Naslov
Tri Silvanova ĺrtvenika iz Salone
(Three Silvanus Altars from Salona)

Autori
MarLiś, Draĺen

Izvornik
Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti (0352-6712) 23 (1998); 45-67

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Salona; ĺrtvenik; Silvan; epiteti; ikonografija
(Salona; Votive Monuments; Silvanus; Epithets; Iconography)

Sažetak
U radu se obrauuju tri novootkrivena zavjetna ĺrtvenika pronauena u Saloni - prvi neLto zapadnije od Japirka, drugi u Vranjicu i treśi u KaLtel-Kambelovcu. Svi su posveśeni Silvanu. grtvenik s Japirka, kojemu nedostaje gornji dio, bio je posveśen i nepoznatom, po svoj prilici muLkom boĺanstvu (Jupiter?). Prva dva spomenika mogu se datirati u kasni principat, ĺrtvenik s Japirka u 3., a ĺrtvenik iz Vranjica u drugu polovicu 2. do u 3. st. poslije Krista. Treśi spomenik pripada najvjerojatnije ranom principatu, odnosno drugoj polovici 1., ili prvoj polovici 2. st. U drugom dijelu rada daje se usporedna analiza epigrafiŤkih posveta Silvanu sa salonitanskog i delmatskog podruŤja. Konstatiraju se razlike u upotrebi epiteta i krugu Ltovatelja. Iznosi se miLljenje da upotreba razliŤitih Silvanovih epiteta na pojedinim podruŤjima Dalmacije nije uvjetovana suLtinskim razlikama u kultu niti samo regionalnim specifiŤnostima nego i stupnjem romanizacije. Odbacuje se miLljenje nekih stranih autora (Mócsy, Dorcey, Nagy) da Iliri nisu imali boĺanstvo koje se interpretatione Romana izjednaŤilo sa Silvanom. Meuutim, prihvaśa se moguśnost da specifiŤna ikonografija Silvana (Pan) nije samo uzrokovana lokalnim tradicijom kulta, vezama s grŤkim svijetom i kolonijama na srednjojadranskom podruŤju, nego moĺda i nepostojanjem ili nepogodnoLśu drugaŤijeg, antropomorfnog nacrta, jer je Silvan najŤeLśe prikazivan u kultnoj zajednici s nimfama, a u taj se, grŤki mitoloLki predloĺak, jasno uklapala ikonografija Pana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA