Naslov
Biotehnologija u poljodjelstvu
(Biotechnology in agriculture)

Autori
Jošt, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
XXXV. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem Hrvatska agrikulturna znanost na pragu trećeg tisućljeća : knjiga sažetaka / - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999, 124-124

Skup
Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem (35 ; 1999)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.1999. - 25.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Sažetak
Nastupajuće stoljeće biotehnologije čovječanstvu nudi velika obećanja napredka, ali i opasnosti koje ju prate. Predmijeva se da će u narednih nekoliko dekada utjecaj biotehnologije na čovječanstvo biti veči od utjecaja svih zbivanja u proteklih tisu&ću godina. Poljoprivredna biotehnologija najavljuje mnoge povoljnosti, kako za poljoprivredne proizvođače, tako za prerađivaće i konzumente njihovih proizvoda. Međutim, koliko su takve najave opravdane i kakve su posljedice ovih promjena, ovoga časa teško je procijeniti. Sigurno je da će se one osim na društvo, odraziti i na okoliš. Postavljaju se pitanja: Hoće li čovjekov razum biti u stanju kontrolirati moć koju mu je dala znanost? Jeli biotehnologija nada u ostvarenje naših snova, ili će "genetski otpad" biti noćna mora čovječanstva u narednom stoljeću? Ravnoteža između živih bića u prirodi biti će poljuljana, a posljedice su za sada nepredvidljive. Horizontalni prijenos gena između vrsta koje se u prirodi ne pare, korištenje tako nastalih genetički modificiranih organizama s ugrađenim genima evolucijski milijune godina udaljenih vrsta, u svrhu uvečanja proizvodnosti usjeva i domaćih životinja, stavlja poljodjelstvo u jedan vrlo nepopularan položaj. I pored svih obećanja javnost ne prihvaća blagonaklono hranu od transgenih biljaka - naziva ju Afrankenštajnova hrana. Ne prihvaća ni neke patentirane tehnološke postupke, kao što je pogrdno nazvana Aterminator tehnologija@, koja daje vlasniku patenta apsolutni monopol nad sjemenom. Postavlja se niz etičkih dilema. Još nas je davno naši Frane Petriš u svom djelu Pancosmia (1591.) upozorio: A Conditor Deus nihil frustra fecit, nihil facit ociosum (A Bog Stvoritelj ništa nije uzalud učinio, ništa ne čini bezrazložno.) Smije li se čovjek igrati Boga i mijenjati živi svijet na takav način? Poljodjelstvo je postalo najznačajniji zagađivač prirode u kojoj živimo i o kojoj ovisimo. Sposobnost modernog čovjeka da proizvodnjom hrane zadovolji svoje potrebe danas, a da pritom ne ugrozi okoliš i opstanak svojih potomaka na zemalskoj kugli, u mnogome će ovisiti o načinu primjene novih dostignuća biotehnologije. Pritom će važnu ulogu odigrati bioetika, koja se zasniva se na interdisciplinarnom, holističkom načinu razmišljana. Poljoprivredna etika nije ništa drugo doli osnov za procjenu zašto je nešto u poljodjelstvu dobro ili loše, ispravno ili pogrešno. Hrvatska agronomska struka nije definirala svoje stavove glede navedenih problema, a neki znanstvenici poneseni vjerom u znanost i genijalnost znanstvenih pronalazaka, nisu u stanju sagledati eventualne negativne posljedice tih istih pronalazaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA