Pregled bibliografske jedinice broj: 701052
Utjecaj oblika teritorija i granica na geopolitičke značajke Republike Hrvatske
Utjecaj oblika teritorija i granica na geopolitičke značajke Republike Hrvatske // Zbornik 1. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije Fedor Rocco / Tanja Grmuša (ur.).
Zagreb: Visoka poslovna škola s pravom javnosti Zagreb, 2014. str. 499-509 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 701052 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj oblika teritorija i granica na geopolitičke značajke Republike Hrvatske
(The Influence of Territorial Shape and Characteristics of Borders on the Geopolitical Position of Croatia)
Autori
Kurečić, Petar ; Padjen, Mirela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik 1. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije Fedor Rocco
/ Tanja Grmuša - Zagreb : Visoka poslovna škola s pravom javnosti Zagreb, 2014, 499-509
ISBN
978-953-57657-3-8
Skup
1. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Fedor Rocco
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
teritorij; granice; geopolitički položaj; Republika Hrvatska; ekonomska kriza
(territory; borders; geopolitical position; Republic of Croatia; economic crisis)
Sažetak
Prostori koji čine teritorij Republike Hrvatske kroz povijest su uglavnom bili položeni na granicama između velikih država i carstava, interesnih sfera i blokova te se položaj različitih hrvatskih prostora smatrao kontaktno- spojnim. To je omogućilo utjecaje različitih naroda i kultura, ali i stalnu izloženost ovih prostora osvajačkim težnjama. U suvremenom geopolitičkom okruženju, Hrvatska ponovno ima kontaktno-spojni položaj, između članica Europske unije i država zapadnog Balkana. Ulaskom u Europsku uniju (i prije toga u članstvo NATO saveza), Republika Hrvatska je definitivno prestala biti dijelom zapadnog Balkana. Hrvatska se od 2008. godine dolaskom globalne financijske krize pa do danas nalazi u vrlo lošoj gospodarskoj i ekonomskoj situaciji. Kada se Republika Hrvatska promatra s geopolitičkog gledišta, tj. iz konteksta njezinog oblika granica i teritorija, vidljivo je da je Hrvatska na raskršću putova između zapadne i središnje Europe s istočnom i jugoistočnom Europom. Time joj se otvaraju mogućnosti da bude tzv. država-koridor (gateway-država). Njen položaj daje velike mogućnosti definiranja novih robnih tokova između navedenih zemalja sa zemljama istočne i jugoistočne Europe. Može se zaključiti da Hrvatska ima vrlo povoljan položaj u Europi, gdje ima potencijala za vrlo uspješno gospodarstvo te da bude napredna i prosperitetna zemlja, što trenutno u većini pogleda nije. Problem je uglavnom vezan za političke prilike koje su u posljednjih 20-ak godina ostavile gospodarstvo u izuzetno lošoj situaciji, s padom profitabilnosti i efektivnosti. Pitanje koje se nameće je: da li će sada nakon ulaska Republike Hrvatske u EU gospodarska i ekonomska situacija krenuti uzlaznom putanjom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija