Naslov
Nasljeđe kulturalnih studija i njegova društvena aktualnost
(Heritage of Cultural Studies and its Social Actuality)

Autori
Hromadžić, Hajrudin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Studije kulture: Glasovi sa margine

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 07.06.2014. - 08.06.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hegemonija ; ideologija ; kulturalni studiji ; kapitalizam ; političnost
(Hegemony ; ideology ; cultural studies ; capitalism ; political)

Sažetak
Čini se da je danas moguće prepoznati konsenzus unutar dijela kulturalnih studija kako postoji potreba da se iznova promisle teorije, metodologije, analitički i terminološki modeli i koncepti koji bi ovom polju vratili ponešto od svježine njegovih ishodišta i nasljeđâ koja su se afirmirala tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća u domeni tzv. birminghamskog kruga. Na taj bi način kulturalni studiji ponovno pronašli svoje mjesto u okviru teorijsko-epistemoloških i metodološko-aktivističkih nastojanja prilikom traganja za adekvatnim odgovorima na izazove recentne globalne krize. Takav napor ne teži samo ka jednostavnom povratku aplikacijama klasičnih teza koje su se etablirale unutar kulturalnih studija – poput Hallovog čitanja Gramscijeve hegemonije, Althusserovog koncepta ideološke interpelacije ili kritičke analize suvremenih trendova u poimanju »kulturnih industrija« – već i ponovnom otkrivanju njihove potencijalne političnosti i društveno-kritičkog aktivizma, odnosno vrijednosti koje su obilježile ranu povijest ove discipline u teoriji i praksi. Ovakva ambicija naprosto je nužna s obzirom na izazove recentnih trendova u ekonomsko-političkom i socijalno-klasnom smislu, u epohi koja je obilježena diktaturom/sveopćom supramacijom (neo)liberalno-tržišnog kapitalizma, njegovom kulturalnom inačicom u vidu postmoderno- identitetskog konzumerizma i iznevjerenim nadama u daljnju smislenost političkog modela reprezentativne parlamentarne demokracije. Stoga se i unutar kulturalnih studija pojavljuju teorijski i praktični imperativi da se prikladno odgovori na prijeporna mjesta koja pred nas postavlja aktualna hegemonija u vidu tehnokratskog stroja tzv. trojke (MMF, Europska banka, Europska komisija), a koja je uobličena u tzv. mjerama štednje, to jest znakovito reprezentirana kroz mainstream medijske narative i stranačko-političke floskule o nužnostima »bolnih rezova«, »stezanjima remena«, razno raznim »dijetama« i tomu slično. Slijedeći ovako široko predstavljenu matricu, izglanje će ponuditi komparativno-dijakronijsku analizu nosivih koncepata kulturalnih studija, hegemonije i ideologije, u dijaloškoj perspektivi spram nekih teorija koje su se afirmirale približno u istom vremenskom razdoblju, a koje smjeraju ka srodnim problemskim motivima u tek ponešto različitim kontekstima. Takva su, primjerice, analitička proučavanja svakodnevnog života razvidna kroz Garfinkelov koncept »zdravorazumologije«, Bourdieuova sociologija u domeni pitanja simboličkog nasilja ili Barthesova strukturalistička promišljanja koncepta mita. Također, postavit ćemo i pitanje jesu li – i ako da, kako? – za kulturalne studije danas uporabne lekcije koje su nam ostale iz nasljeđa nečeg što bi smo mogli imenovati »aktivističkim teorijama svakodnevnog života«, a koje su svoju poziciju (iz)gradile na (neo)marksističkoj kritici političke ekonomije u kontekstu europskog »proljeća '68«, Takve su, na primjer, situacionistička kritika industrije spektakla i Lefebvreove teze o komodifikaciji dokolice u razdoblju neokapitalizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA