Naslov
Napredak genetike i etika
(Advances in Genetics and ethics)

Autori
Canki-Klain Nina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
IZAZOVI BIOETIKE

Urednik/ci
Čović A.

Izdavač
Pergamena

Grad
Zagreb

Godina
2000

Raspon stranica
253-264

ISBN
953-6576-09-0

Ključne riječi
genetika, napredak biotehnologije, klinika, društvo, etika
(genetics, advances in biotechnology, clinics. society, ethics)

Sažetak
Izvanredni razvoj u izučavanju nasljednog materijala nastao tijekom druge polovice ovog stoljeća nije revolucionaran samo sa stajališta znanosti već i za povijest čovječanstva. Ljudi mogu danas prvi put pristupiti razumijevanju vlastitog života preko genetike, neurobiologije i embriologije. Primjenom genetskog inženjerstva čovjeku se prvi put pruža mogućnost promjene vlastitog genoma, što otvara put mogućnosti promjene vlastite vrste. Tako taj napredak, osim što je napravio divovski korak u otkrivanju, sprječavanju i razumijevanju uzroka i nastanka mnogih genetskih bolesti otvarajući mogućnost etiološkog liječenja, donosi goleme etičke dvojbe. U izlaganju se obrađuje pet tema : 1.Genetika, društvo i medicinska eugenika s posebnim osvrtom na razvoj prenatalne i moguće posljedice preimplantacijske dijagnostike. Naime, povezivanjem oplodnje u epruveti s molekularnom genetikom otvaraju se vrata selekciji plodova koji će se sačuvati ili koji će se ukloniti na osnovi svojevoljnih mjerila, što u potpunosti odgovara eugeničkom postupku. 2.Genetsko testiranje- Osnovne razlike između genetskog testa i neke druge biološke analize s naglaskom na mogućim etičkim, društvenim i emocionalnim posljedicama za osobu koja se ispituje kao i za njene bliske ili dalje srodnike. 3.Prediktivna medicina - Izuzevši njezinu neprijepornu i dragocjenu vrijednost u otkrivanju i ranom liječenju zloćudnih tumora, prediktivna medicina postavlja mnogobrojna pitanja. Jesmo li spremni preuzeti unaprijed objavljenu sudbinu? Utvrđivanje genetskih razlika upućeno na neku populaciju prirodno bi dovelo do razvrstavanja ljudi prema njihovim rizicima postavljajući razlike kao pravilo i vodilo bi socijalnoj besmislici. Je li uloga društva da razlike institucionalizira ili da ih ublažava? 4.Kloniranje ťBez sumnje, moguće je klonirati genetsku baštinu, ali nije moguće klonirati svijest ť(J.F.Mattei,1997) (1). Imajuću to na umu i ako se zna ispravno upotrijebiti, tehnika kloniranja predstavlja neprijeporni napredak znanosti. 5.Patentiranje gena. Potreba za novcem, koji omogućuje istraživanja u genetici, dovela je do borbe oko patentiranja otkrića samih gena ili novih tehnika. Postojanje prava na intelektualno vlasništvo nekog gena omogućilo bi, da Ť vlasnik ť spriječi svako neautorizirano istraživanje i vodilo bi isplati prava tom istom vlasniku. Posljedice za istraživanje i industriju proizašle iz patentiranja gena su dugoročne i neobično važne. Raspravlja se o razlozima za i protiv patentiranja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA