" ۶ !6 ;@%2c؃7^;!OCFAˉA </ ||< 4 dcCq*ǹ3Prz#yC/lW\)z+n!U?5Fx9$/܉}6\)H}X4kt jD ICSa4Vj^::7FFi: IENDB`$$If!vh55#v#v:V l 06554ap$$If!vh55#v#v:V l06554a$$If!vh55#v#v:V lz06554a$$If!vh55#v#v:V l>06554aDyK yK Phttp://wals.info/chapter/85yX;H,]ą'cDyK http://riznica.ihjj.hr/yK 0http://riznica.ihjj.hr/DyK http://hnk.ffzg.hr/yK (http://hnk.ffzg.hr/@@@ \<NormalCJ_HaJmH sH tH \@\ \< Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJ\@\ U Heading 3$d<@&5CJOJQJ\^JaJP@P U Heading 4$d<@&5CJ\aJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List8O8 \<apple-style-span>@> \< Footnote TextCJaJ>O> \< Char Char2_HmH sH tH @&@!@ \<Footnote ReferenceH*4U@14 \< Hyperlink >*phBOAB `Papple-converted-space*W@Q* UStrong5\e@b UHTML Preformatted7 2( Px 4 #\'*.25@9CJOJQJ^JaJJOqJ U Char Char1OJQJ^J_HmH sH tH .X@. UEmphasis6]^o^ |List Paragraphd^m$CJOJQJaJC 8J]DSV]  `abpq op+,DE^"_"##$$:';'))***@*A**** +$+%+;+b+x+y+++++C-D-q.r..... ///////// 0>0R0S02131222222222333G3H3I3g3h37484V5W56666688999*:,:I:J:<<&<k<l<<<5@6@:@@@A@@@@@@@@OAPAABBBEEIIIIPJQJTLULMMMMMSQTQWW#[$[]]]]]^^``ddggggghhEhhiRii$jpjj5kkdllm_mm)nvnnnBoooIpp0q}qqqq0r1rprrs tt4u5u6uFuGuuuvvxxzze{f{{{{{{{{|}?NOQRTUWXZ[^0000000000000800b0b0b8000000000080000000000000000000000000800*0*0* 0*0*0*0* 0*0*0*0* 0*0*0*0*0*0*0*0* 0*0*0*0*0*0*0*0*0* 0*0*0*0* 0*0*0*0*0*0*0*0* 0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*80030303030303030303030303030000 0000000 00000000 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0 00000 00 000000000000000000800000000000800000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@000S@0h00@0h00@0h00@0h00h00   `abpq op+,DE^"_"##$$:';'))***@*A**** +$+%+;+b+x+y+++++C-D-q.r..... ///////// 0>0R0S02131222222222333G3H3I3g3h37484V5W56666688999*:,:I:J:<<&<k<l<<<5@6@:@@@A@@@@@@@@OAPAABBBEEIIIPJQJTLULMMMMSQTQWW#[$[]]]]]``ddggghhEhhiRii$jpjj5kkdllm_mm)nvnnnBoooIpp0q}qqq0r1rprrs tt4u6uvvxxz{|^0000000000000:00b0b0b:0000000000:0000000000000000000000000:00*0*0* 0*0*0*0* 0*0*0*0* 0*0*0*0*0*0*0*0* 0*0*0*0*0*0*0*0*0* 0*0*0*0* 0*0*0*0*0*0*0*0* 0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*:00303030303030303030303030303030303 03030303030303 03030303030303@03 03 03 03 03030303 0303 03 030303 030303030303030303030303030303@030303030303030303:00]0]0]0]0]0]:00g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g 0gj000 U0 U@0 Uj00 j000 Uj00j00h00j00pj00L|j00j00j00j00 0  D00 -/1 4268:<N>@xBDNFBHJL^Rt]rcpdegjmFn2ooHqqrvtuyz>{|~|   V)9I^MNT]~_ancixqZxV{|EHIJKLMNPQRSTUVWXYZ[\]^_`bcdfghjklmnopqstuvwxyz{(VzIYf||FOaeir|}|G2s_s|ssstittttu1u]XXXX^^HcScggMhNhPhQhhhhhhhii^i_iii/j0j4j5j|j}jjjjj?k@kkkkkmlnlll m mgmhmmm1n3n}nnnnnoOoPoToUoooooRpSppp7q8qqq:r:r|r}rrrss t#t{{||N^^^HcScggMhNhPhQhhhhhhhii^i_iii/j0j4j5j|j}jjjjj?k@kkkkkmlnlll m mgmhmmm1n3n}nnnnnoOoPoToUoooooRpSppp7q8qqq:r:r|r}rrr{{{||||||}}~~??N^^^HcScggMhNhPhQhhhhhhhii^i_iii/j0j4j5j|j}jjjjj?k@kkkkkmlnlll m mgmhmmm1n3n}nnnnnoOoPoToUoooooRpSppp7q8qqq:r:r|r}rrr{{{||||||}}~~??N^][8rg, lb2 31~qyR ,vaAfX/Ov`0*^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hH-h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.][b2 g,  ,Ov`~qyaA                                             ޣ4                 @?j+D  |Mv0uWPdTE zU?ph'u*/a7\< B/BqKYL-\&.a"e1ij2l[m}mhBoAfrk{Z4qG]#\5`P.^ eh!a (Px!5dV]Vm:\_c+V bb+4?6@:@@@A@@@@@OAPAABBIM[m}qqs^V333/0@ggX+0ggt & &&&&&&&&&&&&&&&&&& &!&"&$&'&)&*&+&,&-&.&0&1&3&4&5&6&8&9&:&;&<&=&>&?A]00000000@@0"0$0(0*0,0.00020406080:0<0>0@0B0D0F0H0J0L0P0V0Z0\0^0`0b0d0h0j0n0p0r0t0x0z0|0~00000UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  Verdana?5 z Courier NewQ&{ @CalibriTrebuchet MS;Wingdings"1hXg2lzi?zi?!4d{{ 2QHP?\<2 ALAN FORD ALAN FORD(       Oh+'0X@    (08 Normal.dot ALAN FORD50Microsoft Office Word@a@P@5ZziKristina ekrst՜.+,D՜.+,0 hp  MSHOME?{  Title 8@ _PID_HLINKSAW -http://oald8.oxfordlearnersdictionaries.com/T  hhttp://hnk.ffzg.hr/T )thttp://riznica.ihjj.hr/T i#http://wals.info/chapter/85T   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     )*+,-./47Root Entry FZ6@Data 91Table0mWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8(CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89qOh+'0X@    (08 Normal.dot ALAN FORD50Microsoft Office Word@a@P@5ZziKristina ekrst