Pregled bibliografske jedinice broj: 701051
Promjene geopolitičkog i ekonomskog položaja Zagreba nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji
Promjene geopolitičkog i ekonomskog položaja Zagreba nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji // Zbornik 1. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije Fedor Rocco / Tanja Grmuša (ur.).
Zagreb: Visoka poslovna škola s pravom javnosti Zagreb, 2014. str. 510-524 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 701051 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Promjene geopolitičkog i ekonomskog položaja Zagreba nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji
(Changes in geopolitical and economic position of Zagreb after Croatia's accession in the European Union)
Autori
Kurečić, Petar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik 1. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije Fedor Rocco
/ Tanja Grmuša - Zagreb : Visoka poslovna škola s pravom javnosti Zagreb, 2014, 510-524
ISBN
978-953-57657-3-8
Skup
1. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Fedor Rocco
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Zagreb; Republika Hrvatska; Europska unija; regije; geopolitički položaj; ekonomski položaj.
(Zagreb; Republic of Croatia; European Union; regions; geopolitical position; economic position.)
Sažetak
Rad je posvećen istraživanju temeljnih značajki geopolitičkog i ekonomskog položaja Zagreba, kao glavnog grada Republike Hrvatske i jednog od glavnih gradova države članice Europske unije. Kontaktno-spojni položaj Zagreba datost je koja je vidljiva na prvi pogled, kao i blizina Zagreba državnoj granici. Zbog oblika teritorija Republike Hrvatske i reljefnih značajki, glavni prometni pravci europskog značaja koji dotiču hrvatski teritorij, osim koridora Vc i koridora VII koji čini rijeka Dunav, sijeku se u Zagrebu. Zagreb je i ekonomsko središte Republike Hrvatske, koje ostvaruje preko 30 posto hrvatskog BDP-a. Privlačnost Zagreba i prostora u njegovoj neposrednoj blizini, koji ga okružuju sa zapada, juga i istoka i koji mu gravitiraju, a administrativno pripadaju Zagrebačkoj županiji, vidljiva je u kontinuirano pozitivnom saldu dnevnih i tjednih migranata u Zagreb. Zagreb, kao najveće središte funkcije rada, na dnevnoj bazi privlači radnu snagu iz okolice. Kao sveučilišno središte, Zagreb privlači studente iz svih dijelova Hrvatske, ali i iz susjednih država, posebice iz BiH. Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, mijenja se njen položaj i prema ostalim članicama Unije i prema državama Zapadnog Balkana. Istureni položaj Republike Hrvatske prema državama Zapadnog Balkana, koji se najviše očituje kroz granicu prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori, koja je ukupno duga oko 1 200 km, Zagrebu i Hrvatskoj pruža mogućnosti ekonomskog i političkog utjecaja u rubnim prostorima Hrvatske, ali i susjednih država, prvenstveno BiH. Zagreb može postati središte impulsa razvoja i suradnje koji bi se nakon početka korištenja strukturnih fondova Europske unije, prelio u dijelove Hrvatske uz granicu s državama Zapadnog Balkana, jer od svih gradova u Hrvatskoj posjeduje najveće administrativne i ekonomske te najviše kompetentne ljudske resurse koji mogu pokrenuti ovaj zahtjevan i dugoročan proces. Kroz razmatranje statističkih podataka o BDP-u (ukupnom i po stanovniku), zaposlenosti i ostalim relevantnim pokazateljima, ukazuje se na razlike između Zagreba, okolnih županija i ostatka Hrvatske te se Zagreb pozicionira i u odnosu na pojedine regije glavnih gradova u Europskoj uniji, kako bi se vidjelo gdje se Zagreb po najvažnijim ekonomskim pokazateljima nalazi u odnosu na ostale glavne gradove članica Europske unije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija
