Pregled bibliografske jedinice broj: 702178
Metodologija modeliranja nastavnog procesa strukturirano-modularnim pristupom
Metodologija modeliranja nastavnog procesa strukturirano-modularnim pristupom, 1996., doktorska disertacija, Pedagoški fakultet, Rijeka
CROSBI ID: 702178 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Metodologija modeliranja nastavnog procesa strukturirano-modularnim pristupom
(The methodology of modelling the teaching process with structured-modular approach)
Autori
Boljat, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Pedagoški fakultet
Mjesto
Rijeka
Datum
11.07
Godina
1996
Stranica
458
Mentor
Lavrnja, Ilija
Ključne riječi
modeliranje; modularna nastava; hijerarhija; eksperiment; tehnološko obrazovanje
(modelling; modular teaching; hierarchy; experiment; technology education)
Sažetak
Model uvažava vrijednosti klasičnih nastavnih teorija i koncepata koje su spojive s razvojem samoodređenja, kritičkog rasuđivanja, fleksibilnog i višeetapnog planiranja, integracijom sadržava i izvan predmetnih granica. Model daje mogućnost definiranja pojedinih etapa najkompetentnijim sudionicima nastavnog procesa. Prikupljanje obrazovnih ciljeva, njihovo sređivanje i izbor rade stručnjaci za pojedina područja. Oni definiraju i taksonomiju obrazovnih sadržaja i module najniže razine. Relevantnst za učenike, važnu za uspostavljanje motivacije, dobiju grupiranjem u složenije, intencionalne module koje definiraju stručnjaci i istaknuti predmetninastavnici na temelju izraženih učeničkih sklonosti i interesa. Formiranjem matrice sadržaji - moduli elegantno se uočavaju sadržaji koje obuhvaća pojedini modul, njihova razina i trajanje. Izbor optimalnog skupa modula odvojen je samog predlaganja modula itemelji se na transparentnim kriterijima: prirodnost, suvremenost, relevantnost, otvorenost, postupnost, efikasnost, adaptabilnost različitim socijalnim formamanastave, dostupnost resursa, povezivosti s drugim predmetima. Pojedine module moguće je zamijeniti odgovarajućima, čime se dobije fleksibilnost ali i centralizirana kontrola skupa modula. Gomilanje činjeničnog znanja nije najznačajniji zadatak nastave već razvijanje sposobnosti primjene znana, samostalnog učenja, pronalaženja i služenja sofisticiranim izvorima. To dovodi do promjene uloga nastavnika i učenika, nastavnici su koordinatori ali ne više u okviru transmisijske nastave u kojoj je učenički vidokrug ograničen nastavnikovim sposobnostima. Eksperimentalna provjera efikasnosti ovog pristupa učinjena je na primjerumodula Anemometar / Obrtomjer u Elektrotehničkoj školi. Njome su potvrđene polazne hipotezeda za stjecanje znanja nje bitan tretman grupa već njihova veličina, odnosno da je sposobnost primjene znanja značajno bolja za strukturirano-modularnu nastavu. Učenici smatraju da je strukturirano-modularna nastava bolja i zanimljivija, da bolje osposobljavaza samostalno rješavanje problema i daje znanjapovezana s potrebama prakse, da od njih zahtijeva više samostalnosti, ali bez dodatnog rada, uviđaju promjenu nastavnikova statusa i smatraju da svi nastavnici nisu spremni za takav rad.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
Napomena
UDK 371.314.6(043.3)