Naslov
Republika Hrvatska: promjene geopolitičkog položaja u odnosu na „Zapadni Balkan“ od 1990-ih do ulaska u Europsku uniju
(Republic of Croatia: changes in geopolitical position in relation to the „Western Balkans“ from 1990s to accession in the European Union)

Autori
Kurečić, Petar ; Crljenko, Brankica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik 1. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije Fedor Rocco / Tanja Grmuša - Zagreb : Visoka poslovna škola s pravom javnosti Zagreb, 2014, 542-554

ISBN
978-953-57657-3-8

Skup
1. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Fedor Rocco

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
geopolitički položaj; Republika Hrvatska; Europska unija; „Zapadni Balkan“.
(geopolitical position; Republic of Croatia; European Union; the „Western Balkans“.)

Sažetak
Rad predstavlja studiju općenitih promjena geopolitičkog položaja Republike Hrvatske u odnosu na „Zapadni Balkan“ od uspostave hrvatske neovisnosti do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, vodeći računa o implikacijama na koje hrvatsko članstvo u Europskoj uniji može utjecati na odnos „Zapadnog Balkana“ i Hrvatske. Promjene geopolitičkog položaja i definicija geopolitičkih regija moguće je istraživati u vremenu, jer predstavljaju dinamične kategorije. Granice geopolitičkih regija su posebno dinamične kada se radi o regijama koje obilježuju geopolitičke nestabilnosti, sa snažnim vanjskim utjecajima i kompliciranim odnosima među akterima. Takva je geopolitička regija i Balkan. Države koje se nalaze na promjenjivim granicama Balkana, mogu biti uvučene u regiju ili se mogu „odmaknuti“ od iste. Hrvatska je, prekidom državno-pravnih veza s bivšom Jugoslavijom, prekinula dio svojih veza s regijom geopolitičkog Balkana. Istodobno je bila uvučena u rat i snažne procese balkanizacije. Nakon promjene političkih odnosa u regiji, došlo je do otvaranja većih mogućnosti da Hrvatska počne utjecati na stabilizaciju „Zapadnog Balkana“, a ujedno počne stvarati preduvjete za vlastito približavanje NATO-u i Europskoj uniji. Ulaskom u NATO i dobivanjem statusa države pristupnice u Europsku uniju, Hrvatska je prestala biti dijelom „Zapadnog Balkana“, ali je za njenu dobrobit i budućnost, bilo vrlo korisno da ostane gospodarski i politički prisutna u regiji. Ulazak u Uniju za Hrvatsku ujedno znači i izlazak iz CEFTA-e, što će hrvatskom gospodarstvu kratkoročno vjerojatno donijeti i gubitke. Međutim, srednjoročno i dugoročno, Hrvatska kao država koja će spajati Uniju i države CEFTA-e na „Zapadnom Balkanu“, može profitirati. Ovakav razvoj moguć je samo ako Hrvatska nakon ulaska u Uniju, ostane što je više moguće prisutna i angažirana u regiji, što je osnovna teza koju ovaj rad pokušava dokazati. Spomenuta teza nastavila bi se pozitivno odražavati na geopolitički položaj i međunarodni ugled Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA