Naslov
Negativni afekt, ruminacija i samokriticizam kao odrednice prejedanja
(Negative affect, rumination, and self-criticism as binge eating determinants)

Autori
Rogić, Mia ; Pokrajac-Bulian, Alessandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XIX. Dani psihologije u Zadru / Slišković, Ana - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2014, 31-31

ISBN
978-953-331-054-1

Skup
XIX. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.05.2014. - 31.05.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
negativni afekt – depresivnost i anksioznost ; samokriticizam ; ruminiranje ; model emocionalne kaskade ; prejedanje
(negative affect – depression ; anxiety ; self-criticism ; rumination ; emotional cascade ; binge eating)

Sažetak
Prejedanje je neprimjeren oblik hranjenja uz gubitak kontrole kao reakcija na negativni afekt. Njegova je funkcija samoumirivanje, neutraliziranje raspoloženja i olakšavanje emocionalne uznemirenosti, a dovodi do emocionalnog olakšanja. Teorija afektivne regulacije najčešće povezuje depresivnost i anksioznost s prejedanjem. Prema ovoj teoriji, a u skladu s Modelom emocionalne kaskade, ruminacija je negativan kognitivni stil koji potiče i održava depresivno raspoloženje pojačavanjem negativnog afekta do kritične razine. Kritična razina negativnog afekta smatra se okidačem prejedanja. Uz depresivno raspoloženje koje potiče prejedanje, javlja se i samokriticizam ; ruminativnog je karaktera i praćen intenzivnim negativnim afektom. U ovom su istraživanju ispitivani samokriticizma, negativni afekt (depresivnost i anksioznost) te ruminacija kao prediktori prejedanja. Pretpostavljeno je da je samokriticizam, kao prediktor depresivnosti, značajan i u predviđanju prejedanja. U istraživanju je sudjelovala 701 ispitanica, dobi od 16 do 53 godine, iz različitih dijelova Hrvatske, te nekoliko država iz regije: Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore. Korištene su mjere samoprocjene negativnog afekta, samokriticizma, ruminativnog odgovaranja i prejedanja. Korelacijske analize pokazale su povezanost prejedanja i samokriticizma, negativnog afekta i ruminacije. Negativni afekt i ruminacija, povrh samokriticizma, nisu se pokazali značajnima u predviđanju prejedanja. Iako Model emocionalne kaskade ima teorijski značaj jer pretpostavlja da pojačavanje negativnog afekta dovodi do prejedanja, nalaz o sklonosti prejedanju u žena visokog samokriticizma ima veću kliničku važnost, neovisno o razini negativnog afekta i sklonosti ruminiranju. Kada se ispituju razlike u veličini korelacija negativnog afekta i pojedinih faceta samokriticizma, prijezir prema sebi kao njegova emocionalna komponenta, u značajno je višoj korelaciji s prejedanjem, negoli negativni afekt. S druge strane, depresivnost je u značajno nižoj korelaciji s prejedanjem negoli s pojedinim aspektima samokriticizma. Moguće je objašnjenje ove povezanosti u samokriticizmu kao zajedničkom nazivniku negativnog afekta i ruminacije zbog ruminativne prirode samokriticizma i negativnog afekta kao njegovog nusprodukta. Drugo moguće objašnjenje leži u aspektima negativnog afekta koji nisu ispitivani, poput osjećaja srama, krivnje, bespomoćnosti. Bolji terapijski učinak kod poremećaja prejedanja mogao bi se postići usmjeravanjem na samokriticizam.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

Napomena
Projekt više nije financiran od MZOS već od Sveučilišta u Rijeci

POVEZANOST RADA