Pregled bibliografske jedinice broj: 700368
Religijski (i biblijski) tropi u Krležinim dramama
Religijski (i biblijski) tropi u Krležinim dramama // Zadarski filološki dani IV. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 4 održanoga u Zadru 30. rujna i 1. listopada 2011 / Šejić, Rafaela ; Sambunjak, Slavomir (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2013. str. 619-643 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 700368 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Religijski (i biblijski) tropi u Krležinim dramama
(Religious (and biblical) tropes in Miroslav
Krleža's plays)
Autori
Mišković, Grgo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zadarski filološki dani IV. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 4 održanoga u Zadru 30. rujna i 1. listopada 2011
/ Šejić, Rafaela ; Sambunjak, Slavomir - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2013, 619-643
ISBN
978-953-7237-530
Skup
Zadarski filološki dani IV
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 30.09.2011. - 01.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
arhetip ; drama ; Miroslav Krleža ; religijski i biblijski elementi ; trop (metafora ; alegorija ; simbol)
(archetype ; drama ; Miroslav Krleža ; religious and biblical elements ; trope (metaphor ; allegory ; symbol).)
Sažetak
U uvodnom dijelu izlaganja donosim kratke napomene glede shvaćanja pojmova metafora, alegorija, simbol i arhetip/ pralik, kako u znanosti o književnosti tako i u biblijskoj teologiji. Ovdje ću pokazati i na koji način same biblijske knjige shvaćaju i koriste arhetipove. Ove je pojmove potrebno razgraničiti jer unutar tipologije drama s religijskim (i biblijskim) elementima razlikujem i kategoriju troporeligijske drame, unutar koje smještam ove Krležine tekstove. Zatim ću, pomoću definiranih i razgraničenih pojmova, razložiti na koji način Krleža u nekim svojim dramama - a ovdje ću s tog stajališta analizirati drame Kraljevo, Hrvatska rapsodija, Michelangelo Buonarroti, Golgota i Adam i Eva - koristi biblijske i (kršćanske) religijske elemente kao arhetipove i trope: metaforu, alegoriju i simbol. Osvrnut ću se također kratko i na biblijske i religijske elemente u nekim drugim Krležinim dramama, u kojima su oni manje nazočni. Analizirajući spomenute drame pokazat ću koja je svrha i smisao Krležina korištenja religijskih i biblijskih elemenata u svakoj pojedinoj drami. Analiza će pokazati kako Krleža, usprkos tome što pripada ateističkom i čak protuvjerskom svjetonazoru, vrlo često koristi religijske i biblijske elemente kao sredstva za iskazivanje vlastitih misli, kao sredstva političke alegorije ili kao arhetipsko-mitsko „pojačanje“ radnje i ideja izraženih u dramama. Pri tom je čest slučaj da autor, koristeći religijski i biblijski materijal, istovremeno razara kršćanski mit. SUMMARY In the first part of this article I explore understanding of terms metaphor, allegory, symbol and archetype, as in literary theory so in biblical theology. I also show in which way archetypes are understood and used in the Bible. These terms need to be distinguished because within the Typology of drama with religious (and biblical) elements I differ a category of troporeligious drama, in which I place Krleža's texts. After that, with such defined and distinguished terms, I present the way in which Krleža in some of his plays - here analyzed are Kraljevo (King's fair), Hrvatska rapsodija (Croatian Rhapsody), Michelangelo Buonarroti, Golgota (Calvary) and Adam i Eva (Adam and Eve) - uses (christian) religious and biblical elements as archetypes and tropes: metaphor, allegory and symbol. I also shortly mention biblical and religious elements in some other Krleža's plays in which these elements are present, but to a smaller extent. Analysis of the mentioned plays shows what is the purpose and meaning of Krleža's use of religious and biblical elements in each of these plays: Krleža, despite of his atheist, or even anti-religious world view, very often uses religious and biblical elements as means for expressing his thoughts, instrument of political allegory, or as archetypal-mythical „enhancement“ of the plot and ideas inherent in plays. The author often simultaneously destructs the very same christian religious and biblical myth whose material he uses.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Književnost