ࡱ> `bjbj7gG&XXXXXXXl8888 99TlV.9(:"::::::y;y;y;UUUUUUUMXhZUXy;u;y;y;y;UXX::::;UAAAy;X::X::UAy;UAAQ|XX S::9 p8%<<RUU0V"R_[a@$_[$ S SF_[XRSy;y;Ay;y;y;y;y;UUAXy;y;y;Vy;y;y;y;lll$#Dlll#lllXXXXXX  KB DUBRAVA ZAVOD ZA NEUROLOGIJU ALZHEIMEROVA BOLEST KAO GERONTOLOKI JAVNO ZDRAVSTVENI PROBLEM Autori: Dubravka Grguri, dipl.ms.; Zavod za Neurologiju Ana Primorac, dipl.ms.; Pomonica ravnatelja za sestrinstvo Sa~etak: Vodea bolest danaanjice, demencija Alzheimerova tipa, u stalnom je porastu i naj eaa je od svih demencija ( ini 50 posto svih). Alois Alzheimer 1906. godine prvi je put opisao sindrom demencije kao psihi ki poremeaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB), odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Nekad se ta bolest rijetko spominjala i joa rjee dijagnosticirala; do aezdesetih godina proaloga stoljea dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kroni ni psihoorganski sindrom. Klju ne rije i: demencija, degenerativna bolest mozga, institucionalizacija, gerontoloaki centri Uvod Alzheimerova bolest  kad duh i tijelo prestanu biti jedno To je naj eai tip nepopravljive i napredujue degenerativne bolesti mozga, koja zahvaa stanice mo~dane kore i okolnih struktura, ponajprije hipokampalne regije. U podlozi je neurofibrilarna degeneracija i stvaranje senilnih plakova, posljedica ega su biokemijski poremeaji koji uzrokuju psihi ke simptome. Promjene u ~iv anim stanicama kona no dovode do njihova odumiranja. Bilje~i se u jedan do tri posto svjetske populacije, a prema nekim statistikama u ak 11% osoba starijih od 70 godina. Naj eae se javlja u petom i aestom desetljeu ~ivota, napreduje brzo i u otprilike pet godina nakon prvih simptoma dolazi do teake demencije. Od postavljanja dijagnoze oboljeli prosje no ~ive pet do sedam godina. Nekoliko teorija nastanka Uzrok bolesti je za sada nepoznat. Postoje brojne studije koje su pokuaale povezati Alzheimerovu bolest s genetskim naslijeem, unoaenjem aluminija u organizam, uzimanjem estrogena i progesterona, ali niti jedna nije dokazala uzro no-posljedi nu vezu ve samo eventualnu supojavnost. Genetska istra~ivanja ukazuju na beta-amiloid kao klju ni patogenetski imbenik u nastanku Alzheimerove bolesti. Kao posljedica propadanja stanica mozga, u oboljelih dolazi do gubitka fizi kih, mentalnih i psihi kih funkcija, ovisno koji dio mo~danih struktura je zahvaen boleau. Osim progresivnoau, bolest je obilje~ena ireverzibilnoau, demencijom i somatskim komplikacijama, a od osobe do osobe se razvija razli itom brzinom i intenzitetom. Prosje no razdoblje njezina razvoja je osam do dvanaest godina (iako to mo~e biti i tri, odnosno dvadeset godina). Razvoj bolesti dijeli se u tri osnovna stadija: rani, srednji i kasni. Granice izmeu pojedinih stadija nisu oatre, kao ato su i simptomi individualno vrlo razli iti. Demenciju uzrokuju mnoga stanja, od kojih su neka prolazna, a neka nisu. Prolazna stanja uzrokovana su vruicom zbog infektivnih bolesti, manjkom vitamina, nedostatnom ili nekvalitetnom prehranom, reakcijama na lijekove, problemima sa atitnja om ili manjim ozljedama glave. Takva medicinska stanja mogu biti ozbiljna i treba ih lije iti ato prije. Katkad starije osobe imaju emocionalne probleme koji se mogu zamijeniti demencijom. Osjeaj samoe, zabrinutosti ili dosade esto se javlja u starijih osoba suo enih s mirovinom ili smru bliske osobe, a prilagoavanje na te promjene uzrokuje smetenost i zaboravljivost. Emocionalni problemi lakae se podnose uz potporu bliskih osoba ili profesionalnu medicinsku pomo. Uslijed propadanja mo~danih stanica, bolesnici gube psihi ke, fizi ke i mentalne sposobnosti. Naglaaen je gubitak pamenja, gubitak orijentacije u vremenu i prostoru, nemogunost izvoenja svakodnevnih aktivnosti i radnji. Ovi bolesnici imaju izra~en osjeaj bespomonosti i izgubljenosti. Briga o oboljelom od Alzheimera u potpunosti mijenja ~ivot itava obitelji, odnosno skrbnika i stavlja ih u vrlo te~ak polo~aj. Na postojanje demencije upuuje pojava kognitivnih smetnji i ote~anog obavljanja svakodnevnih obveza, a budui da bolesnik esto nije svjestan svojih smetnji, podaci se trebaju prikupljati od lanova obitelji ili skrbnika. Meu simptomima koji upuuju na bolest spada gubitak pamenja, naro ito za nedavne dogaaje, zapuatanje vanjskog izgleda, poteakoe u u enju i zadr~avanju novih informacija, poteakoe u vremenskoj i prostornoj orijentaciji, u izvraavanju slo~enijih zadataka, poremeaj sposobnosti prosuivanja, poremeaj govora i ponaaanja ( depresija, iznenadne provale bijesa, agresija, besciljno lutanje....). Dok bolesnici u ranijoj fazi bolesti joa mogu kompenzirati postojee poremeaje, s napredovanjem bolesti sve se viae smanjuje njihova mogunost obavljanja svakodnevnih aktivnosti (obla enje, kupanje i sl.). Ne mogu nau iti nove informacije, postaju prostorno i vremenski dezorijentirani, izgubljeni i u poznatom okru~enju (ne mogu pronai kupaonicu ili svoju spavau sobu) te se poveava rizik od ozljeda i padova zbog konfuzije i krivog prosuivanja. Mogu se razviti i poremeaji ponaaanja poput paranoje. Naime, bolesnici postaju sumnji avi, ne prepoznaju viae svoj lik u ogledalu, zbog ega sumnjaju da su u njihov dom uali stranci i sl. Zna ajan problem je i ato dementne osobe esto odlutaju. Naime, uslijed prostorne i vremenske dezorijentacije bolesnici viae ne prepoznaju svoju okolinu te pokuaavaju pronai prepoznatljivo okru~enje. U vrlo uznapredovalom stadiju bolesti dementne osobe postaju potpuno ovisne o tuoj pomoi (hranjenje, ureivanje i sl.). Kratkotrajno i dugotrajno pamenje je potpuno izgubljeno i bolesnici esto ne prepoznaju ni najbli~e lanove obitelji. Zbog potpune funkcionalne onesposobljenosti pacijenti se naj eae smjeataju u ustanove za njegu starijih i nemonih osoba. Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju klini ke slike, podataka dobivenih iz razgovora s bliskim lanovima obitelji, kao i pomonih psihometrijskih metoda, primjerice MMSE  Mini Mental State Exam, a korisni su i EEG, CT, PET i MR. Javno-zdravstveni problem Gerontoloaki zdravstveno-statisti ki pokazatelji za Hrvatsku, posebice Grad Zagreb ukazuju na rastuu pojavnost fokusirana etiri gerontoloako-javnozdravstvena problema u gerijatrijskih bolesnika tzv. 4 N. 4N se odnosi na udio nepokretnosti kao gerijatrijskog imobilizacijskog sindroma u starijih osoba, slijedi nestabilnost, zbog velikog udjela ozljeda i padova u starijih, zatim visoki udio nekontroliranog mokrenja u gerijatrijskih bolesnika te nesamostalnost sa sve veim udjelom demencija i Alzheimerove bolesti u najstarijih starijih osoba. Demencija je takoer i zna ajan rizi ni imbenik za razvoj drugih gerijatrijskih problema, kao ato su padovi, urinarna inkontinencija i sl. Sindrom demencije je ozbiljan i rastui medicinski, socijalni i ekonomski problem, iji se rani znakovi u pravilu previde ili se pripisuju normalnoj starosti. To je jedan od najozbiljnijih poremeaja koji pogaa starije ljude jer vodi smanjivanju ili nemogunosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti i glavni je uzrok funkcionalne ovisnosti u starijoj populaciji (Aquero et al. AM J Public Health 1998) Prevalencija Alzheimerove bolesti Prevalencija demencije raste ubrzano sa ~ivotnom dobi te se podvostru uje svakih 5 godina poslije 60. godine ~ivota. Svaki dvanaesti ovjek, stariji od 65 godina oboli od Alzheimerove bolesti, a 24% starijih od 75 godina ima neki oblik ove bolesti. U razvijenim zemljama svijeta, odnosno svim zemljama "starog stanovniatva" (u koje se ubraja i Hrvatska), oko 50% starijih od 85 godina boluje od Alzheimerove bolesti. Kako raste najstarija skupina starijih osoba od 85 i viae godina u kojoj prema gerontoloako futuroloakim o ekivanjima svaka trea osoba boluje od Alzheimerove bolesti, nu~na je njezina rana detekcija i registracija u cilju geroprofilakse i lije enja. Zbog tog je nu~no voenje hrvatskog Registra oboljelih od Alzheimerove bolesti i ostalih psihi kih poremeaja u starijih osoba, ato je u okviru gerontoloako-javnozdravstvene djelatnosti. Alzheimerova bolest i vaskularna demencija odgovorne su za oko 90% slu ajeva demencije. Projekcija Alzheimerove bolesti na Hrvatsku govori da na 350 000 starijih od 75 godina, njih 14 000 ima teaki, a 70 000 blagi oblik Alzheimerove bolesti. Va~no je stalno provoditi edukaciju stru njaka iz podru ja psihogerijatrije sa svrhom pravovremenog i pravilnog dijagnosticiranja i registriranja psihogerijatrijske dijagnoze, u krajnjem cilju pru~anja ato adekvatnije zdravstvene skrbi za duaevno oboljelu stariju osobu. /015EHv    ʻʪ}u}j}UDU!hFhFB*OJQJ^Jph)hFhFB*CJOJQJ^JaJphhchCJaJhFCJaJhch|CJaJ hUhc5B*CJ"aJ(ph hUho(I5B*CJ"aJ"ph hUhc5B*CJ"aJ"phhUho(IB*CJaJphhUhcB*CJaJphhchcCJaJhchFCJaJhFB*phhcB*ph$%&'()*+,-./012ef gdj gdLе  P \ ^ r t ,  dhgdw gdo(I gdp gdj N P \ ^ n * , ,ƺqiUD3!hFh/l B*OJQJ^Jph!hFhUB*OJQJ^Jph'hFhU56B*OJQJ^JphhO/B*ph hFh/l 5B*CJaJphhF5B*CJaJphhFho(I5CJ"aJ"hUho(IB*phhF5CJ"aJ"hchp5CJhchp5CJ"aJ"hchaB5CJ"aJ"hch|CJaJ!hFh|B*OJQJ^Jph!hFhFB*OJQJ^Jph f "$&(*  $ dha$gd= dhgdw,> *F` ܽyhT@'hFhk56B*OJQJ^Jph'hFh&56B*OJQJ^Jph!hFhkB*OJQJ^Jph!hFh&B*OJQJ^JphhFB*OJQJ^Jph!hFhB*OJQJ^Jph'hFhU56B*OJQJ^Jph!hFhUB*OJQJ^JphhZB*OJQJ^Jph!hFh/l B*OJQJ^Jph$hFh/l 6B*OJQJ^Jph$&\N!P!!&&4)4*++/02 $dha$gdwdhgdw $dha$gd=dhgdFdhgdw $dha$gd= dhgdw.8:"$&Z\^ƹs[J<hFB*OJQJ^Jph!hFhB*OJQJ^Jph/hFhk56B*CJOJQJ^JaJph/hFh!156B*CJOJQJ^JaJphhFhFOJQJ^JhOJQJ^JhFh/l OJQJ^Jh=OJQJ^JhFh!1OJQJ^J!hFh!1B*OJQJ^Jph'hFh!156B*OJQJ^Jph'hFh56B*OJQJ^JphVXt` L!N!P!!!"("ݳݠݏ~mZE(hFhIc0J5B*OJQJ^Jph%hFh/l 0JB*OJQJ^Jph!hFhCB*OJQJ^Jph!hFhkzB*OJQJ^Jph!hFhkB*OJQJ^Jph$hFh!15B*OJQJ^Jphh=B*OJQJ^JphhFB*OJQJ^JphhZB*OJQJ^Jph!hFh!1B*OJQJ^Jph!hFh/l B*OJQJ^Jph("R"T"b%%%&&&((2)4)))0*2*++++ŴŘvŴhhZI8!hZhZB*OJQJ^Jph!hFh^oB*OJQJ^JphhB*OJQJ^JphhZB*OJQJ^Jph!hFhCB*OJQJ^Jph|!hFhZB*OJQJ^JphhkzB*OJQJ^JphhFB*OJQJ^Jph!hFh/l B*OJQJ^Jph!hFhCB*OJQJ^Jph(hFhQ0J5B*OJQJ^Jph(hFh/l 0J5B*OJQJ^Jph+, //00:1<12224444555555ϾtftftUtD6Dh zB*OJQJ^Jph!hFh"pB*OJQJ^Jph!h"phkzB*OJQJ^Jphh"pB*OJQJ^Jph!hFhLB*OJQJ^JphhFhQOJQJ^JhFhLOJQJ^Jh"pB*OJQJ^Jph!hFhO/B*OJQJ^Jph!hFhLB*OJQJ^Jph!hFhQB*OJQJ^Jph!hFhCB*OJQJ^JphhZB*OJQJ^Jph2458X::>?uBvBBBFbJPLnNpuhy}BDr $dha$gdw $dha$gdw5V:X:::<<-<:<<<<<<< =>>>??MBuBvBBɵ~p_N>hFhkz56OJQJ^J!hFhkzB*OJQJ^Jph!hFh_B*OJQJ^Jphh^oB*OJQJ^Jph$h^ohIc6B*OJQJ^Jph$h^ohL6B*OJQJ^Jph!hFhQB*OJQJ^Jph'hFhkz56B*OJQJ^Jph'hFh[X56B*OJQJ^Jph!hFhO/B*OJQJ^Jph!hFhLB*OJQJ^JphBBBD@DDEEFF$J&J`JbJdJKKKNLPLlNnNnppϴq`OOqB@BUhFhvHOJQJ^J!hFhpB*OJQJ^Jph!hFh_B*OJQJ^Jphh"pB*OJQJ^Jph!hFh~B*OJQJ^JphhFh"uWOJQJ^JhFhO/OJQJ^Jh^oOJQJ^JhFh~OJQJ^Jh^oB*OJQJ^Jph!hFhLB*OJQJ^Jphh^oB* OJQJ^Jph >!hFh_B* OJQJ^Jph >Pru~anje specifi ne primarne zdravstvene zaatite u domovima za starije i nemone osobe ima prednost u skrbi za psihogerijatrijske bolesnike koji je koriste, u odnosu na druge mogunosti institucijskog bolni kog smjeataja, poglavito zbog u inkovitosti, dostupnosti ali i racionalnosti primjene odabranih zdravstvenih mjera iz Programa zdravstvenih mjera i postupaka za starije ljude. Na taj na in se osigurava i provedba preventivnih, kurativnih, rehabilitacijskih i reintegracijskih zdravstvenih mjera za psihogerijatrijske bolesnike, a poglavito u onim domovima gdje djeluju gerontopsihijatri u gerontoloakoj i gerijatrijskoj djelatnosti. Klju no mjesto u provoenju Programa mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije i lije enja mentalnih bolesti starijih osoba ima komunikacija i koordinacija izmeu doktora obiteljske medicine koji skrbe za gerijatrijskog bolesnika u lokalnoj zajednici sa konzilijarnim specijalistima neurolozima i psihijatrima u bolni koj zaatiti. Sustavnim otkrivanjem, utvrivanjem i sprje avanjem imbenika rizika za razvoj duaevnih bolesti u starijih osoba, primjenom Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude, u sklopu Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude, mogue je smanjiti u estalost duaevnih bolesti u starijem hrvatskom pu anstvu, a time i rastuu psihogerijatrijsku zdravstvenu potroanju nastalu poglavito zbog u estalosti oboljelih od Alzheimerove bolesti. Mogue je ostvariti primjereno neuroloako lije enje, geroprofilaksu i gerontoloaku rehabilitaciju. To dokazuje i injenica kako je u razvijenim zemljama svijeta, gdje se posljednjih desetljea djelovalo na imbenike bolesnog starenja, implikacijski unaprijedilo duaevno zdravlje i o uvala funkcionalna sposobnost u dubokoj starosti te se za najvei udio psihogerijatrijskih bolesnika zdravstveno skrbi na razini primarne zdravstvene zaatite. Nu~na je izradba psihogerijatrijskih normi, algoritama uz definiranu mre~u psihogerijatrijskih postelja u Hrvatskoj. Lijekovi koji bi mogli pouzdano prevenirati, usporiti ili izlije iti demenciju joa nisu pronaeni. Terapijska nastojanja su usmjerena prvenstveno ubla~avanju akutnih simptoma bolesti. Uklanjanje svih imbenika koji negativno utje u na mentalne sposobnosti mo~e zna ajno poboljaati svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu ~ivljenja starijih dementnih osoba, kao i odgoditi ozbiljnu funkcionalnu onesposobljenost i potrebu za institucionalizacijom. Potrebno je stvoriti atmosferu punu podrake i razumijevanja u okolini u kojoj bolesnici mogu optimalno funkcionirati. Bolesnici u ranijem stadiju bolesti se obi no najbolje osjeaju u poznatom okru~enju. Stoga je za sve oboljele koji ~ive u vlastitom domu potrebno procijeniti sigurnost stanovanja i provesti odgovarajue modifikacije u smislu smanjivanja mogunosti samoozljeivanja. Takoer je potrebno takvim osobama osigurati pomo u dnevnim aktivnostima kao ato su dostava i priprema hrane, posjeti patrona~nih sestara, nadzor nad uzimanjem lijekova i sl. U skrbi za starije osobe s demencijom osobito va~nu ulogu imaju Gerontoloaki centri pri domovima za starije i nemone osobe jer osiguravaju svakodnevnu pomo, njegu i rehabilitaciju u vlastitom prebivaliatu. Gerontoloaki centri osiguravaju dnevni boravak za starije dementne osobe te pru~aju mogunost tjelesne i mentalne aktivnost (ovisno o bolesnikovim interesima prije pojave demencije  itanje, umjetnost i sl.), odgovarajuu, uravnote~enu, pravilnu prehranu kao i socijalizaciju. Va~an aspekt brige o dementnim osobama je i podraka lanovima obitelji odnosno osobama koje brinu o dementnim bolesnicima. Tu mogu pomoi razli iti edukativni materijali, ali oni nisu zamjena za sluaanje, empatiju, suosjeanje i stru ne savjete zdravstvenih profesionalaca. lanovi obitelji oboljelima mogu olakaati ~ivot ako im poma~u u odr~avanju svakodnevne rutine, tjelesne aktivnosti i druatvenih kontakata. Dementne osobe treba informirati o njihovu stanju i detaljima ~ivota, primjerice, koje je doba dana, sat, mjesto gdje ~ive, imena osoba s kojima ~ive... Mnoge obitelji imaju velike kalendare s upisanim planovima, va~nim datumima, biljeakama o sigurnosnim mjerama i uputama za uporabu kuanskih aparata, ato se pokazalo korisnim. Savjetuje se da bolesnici kod sebe uvijek imaju identifikacijski papir s adresom, brojem telefona ili pak narukvicu ili lan i s privjeskom na kojem su ugravirani osnovni podaci. Stimulacija duha i tijela Znanstvenici rade na otkrivanju novih lijekova koji e usporiti, zaustaviti ili sprije iti nastajanje Alzheimerove bolesti. U meuvremenu, osobe bez demencije trebaju odr~avati svoju memoriju britkom (ispunjavanje kri~aljki, rjeaavanje rebusa, itanje). Preporuka je razvijati interese i hobije te biti uklju en u razli ite druatvene aktivnosti koje stimuliraju duh i tijelo. "U zdravom tijelu, zdrav duh", stara je izreka. Preporu uje se ograni ena uporaba alkoholnih pia jer alkohol uniatava mo~dane stanice. Mnogim osobama poma~u liste onoga ato treba napraviti, zatim koriatenje notesa, kalendara i malih papiria za podsjetnike. Pamenje mogu poboljaati i ako nove stvari mentalno povezuju s ve poznatima, kao ato su poznata imena, pjesme ili stihovi. Depresiju, strah ili tjeskobu preporu uje se lije iti lijekovima ili savjetom stru njaka, jer navedene tegobe mogu osobu initi zaboravnom. U svakom slu aju, va~no je prepoznati prve znakove demencije kao bolest, a ne kao normalan tijek starenja te po eti odgovarajue lije enje. Zaklju ak Alzheimerova bolest u populaciji starijih ljudi, postaje sve vei i zahtjevniji gerontoloako-javnozdravstveni problem u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Starija ~ivotna dob, stres, otuenost, nezadovoljstvo, odlazak u mirovinu, gubitak bra nog partnera, odlazak djece, smanjenje potrebe i motivacije za aktivnostima koje su nekad bile normalni dio ~ivota dodatni su "objektivni" okviri koji stvaraju pogodno tlo za depresivnu reakciju starijeg ovjeka. WHO predvia da e do 2020. godine depresija postati drugi najvei uzro nik smrti i onesposobljenosti u svijetu, poslije sr anih ishemija. Najvei broj psihogerijatrijskih bolesnika s depresijom se rijetko javlja svom izabranom lije niku, dok lanovi njegove u~e obitelji smatraju to normalnom pojavom u starosti. Sindrom demencije je ozbiljan i rastui medicinski, socijalni i ekonomski problem, iji se rani znakovi u pravilu previde ili se pripisuju normalnoj starosti. Joa uvijek se Alzheimerova bolest nedostatno razlikuje i ne registrira za razliku od demencije u starijih. To dodatno potvruje nu~nost potrebe voenja hrvatskog Registra oboljelih od Alzheimerove bolesti i ostalih psihi kih poremeaja u starijih osoba. Zanimljivosti Aromaterapija mo~e pomoi starijim osobama koje se bore protiv  HYPERLINK "http://www.plivazdravlje.hr/?section=knjiznica&section_menu=leksikon&id=30" \o "Ste eni, trajni gubitak intelektualnih sposobnosti." \t "_blank" demencije. U lanku koji je objavio "British Medical Journal", Burns i njegovi kolege tvrde da su tri pokusa u posljednjih nekoliko godina pokazala koristi aromaterapije, osobito terapijske u inke limunova balzama i lavandina ulja. Ulja sadr~e sastojke koje tijelo apsorbira i koji poma~u uklanjanju nekih simptoma bolesti. Studije takoer pokazuju da fototerapija opuata pacijente i olakaava im spavanje. Osobe koje najmanje jednom tjedno konzumiraju ribu ili neku drugu morsku hranu imaju zna ajno manji rizik da e patiti od  HYPERLINK "http://www.plivazdravlje.hr/?section=knjiznica&section_menu=leksikon&id=30" \o "Ste eni, trajni gubitak intelektualnih sposobnosti." \t "_blank" demencije, pokazalo je istra~ivanje francuskih znanstvenika sa sveu iliata Victor Segalen u Bordeauxu. Literatura Tomek-Roksandi S, Perko G, Mihok D, Puljak A, Radoaevi H, ulig J, Ljubi i M. : Zna enje Centara za gerontologiju ~upanijskih zavoda javno zdravstvo i Gerontoloakih centara u Hrvatskoj, Medicus 2006;2: 195-203 Tomek-Roksandi S, Perko G, Puljak A, Mihok D, Radaaevi H, Grgi M, ulig J. Zdravstvene potrebe i funkcionalna sposobnost starijih ljudi u Hrvatskoj. Demografska kretanja u Hrvatskoj. Sa~eci radova sa znanstvenog skupa . Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti . i Akademija medicinskih znanosti; 2006 str. 25 Tomek-Roksandi S. Javnozdravstveni pristup u zaatiti zdravlja starijih ljudi. In: Tomek - Roksandi S, Budak A, editors. Smjernice za zaatitu zdravlja starijih ljudi 1999.. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske 1999:1-19 4. H JZ- Hrvatski asopis za javno zdravstvo 5. Vaae zdravlje :: Pregled lanka  Aalzheimerova demencija 6. ZZJZDNZ ::/djelatnost/Socijalna medicina/Aktivnosti     PAGE  PAGE 12 pvtt(u|uuufyhyjytyzyyyz*z}}@BBDnprϵϤq`O`!hFhO/B* OJQJ^Jph >!hFh_B* OJQJ^Jph >!hFhO/B*OJQJ^Jph!hFh"uWB*OJQJ^Jph!hFh_B*OJQJ^Jph!hFhbB*OJQJ^JphhFh"pOJQJ^JhFhO/OJQJ^JhFhbOJQJ^JhFhwOJQJ^Jhw}OJQJ^JhFhvHOJQJ^JސؒڒГғݾtcPcB1!hFh zB*OJQJ^JphhX.B*OJQJ^Jph$hFhp5B*OJQJ^Jph!hFhwB*OJQJ^Jph!hFhO/B*OJQJ^Jph,hFhp6B*CJOJQJ^JaJph!hFh"uWB* OJQJ^Jph >!hFh:#B*OJQJ^JphhpB*OJQJ^Jph!hFhpB*OJQJ^Jphfff!hFhpB*OJQJ^Jph!hFhYB*OJQJ^Jphސڒғ "$b24nprtvxz|~dhgdw $dha$gdX. $dha$gdX.dhgdw "04npr~ƸƸwf^V^B'h:#hw56B*OJQJ^JphhX.B*phhO/B*ph!hFhO/B*OJQJ^Jph!hFhlB*OJQJ^Jph!hFhWSB*OJQJ^Jph!hFh:#B*OJQJ^JphhMB*OJQJ^Jphh:#B*OJQJ^Jph!hFhMB*OJQJ^Jph'hFhL56B*OJQJ^Jph'hFhM56B*OJQJ^Jphx4$dhd\$a$gd:# $dha$gd:#dhgdw"$^`rtxĩƩةکҽ묛raP?!h:#h5/B*OJQJ^Jph333!h:#hlB*OJQJ^Jph333!h:#hIcB*OJQJ^Jph%h:#hl0JB*OJQJ^Jph*jh:#hlB*OJQJU^Jph!h:#hwB*OJQJ^Jph!h:#hlB*OJQJ^Jph(h:#hl0JB*OJQJ\^Jph1jh:#hl0JB*OJQJU\^Jph(h:#hl0JB*OJQJ\^JphªĪƪȪʪ̪ΪЪҪԪ֪تڪ~X $h^ha$gd:# $ & Fa$gd:#$a$gd:#ڪhj|~pXdǶppp_N@hX.B*OJQJ^Jph!h:#hCNB*OJQJ^Jph!h:#hNB*OJQJ^Jph!h:#h-X B*OJQJ^Jph!h:#hCNB*OJQJ^Jph$h:#hQ5B*OJQJ^Jph!h:#hQB*OJQJ^Jph!h:#h5/B*OJQJ^Jph333$h:#h&5B*OJQJ^Jph333$h:#h5/5B*OJQJ^Jph333#h5/B*CJOJQJ^JaJph333 ,Ưбp JLJLεеԵֵ$dh^a$gd-X $^a$gdCw $h^ha$gdCw $^a$gd:# $ & Fa$gd:#gdCw & FgdCw $h^ha$gd:# 8<ʮڮ*DHlαnzHJT$HJL̵Ҍ~mm!h:#hNB*OJQJ^JphhpFB*OJQJ^Jph$h:#hCw5B*OJQJ^Jph!h:#h5/B*OJQJ^Jph!h:#hpFB*OJQJ^Jph!h:#hCNB*OJQJ^Jph!h:#hCwB*OJQJ^JphhX.B*OJQJ^JphhCwB*OJQJ^Jph'̵εеҵֵصܵ޵ ¾̳¾h z0JmHnHuh xhj hj0Jjhj0JUh7djh7dUhQh5/B*ph$h:#hN5B*OJQJ^Jphֵڵܵ$dh^a$gd-X h]hgdj &`#$gd x5 01h:pj. A!"l#$% J@J Normal!B*CJ_HaJmHphfffsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisaP^@P !1Standard (Web)dd[$\$ B*phbOb !1 contenttitledd[$\$5B*CJOJQJ\aJph0W@0 C Naglaaeno5\8 @"8 jPodno~je  p#2)@12 j Broj straniceLOBL ~ptext d\$B*CJOJQJ^JaJph@OQ@ l maintitle15CJ\aJph<U@a< l Hiperveza7>*S*Y(ph0Oq0 l mainsubtitleNN QTekst balon iaCJOJQJ^JaJG$%&'()*+,-./012efR@$%&]:;<=>?n   D$%x5kVp%"y!p"#$S'3)b+ -.R/81J244445h699999999::<<===============>??I@AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA>BB+CICLCCDbDEgEEAFFFFFF$G%GfGgGiGjGlGmGoGpGrGsG|G}G~GGGGG00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 00000 00000 00000000000y00y00y00y00y00y00y00y00y00y00y00@0@0y00y00012ef@$%&]:;<=>?  D%xkVp%y!#$S'3)b+ -.R/81J24445h69999999:==============>??I@AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA>BB+CLCDbDgEEFfGG000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0000@0@00 0{00{00{00T %%%( ,("+5Bp̵(,.012356\]_acef 2ֵ)+-/4^`bdg*>>>@aAkAGXX !(! !/XR$pYZCdYb$HCYUN^7F@0(  B S  ?G26{#0gGgGiGiGjGjGlGmGoGpGrGsGGG#HdQm#&\^9?mn     CD#%wx45jkUVop$%"x!z!o"p"~##$$R'S'2)3)a+b+- -..Q/R/7181I2J2444455g6h6899999::<<====>>????H@I@AAAA=BDBBB*C1CHCLCCCD!DaDnDEgEEE@FGFFFFFFF#G,GeGgGgGiGiGjGjGlGmGoGpGrGsGGGHm)mnVp4499==D.DPDnDDEEgEAF]FFFFFFFgGgGiGiGjGjGlGmGoGpGrGsGGGgGgGiGiGjGjGlGmGoGpGrGsGGG#z`V2\l'SrI54@@@D@F@L@nUnknown Gz Times New Roman5Symbol3& z ArialA& Trebuchet MS5& zaTahomaABook Antiqua?5 z Courier New;WingdingsA& Arial Narrow"1,fXF:c <$ <$!4dCGCG 2QHP ?}20 korisnikkorisnik$      Oh+'0$ 8D d p | 4  korisnikNormal korisnik6Microsoft Office Word@ @zL;@/s~@p <՜.+,D՜.+,` hp  MZO$CG 1 Naslov 8@ _PID_HLINKSA "Khttp://www.plivazdravlje.hr/?section=knjiznica&section_menu=leksikon&id=30"Khttp://www.plivazdravlje.hr/?section=knjiznica&section_menu=leksikon&id=30  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghjklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0$1Tablei[WordDocument7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q