Naslov
Povezanost strategija regulacije emocija i subjektivne dobrobiti
(The relationship between affect regulation strategies and wellbeing)

Autori
Brajša-Žganec, Andreja ; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Ivanović, Danijela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XIX. Dani psihologije u Zadru/ 19th psychology days in Zadar - sažeci priopćenja / Slišković, Ana - Zadar : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2014, 80-80

ISBN
978-953-331-054-1

Skup
XIX. Dani psihologije u Zadru/ 19th psychology days in Zadar

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.05.2014. - 31.05.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sreća; Indeks osobne dobrobiti; strategije regulacije emocija
(happiness; personal wellbeing index; affect regulation strategies)

Sažetak
U svakodnevnom životu ljudi se koriste različitim strategijama i ponašanjima kako bi regulirali svoja emocionalna stanja što može utjecati na njihovu subjektivnu dobrobit. Cilj istraživanja bio je provjeriti postoje li razlike u korištenju pojedinih strategija regulacije emocija između žena i muškaraca te utvrditi povezanost tih strategija sa srećom i životnim zadovoljstvom. U istraživanju su sudjelovali studenti (N=285) koji su procijenili svoje zadovoljstvo životom (Indeks osobne dobrobiti ; International Wellbeing Group, 2013) i sreću (Huppert et al., 2009) te čestinu ponašanja koju koriste kako bi promijenili ili poboljšali negativno raspoloženje. Primijenjen je skraćeni oblik Skale strategije regulacije emocija MARS (Larsen i Prizmić, 2004) gdje su strategije emocionalne regulacije definirane prema teoriji Parkinsa i Totterdella (1999) kao: bihevioralna, kognitivna, situacijska, afektivna, pasivna i strategija izbjegavanja. Ispitani studenti često koriste bihevioralnu, situacijsku i kognitivnu strategiju, a rijetko pasivnu. Žene češće nego muškarci koriste afektivnu strategiju i strategiju izbjegavanja. Različite strategije regulacije emocija međusobno su statistički značajno povezane, osim pasivne i afektivne strategije. Bihevioralna, situacijska, kognitivna i afektivna strategija regulacije emocija pozitivno su povezane sa srećom i zadovoljstvom životom, dok su pasivna i strategija izbjegavanja negativno povezane sa životnim zadovoljstvom, a sa srećom nisu povezane. Uz kontrolu sociodemografskih karakteristika (dob, spol, socio-ekonomski status) sreću i zadovoljstvo životom najbolje predviđaju bihevioralna i situacijska strategija. Obje ove strategije uključuju aktivno odvlačenje pažnje od negativnih raspoloženja, bilo da se radi o izlascima (bihevioralna strategija) ili rješavanju problema koji je izazvao negativno raspoloženje (situacijska) te se može zaključiti da je za subjektivnu dobrobit važno biti aktivan u regulaciji emocionalnih stanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA