Naslov
Čimbenici rizika i osobitosti razvoja gljivčnih infekcija tijekom intenzivne terapije akutnih leukemija
(RISK FACTORS FOR INVASIVE FUGAL INFECTIONS DURING INTENSIVE CHEMOTHERAPY OF ACUTE LEUKEMIA)

Autori
Županić Krmek, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.07

Godina
1998

Stranica
69

Mentor
Nemet, Damir

Ključne riječi
gljivične infekcije; akutne leukemije; kemoterapija
(fungal infections; acute leukemia; chemotherapy)

Sažetak
U ovom radu istraživana je incidencija, ishod i rizični čimbenici za razvoj invazivne gljivične infekcije na temelju analize 150 povjesti bolesti bolesnika s akutnom leukemijom za vrijeme intenzivne kemoterapije u razdoblju od 1985.-1990. Uspoređivani su bolesnici s dijagnozom gljivične infekcije s bolesnicima bez dijagnoze gljivične infekcije u pogledu dobi, spola, dijagnoze, stadija bolesti, tipa liječenja, antimikrobne profilakse, trajanja i intenziteta granulocitopenije, dužine i ishoda liječenja, broja i trajanja febrilnih epizoda, trajanja antimikrobne terapije, trajanja antifungalne terapije, radiološkog nalaza pluća, rezultata nadzornih kultura izolacije gljivica, kliničke dijagnoze kod otpusta i obdukcijskog nalaza. Posebno je analizirana klinička slika bolesnika s gljivičnom infekcijom dokazanom na obdukciji. Incidencija gljivičnih infekcija je prema kliničkoj dijagnozi bila 38, 5%. Od 34 obducirna bolesnika umrlih za vrijeme kemoterapije kod njih 25 (78, 5%) je nađena gljivična infekcija. Kod 15 (60%) gljivična infekcija nije bila klinički očita. Među obduciranim bolesnicima umrlim tijekom terapije, učestalost Candida spp infekcija je bila 40%, a Aspergillus infekcija 60%. Specifična incidencija za života se nije mogla odrediti zbog nesigurne dijagnoze. Mortalitet u grupi bolesnika s kliničkom dijagnozom gljivične infekcije je bio 59%, a u grupi bolesnika bez gljivične infekcije 43%. Postoji porast incidencije gljivičnih infekcija kroz promatrano razdoblje, ali i tendencija većeg preživljavanja. Nezavisni rizični čimbenici utvrđeni multivarijatnom analizom udruženi s većom pojavom gljivičnih infekcija su trajanje hospitalizacije (p=0, 04), trajanje granulocitopenije s brojem granulocita nižim od 0, 5xl09/L (p=0, 05), broj febrilnih epizoda (p=0, 01), trajanje febriliteta (p=0, 001), intestinalna dekontaminacija (p=0, 02), trajanje antibiotičke terapije (p=0, 01), pozitivan Rtg nalaz pluća (p=0, 001), godina liječenja (p=0, 02). U univarijatnoj analizi nađena je još veća učestalost gljivičnih infekcija u vezi s nižom životnom dobi, s ALL, s novootkrivenom bolesti i 2.relapsu bolesti. Nije nađena povezanost s tipom liječenja, brojem kemoterapijskih ciklusa, vrstom gljivica izoliranih s pojedinih mjesta i učestalošću kolonizacije pojedinih mjesta. Nađeno je da je broj koloniziranih mjesta i broj gljivičnih vrsta veći u bolesnika s gljivičnom infekcijom dva puta, u odnosu na bolesnike bez gljivične infekcije. Gljivične infekcije postaju sve veći problem u toku terapije akutnih leukemija i doprinose neuspješnom ishodu liječenja. Dijagnoza za života je teška i često kasna. Postoji potreba za preciznijim dijagnostičkim testovima koji bi osigurali raniju dijagnozu. Poznavanje rizičnih faktora pomoć je u dijagnozi gljivičnih infekcija. Sumnja na gljivičnu infekciju kod rizičnih bolesnika opravdava započinjanje antifungalne terapije i doprinosi boljem ishodu liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA