ࡱ> pbjbj$$4F|F|Q&JJJJJ^^^8\^Ftv"EEEEEEEcHKdEJEJJFk&k&k&bJJEk&Ek&k&AbDP ~^VBEF0FBiKA$iK4bDiKJbDDk&EE%FiK : Zavod za Neurologiju KB  DUBRAVA MULTIPLA SKLEROZA  NEPREDVIDIV TJEK BOLESTI Autori: Dubravka Grguri, dipl.ms. Marica Hrastovi, vms SA}ETAK Multipla skleroza (MS) je kroni na autoimuna demijelinizacijska bolest sredianjeg ~iv anog sustava (mozga i lene tj. kralje~ni ke mo~dine), obilje~ena propadanjem mijelinske ovojnice ~iv anih vlakana i upalnom reakcijom. To dovodi do usporenja ili blokade prijenosa ~iv anog impulsa izmeu ~iv anih stanica. Karakteristi no je stvaranje o~iljaka, tzv. "demijeliniziranih plakova" na mjestima nestanka mijelinske ovojnice u strukturama mozga ili u kraljeani koj mo~dini. Kod veine bolesnika znaci bolesti javljaju se izmeu 20. i 45. godine ~ivota, rijetko prije 15. i nakon 55. godine. }ene obolijevaju dva puta eae od muakaraca. Bolest je eaa u zemljama smjeatenim izmeu 40. i 65. stupnja sjeverne geografske airine, a vrlo je rijetka u tropima i na Dalekom istoku Simptomi ovise o mjestu zahvaanja i ja ini upale mijelinske ovojnice produ~etaka ~iv anih stanica. To je razlog zbog ega su simptomi razli iti, a tijek bolesti teako predvidljiv. U lije enju simptoma bolesti od koristi su i lijekovi i postupci koji smanjuju spasticitet (miaini relaksansi, anksiolitici, neki antiepileptici, botulinum toksin, fizikalna terapija), ubla~avaju umor i malaksalost (polivitamini, pravilna prehrana i na in ~ivota), smanjuju drhtanje, bol, poboljaavaju raspolo~enje i poma~u reguliranju smetnji mokrenja i stolice. KLJU NE RIJE I : oateenje mijelinske ovojnice, uzrok nepoznat, individualni  holisti ki pristup UVOD Multipla skleroza (MS) je upalna, autoimuna, demijelinizacijska bolest sredianjeg ~iv anog sustava (mozga i kralje~ni ne mo~dine). Karakterizirana je upalnom reakcijom i zatim propadanjem mijelinske ovojnice produ~etaka ~iv anih stanica koji slu~e prijenosu podra~aja izmeu ~iv anih stanica. Na mjestima nestanka mijelinske ovojnice karakteristi no je stvaranje tzv. demijelinizacijskih plakova (o~iljaka ili lezija). Danas joa uvijek nije poznat pravi uzrok multiple skleroze. Smatra se da ju uzrokuje viae imbenika. Najprihvaenija teorija da je multipla skleroza uzrokovana kombinacijom djelovanja nekoliko razli itih imbenika kao ato su genska predispozicija, okolina i izlo~enost virusu tijekom djetinjstva. U vjerojatne uzroke multiple skleroze ubrajaju se i alergijska zbivanja u samom organizmu, a kontroverzna je i teorija o traumi kao moguem dodatnom imbeniku nastanka bolesti. Ozljeda glave ili pak emocionalni aok mogui su precipitirajui faktori za pogoraanje bolesti. Budui da mozak i kralje~ni ka mo~dina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga podru ja na kojim je doalo do oateenja mijelinske ovojnice, ato se zbiva u po etku bolesti, nee dati nikakvih simptoma. Manje promjene koje zahvaaju mijelinsku ovojnicu usporavaju provoenje ~iv anih impulsa i obi no ne dovode do veih neuroloakih ispada, ali se smatra da su odgovorne za nastanak ope slabosti na koju se esto bolesnici ~ale. Simptomi multiple skleroze ovise o mjestu zahvaanja i stupnju upale mijelinske ovojnice aksona tj. produ~etaka ~iv anih stanica. To je razlog zbog ega su simptomi bolesti razli iti, a tijek bolesti teako predvidjeti. Progresijom bolesti, na mjestima nestanka mijelinske ovojnice nastaju o~iljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija. RAZLI ITOST SIMPTOMA U veine bolesnika simptomi se povremeno pojavljuju, a s progresijom bolesti mogu se mijenjati u svojoj jakosti i trajanju. Po etni simptomi su naj eae subjektivne smetnje osjeta, smanjenje vidne oatrine, gubljenje snage u jednom ili viae ekstremiteta, dvoslike, poremeaji ravnote~e i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogui su i poremeaji koordinacije pokreta, tremor, poremeaj govora, uko enost miaia pa ak i mentalni poremeaji. Prvi znaci bolesti se naj eae javljaju izmeu 20-te i 45-te godine ~ivota, rijetko prije 15-te i nakon 55-te godine. Bolest eae pogaa ~ene (2:1) i eaa je u zemljama koje su smjeatene izmeu 40. i 65. stupnja sjeverne geografske airine. Vrlo je rijetka u Tropima i na Dalekom istoku. Bolest mo~e imati benigni ili maligni tijek, a prema obliku mo~e biti: relapsno-remitentna multipla skleroza (RRMS) sekundarno progresivna multipla skleroza (SPMS), primarno progresivna multipla skleroza (PPMS) progresivno-relapsna multipla skleroza (PRMS) Naj eai oblik bolesti, u otprilike 85% slu ajeva je relapsno-remitentna multipla skleroza (RRMS). Relapsno-remitentni oblik multiple skleroze (RRMS) - javljaju se faze pogoraanja odnosno akutni napadi (aubovi, egzacerbacije, relapsi) za vrijeme kojih dolazi do pojave novih simptoma ili se ve postojei simptomi pogoraaju. Egzacerbacije nastupaju u vremenu od nekoliko dana ili 1-2 tjedna, traju jedan do tri mjeseca i praene su remisijama, razdobljima povla enja bolesti, u kojima se stanje bolesnika vraa na ono koje je postojalo prije pogoraanja bolesti, ili mo~e zaostati odreeno manje oateenje. Izmeu aubova nema napredovanja bolesti. Razmak izmeu dva maha bolesti mo~e trajati samo nekoliko mjeseci, no naj eae iznosi 1-2 godine, a mogu se o ekivati i znatno du~a razdoblja. Sekundarno progresivna (SPMS) - nakon faza pogoraanja ne slijedi potpun oporavak ve su s vremenom oateenja sve vea, postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima poboljaanja ili stabilizacije. Progresivno-relapsirajua multipla skleroza (PRMS) - bolest se progresivno pogoraava od samog po etka, uz pojavu akutnih pogoraanja, sa ili bez oporavka na stupanj prije pogoraanja bolesti ili relapsa. Predvianje progresije multiple skleroze nije jednostavno, tim viae ato s vremenom jedan tip bolesti mo~e prijei u drugi. Tako u viae od 50% bolesnika relapsno-remitentni tip bolesti unutar 10 godina prelazi u sekundarno progresivni (SPMS). DIJAGNOSTIKA MULTIPLE SKLEROZE Multipla skleroza se mo~e manifestirati najrazli itijim simptomima. Upravo zbog toga na po etku bolesti mo~e ostati neprepoznata ili se zamijeniti s nekom drugom neuroloakom boleau. Zahvaljujui sve veim dijagnosti kim dostignuima danas se bolest dijagnosticira naj eae ve pri prvom napadu bolesti. Dijagnoza se postavlja na osnovu: anamneze tj. povijesti bolesti i klini ke slike laboratorijskih testova analize cerebrospinalne tekuine magnetske rezonance mozga i vratne kralje~nice evocirani mo~dani potencijali Klini ka slika - u po etnoj fazi bolesti naj eae su to smanjenje vida na jednom oku s popratnim bolom pri pokretanju oka i promjenom osjeta boje koje se naziva opti kim ili retrobulbarnim neuritisom. Pojavljuju se poremeaji osjeta kao ato su trnjenje ili gubitak osjeta u pojedinim dijelovima tijela, potom poremeaji ravnote~e primjerice nestabilnost u hodu i stajanju. Motori ka slabost u jednom ili viae udova, tzv pareza, se hemiparezom, paraparezom. Simptomi mogu biti I vrtoglavica, pojava dvoslika ili ritmi nih trzaja o nih jagodica (nistagmus). Lumbalnom punkcijom dobijemo cerebrospinalni likvor iji se sastav biokemijski i citoloaki analizira. U 3/4 bolesnika nalazi se blago poviaenje limfocita, tipi an je nalaz plazma stanica kojih nema u likvoru zdravih osoba, te umjereno poviaene bjelan evine, osobito imunoglobulina G, ije relativno poviaenje meu likvorskim proteinima upuuje na njihovo stvaranje u samom sredianjem ~iv anom sustavu ato je karakteristi no za multiplu sklerozu. Evociranim mo~danim potencijalima ispituje se funkcija prijenosa ~iv anog impulsa kroz vidni, sluani ili osjetni put na razli itim razinama. Magnetska rezonanca  vizualiziraju se podru ja upale i demijelinizacije u mozgu i kralje~ni noj mo~dini i mjeri se njihova veli ina i broj te procjenjuje starost i aktivnost oateenja. LIJE ENJE multiple skleroze U lije enju multiple skleroze razlikujemo lije enje egzacerbacija bolesti, lije enje koje ima za cilj usporenje napredovanja bolesti i lije enje simptoma. Koristimo protuupalne lijekove, prvenstveno kortikosteroide, koji djeluju i imunosupresijski te antiproliferacijski, daje se Metilprednizolon u dozi od 500-1000 mg u 250 ml NaCl 0,9%, kroz 3-5 dana (tzv. "pulsna terapija"). Kontraindikacije za primjenu kortikosteroida su; aktivna infekcija, loae regulirana aeerna bolest ili psihoza. U spre avanju napredovanja bolesti od 1993. koriste se interferoni beta. Interferon beta 1a ( Rebif 22 i Rebif 44 ; Avonex), interferon beta 1b (Betaferon). Nuspojave primjene navedenih beta interferona su slijedee: "flue-like" simptomi (simptomi gripe), promjene ko~e na mjestu aplikacije, poviaeni jetreni testovi, depresija, alergija, promjene u krvnoj slici (anemija, citopenija). Osim beta interferona koriste se i drugi lijekovi i postupci kao ato su plazmafereza, intravenozna primjena imunoglobulina (IgG), primjena imunosupresivnih lijekova. Simptomi bolesti lije e se lijekovima koji smanjuju spasticitet (miaini relaksansi, anksiolitici, neki antiepileptici), ubla~avaju umor i malaksalost (polivitamini, pravilna prehrana i na in ~ivota), smanjuju tremor  drhtanje, bol, poboljaavaju raspolo~enje, poma~u reguliranju smetnji mokrenja i stolice, i fizikalnom terapijom. NEUROPSIHOLO`KE PROMJENE Bolest stvara ireverzibilna oateenja na tijelu, ali ima odraz i na psihi ku stabilnost oboljelih, stoga posebnu pa~nju u razumijevanju pro~ivljavanja tih bolesnika treba posvetiti psihi kim imbenicima. Oboljeli od MS-a suo eni su s gubitkom zdravlja, ato je jedan od najveih gubitaka, a izaziva intenzivnu stresnu reakciju. Spoznaja bolesti dovodi do intenzivnih emocionalnih reakcija poput straha, anksioznosti, zabrinutosti, depresivnosti. Naj eae i najizra~enije emocionalne poteakoe koje oboljeli prepoznaju kod sebe su; potiatenost, utu enost, ~alost umor i iscrpljenost unutarnja napetost seksualne disfunkcije kognitivne smetnje Treba istaknuti da nije utvrena vrsta povezanost izmeu te~ine bolesti i psiholoakih reakcija, ato zna i da osoba sa umjerenim smetnjama u fizi kom smislu mo~e imati te~e psihi ke posljedice i obrnuto, osoba sa veim fizi kim i kognitivnim onesposobljenjem, mo~e se dobro nositi sa *,x    d f ѲraP?!hKhhYB*OJQJ^Jph!hKhhR[B*OJQJ^Jph!hKhhTB*OJQJ^JphhKhB*OJQJ^JphhThTOJQJ^JhKhhKhOJQJ^JhTOJQJ^JhKhOJQJ^JhT hKhhTCJ$OJQJ^JaJ$hKhCJ$OJQJ^JaJ$ hKhh}9CJ$OJQJ^JaJ$h1dOJQJ^Jh}9OJQJ^JhRsOJQJ^J,.HJLNPRTVXZ\^`bdf       f f h \6 dhgdgdT p2468`JLV^`bBv#ڴykkZLh2B*OJQJ^Jph!hKhhlB*OJQJ^JphhKhB*OJQJ^Jph333!h}9hTB*OJQJ^Jph333h}9B*OJQJ^Jph333hbdB*OJQJ^Jph333hTB*OJQJ^Jph333!hKhhTB*OJQJ^Jph(hKhhl0J5B*OJQJ^Jph!hKhhYB*OJQJ^Jph(hKhhY0J5B*OJQJ^Jph68:<LNPRTV`b##D#F#&))))*f* & Fdhgddhgd dhgdgdT##D#F#)))),+.++++N,Z,\,b,d,s`PB1!hbdhbdB*OJQJ^Jph333hbdB*OJQJ^Jph333hbd6B*OJQJ^Jph333$hbdhbd6B*OJQJ^Jph333'hhbd6>*B*OJQJ^Jph333hbdOJQJ^J!hhbdB*OJQJ^Jph!hKhhbdB*OJQJ^JphhB*OJQJ^Jph!hKhhTB*OJQJ^Jph!hKhhKhB*OJQJ^JphhKhB*OJQJ^JphhTB*OJQJ^Jphf**"+,+.+++`1b1 3346666*9,9p99:B::: & Fdhgd dhgddhgd & Fdhgdd,^1b1111 33d3r3x386v66666N7R7(9p9999999999::@:̹̹~~~pbp~ppTT~h B*OJQJ^Jph333hB*OJQJ^Jph333hbB*OJQJ^Jph333!h2Hh88\B*OJQJ^Jph333hB*OJQJ^Jphh88\B*OJQJ^Jph333hR[B*OJQJ^Jph333$hbdhbd6B*OJQJ^Jph333'hhbd6>*B*OJQJ^Jph333hbdB*OJQJ^Jph333!h2HhbdB*OJQJ^Jph333 @:B:h:::::::;;P;;p<t<<<<<J=r=====>(>4>6>8>>>ıħseZMhbhbOJQJ^Jhb5OJQJ^Jhbhb5OJQJ^Jhb5OJQJ\^JhbOJQJ^Jh*Ihb5OJQJ\^Jh*IhbOJQJ^Jh OJQJ^J$h hb6B*OJQJ^Jph333hbB*OJQJ^Jph333!h2Hh88\B*OJQJ^Jph333h B*OJQJ^Jph333h88\B*OJQJ^Jph333:::8?:?BCCNEPEREEEFjIJJpLMXPZP\P dhgd dhx@&gd dhgddhgddhdd[$\$gd <dh^<gd>>T>X>p>r>t>>>>>>>> ?2?6?8?:?`???@Bʜĺİvvvh9h 0JOJQJ^Jh OJQJ^Jh9h OJQJ^JhK(AOJQJ^JhXxOJQJ^Jh5OJQJ^JhOJQJ^Jh JOJQJ^Jh}qOJQJ^JhEdAOJQJ^Jh2OJQJ^Jh!OJQJ^JhOJQJ^J.ʜ̜Ԝ֜Vfh|(f,0@PV $b|~ȨިPʼگڛڎsi_hOJQJ^JhEdAOJQJ^J!hh JB*OJQJ^JphhK(AOJQJ^Jhh-OJQJ^JhOJQJ^JhOJQJ^Jh2Hh-OJQJ^Jhh-6OJQJ^Jhh-6OJQJ\^Jh-OJQJ^Jh9h 0JOJQJ^Jh9h OJQJ^J#B0~̮8  & p@ P !dh*$1$gddhgddhdd[$\$^gd]dhgdPƩܩ <>FҪRʫ^ʮPR&4xz|@⺪h2hESOJQJ^Jh2OJQJ^JhhEdA56OJQJ^Jhh256OJQJ^JhEdAOJQJ^Jh{$OJQJ^JhF7OJQJ^JhOJQJ^JhOJQJ^JhK(AOJQJ^Jh-OJQJ^J3@TҺ6Dfdf &*t&(vx6ȻxndZdZddZdZh_OJQJ^JhzOJQJ^JhOJQJ^JhESOJQJ^J!h9hB*OJQJ^Jphh9hOJQJ^JhhOJQJ^JhOJQJ^JhESh2h!OJQJ^JhOJQJ^Jh2hOJQJ^JhkVOJQJ^Jh-OJQJ^Jh2hESOJQJ^J# *tx .Fdhgdgd & F gd dh^gd_ & F dhgd_ dh^gdz & F dhgdz $dha$gddhgddhgddhgdFPprt  "$(*.046:<HJķĔķՊskgkgkgkg]W] h88\0Jjh88\0JUh /jh /UhThzOJQJ^JhRsOJQJ^JhzOJQJ^Jh*Ih6u 0JOJQJ^J'jh*Ih6u OJQJU^Jh*Ih6u OJQJ^J!jh*Ih6u OJQJU^Jh6u OJQJ^Jh_OJQJ^Jh*IhOJQJ^JhOJQJ^J"F "&(,.248:LNh]hgd88\ &`#$gd>xdhgdzgdRs hdh^hgd6u gd6u dh^gdJLNPR^`dfhjlnphThzOJQJ^Jh /hR0JmHnHujh88\0JUh>xh88\ h88\0J NPhjlnpdhgdzh]hgd88\ &`#$gd>x21h:pm<. A!"#$% 5DyK 0http://www.multipla-skleroza.com/page_4_2_1.aspyK `http://www.multipla-skleroza.com/page_4_2_1.asp^ 02 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtHJ`J Normal!B*CJ_HaJmHphsHtH>A`> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa 0W@0 Y Naglaaeno5\8 @8 88\Podno~je  p#2)@2 88\ Broj straniceP^@"P 0Standard (Web)dd[$\$ B*phRO2R K(A naslovclankadd[$\$5B*\phfff6U@A6 6u Hiperveza >*B*phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] Q  %%%(#d,@:>>C JlSX} ʜP@Jp-0245789;dfgijlnf 6f*:\P B FNp./136:ehkmoP9QiQQX !(! !8@0(  B S  ?!3PSVgho+5AJ<F)mw!45<}  s } @ H | < F {  !HPmuv~|HOiqem-7dl*,7bj.7IQ=J  , / 2 8 b q !!!!#!)!/!2!88888888889B999;;<<4<=<z<<N=V=>>>>>>>>>>>>>???kCtCE(E0E=EqFwFKKLLMM^MfMMM+N3NvN}NNNNNNNOO/O7OOOOOP P&P.P`PePtPPPPQQQQQQQQQQQQQQQ#<`aST ij23`aQRCEce !OPmp[\bc Q!S!7"8"""+$.$F$G$%%&&(( * *** + +D++++,N,r,s,,,g.i. //0000111122322233v4x4Q6S6778888r9s9':(:::;; ==A=B=>>??A@B@@@>B@BIBLBCCeEfEFFFFKKLLLLLLfNhNtNvNNNOOfOgOOOOO P PSP[PPPPPP:Q|QQQQQQQQQQQQ`b \23`aCEd!Pm.$F$,r,x4488::@@FFLLhNvNNO PTPUP`PQQQQQQQQQQQQQt!u!A"B",,QQQQQQQQQQQQQQQ t+@@ȰX:1#z7]+zZN*[8jHN,AĥR)YPSZS|7ivhyYs s=h^`OJQJo(hHvh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHvh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHvh ^`hH.h L^`LhH.h | | ^| `hH.h LL^L`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h | | ^| `hH.h LL^L`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h  ^ `OJQJo(hHvh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHvh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHvh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h  ^ `OJQJo(hHvh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHvh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH t+*[8N,AhyYs)YPS@]+:1#[s7i          KJ/C;z GR Cd_!m<>x{$6u X!cM* /F7l<K(AEdA8C J[J+MgN*RwRR[88\3]n_`bdKh jRsu%qu[z`{b{}qib)T-S8R02kVyYl-51d}9Xx7UZ #]% |ES+QQ@ !"$&')*QHHHH*H,H4H6H:H>HBHDHHHJHLHPHTH@HXHxUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial;Wingdings?= *Cx Courier NewA$BCambria Math"1&', eE ), eE )!xr4hQhQ 3QHX ?T2!xx SPECIFI NOSTIkorisnikKorisnik4         Oh+'0h  $ 0 <HPX`SPECIFINOSTI korisnikNormal Korisnik4Microsoft Office Word@^в@vO@~ , eE՜.+,D՜.+,@ hp  MZO)hQ SPECIFINOSTI Naslov 8@ _PID_HLINKSAk0http://www.multipla-skleroza.com/page_4_2_1.asp"  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoprstuvwxz{|}~Root Entry F (~Data q1TableyKWordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q